Pratite nas

BiH

Zid između Obame i građana, premda proziran, čvršći je od starog betonskog u Berlinu

Objavljeno

na

Nakon summita G8 američki predsjednik Barack Obama u srijedu je posjetio Berlin. Između ostalog, ispred Brandenburških vrata govorio je pred mnoštvom Berlinaca. Prisjetio se slavnog govora i riječi “Ich bin ein Berliner” koje je prije pola stoljeća, točnije 26 lipnja 1963., izgovorio tadašnji američki predsjednik Kennedy. Također u lipnju, ali 1987., još jedan američki predsjednik, Ronald Reagan, održao je na istome mjestu važan govor u kojem je pozvao tadašnjeg sovjetskog vođu Gorbačova da sruši Berlinski zid.

Za razliku od dva povijesna posjeta, Kennedyjeva koji je usred hladnog rata zajamčio čvrstu američku potporu ne samo Zapadnom Berlinu i tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, već i cijeloj demokratskoj Europi, te Reaganova koji je označio početak kraja hladnog rata i pobjedu američkog modela demokracije, Obamin posjet je bez veće važnosti, a govor mu se uglavnom sastojao od ispraznih fraza među kojima se ističe, očito s Rusijom već dogovorena, odluka o smanjenju nuklearnog naoružanja za trećinu, što je i dalje višestruko dovoljno za uništenje svega života na Zemlji. Obamin ovotjedni govor ispred Brandenburških vrata razlikuje se od govora njegovih prethodnika po još jednom detalju. Za razliku od Kennedyja i Reagana koji su govorili Berlincima oči u oči, na otvorenom i bez posebne zaštite, iako su se par stotina metara zračne linije dalje, iza zida, nalazile neprijateljske snage, i nuklearno oružje upereno prema Zapadu, Obama govori u ujedinjenom Berlinu, ujedinjenoj Njemačkoj i ujedinjenoj Europi, ali između njega i ljudi kojima se obraća nalazi se zid. Ne masivni, betonski s bodljikavom žicom i stražarima, već stakleni, providni, u obliku neprobojne pregrade postavljene između njega i Berlinaca koji ga oduševljeno slušaju i pozdravljaju.

Na pozornicu ispred Brandenburških vrata postavljena je neka vrsta staklene kutije, iz koje je Obama govorio. Ostavljala je čudan dojam, kao da je u akvariju, ili kao da se kroz to posebno staklo govornik obraća zatvoreniku ili zatvorenik njemu, ili kao da, premda je tu uživo, govori preko ekrana. Posebno je bizarna i krajnje licemjerna bila jedna, očito unaprijed isplanirana, gesta kojom je američki predsjednik trebao pokazati ležernost, neformalnost i prisnost s njemačkim domaćinima i građanima. Naime, popevši se na pozornicu i ulazeći u akvarij od neprobojnog stakla, Obama je skinuo sako i ostao u košulji i kravati, ističući kako “možemo biti neformalni među prijateljima”. Pa kako možemo biti neformalni ako prijateljima govorimo iza neprobojnog stakla, pa makar i bez sakoa? Prema takvoj neformalnosti, sovjetski oficir zakopčan do grla koji se nadviruje s Berlinskog zida 1963. djeluje kao Dude iz filma Veliki Lebowski.

Naravno, opravdanje se može tražiti u tome da i među Berlincima ima potencijalnih terorista, koje je teško prepoznati. Zato američke službe špijuniraju internet, između ostalog i Facebook i Google. Uvjerava nas se da je zlo stalno među nama i opća psihoza se uredno podgrijava.

Obama je dometnuo pokoju o Iraku gdje je američka akcija završila ostavivši zemlju u slobodi i radosti, ne objasnivši što je bilo s onim kemijskim oružjem koje je poslužilo kao povod za napad na Irak i okupaciju zemlje. Prisjetiti se tog slučaja je posebno značajno u situaciji kada se priča o tome da Assadove snage u Siriji koriste bojne otrove protiv pobunjenika, što se zadnjih dana pumpa kao tobožnja kap koja je prelila čašu američkog strpljenja.

Zid između Obame, kao paradigme nove moći, i običnih građana je neprobojan. Premda je proziran, gotovo nevidljiv, on je čvršći od starog betonskog. Mnogi su stradali nastojeći prijeći “antifašistički zaštitni zid” kako je istočnonjemački režim službeno nazivao civilizacijsku sramotu kojom je podijelio grad. Neki su ga ipak uspjeli savladati i domoći se slobode. No ovaj gotovo nevidljivi je nemoguće proći. On je toliko jak da moćnik iza njega ne mora više plašiti puk, već može glumiti cool frenda koji skida sako i šali se s domaćinima. Bivša istočnonjemačka tajna služba, zloglasni Stasi, manijakalno je uhodila ljude i korumpirala ih tako da su žene uhodile muževe, djeca roditelje i obratno. Danas takve stvari nisu potrebne jer se svatko uhodi sam, tj. na Facebooku i sličnim mrežama sam podnosi izvještaj gdje se nalazi, gdje se kreće, s kim se druži, što o čemu misli, što voli. I da bi izvješće bilo kompletno, prilaže i fotografije. Svatko je udbaš samom sebi. Ono što se u početku činilo kao besplatna, zgodna i površna razbibriga, nakon zadnje afere, pokazalo se kao poligon za samošpijuniranje. No tko će u tom moru nevažnih podataka i nezanimljivih ljudi kontrolirati sve? Naravno, nemoguće je pratiti sve, ali ako vas uzmu na pik, saznat će preko vaših “izvještaja” ili nečijih drugih, neslućeno puno. Utjeha je jedino u ostavljanju lažnih tragova, korištenja pomaknutih jezika, dvostrukog kodiranja, prenesenih značenja. Ali i u onom što je duhovito rekao stari bosanskohercegovački akademik i političar Muhamed Filipović – Tunjo. Kad su ga nedavno pitali boji li se da ga prate, odgovorio je – svejedno mi je, ja ujutro kad izađem iz kuće često i sam zaboravim kamo sam pošao, pa kako će oni znati…

Stvar je, nažalost, puno tmurnija. Što je veća prividna ležernost predstavnika moći i što su im usta punija ljubavi, tolerancije, humanizma i ljudskih prava, to je brutalnija stvarnost i nepremostivost zida kojim se odjeljuju od podanika. Stoga bi netko trebao reći Obami isto ono što je Reagan svojedobno poručio Gorbačovu o potrebi rušenja zida. A ne pljeskati mu dok on, zaštićen providnim neprobojnim zidom, propovijeda o tome kako među ljudima više nema zidova.

vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hercegovački duhan dobio međunarodnu zaštitu izvornosti

Objavljeno

na

Objavio

Duhan sorte ‘hercegovački ravnjak’ upisan je u međunarodni registar imena podrijetla, čime je dobio zaštitu izvornosti, koji se vodi pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi.

Kako su u srijedu priopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan je registriran sukladno Lisabonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju.

“Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura”, navodi se u priopćenju Instituta.

Nositelj prava na ime podrijetla je udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“ iz Gruda. Hercegovački duhan tako je postao jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a uz hercegovački med jedini koji ima ime Hercegovine u predmetu zaštite.

Duhan, od kojega je sitnim rezanjem pravi ‘škija’ za pušenje, proizvodi se na području Hercegovine od 17. stoljeća. O tome svjedoči i povjesničar Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“.

Po njegovim navodima prometno opadanje levantske trgovine natjeralo je Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana. Smatra se da je dolinom Neretve duhan unesen u Hercegovinu. Na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale su pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina.

Brojni su zapisi o snalažljivosti hercegovačkih proizvođača duhana koji su ga švercali u unutrašnjost zemlje kako bi uspjeli prehraniti svoje obitelji.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari