Pratite nas

Vijesti

ZHŽ traži pomoć od Hrvatske

Objavljeno

na

Hercegovačke općine traže pomoć od susjeda. Domaće vlasti ne osiguravaju dovoljno novca za punjenje proračuna i stoga ove općine traže financijski spas od susjedne Hrvatske. Novca ima samo za proračunske korisnike.

Nema virtualnih povećanja, proračun je realan i sukladan mogućnostima – zaključeno je pred njegovo usvajanje u Skupštini.

Iznosi 70 milijuna i 200 tisuća maraka. Nema ni izgleda da će ova proračunska godina biti pametnija od prošle koja je milijune maraka neplaćenog duga prepustila novom zaduženju županije.

Domaće banke spašavaju rupe u stavkama. Netko ih treba platiti, pa će ih platit Vlada novim kreditom od šest milijuna maraka.

Zašto zaduženje? Jer u ovoj godini imamo otplatu duga po glavnici s kamatama i dio duga koji smo prenijeli iz 2013. godine. To zaduženje će znači biti jedan vid reprogramiranja starih kreditnih obveza i dijela duga iz 2013.“, kaže za FTV Radoslav Luburić, ministar financija ZHŽ-a.

Čak 85 posto proračuna troši se na plaće i naknade djelatnicima. Socijalne, porodiljne naknade, poticaji, njega i branitelji ostalih je deset posto. Za drugo ne ostane ništa. Investicijama i zapošljavanju zatvorena su vrata.

“Bruto plaće i naknade su smanjene za osam posto, što bi na godišnjoj razini bilo 3,5 milijuna. Znači, za toliko bi trebale biti smanjene bruto plaće i naknade. Međutim, u proračunu su za 650 tisuća povećane. Znači negdje nema 4 milijuna maraka i nema objašnjenja gdje je taj novac”, ističe Branko Ćorluka, zastupnik HSP-a BiH u Skupštini ZHŽ-a.

Može li županija pomoći općinama u započetim projektima? Trpi li gospodarstvo zbog financijski sve teže situacije – htjeli su novinari upitati i Ivicu Ćorića, ministra gospodarstva, no on je poručio da izjavu od njega nećemo dobiti.

FTV je Odgovor dobio na drugom mjestu – u općini Grude, koja u suradnji sa Vladom ZHŽ-a i Hrvatskom ostvaruje program prekogranične suradnje.

“Imamo još niz projekata koje realiziramo sa hrvatskim županijama, prije svega Dubrovačko neretvanskom, Splitsko-dalmatinskoj i njihovim razvojnim agencijama. Hrvatska je ipak članica EU-a i to je jedna naša prednost, ako je budemo znali iskoristiti”, objašnjava Zdenko Ćosić, premijer ZHŽ-a.

U ovom trenutku to bi mogao biti jedini spas za gospodarski oporavak.

FTV

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari