Pratite nas

Kronika

Žigmanov: Biti Bunjevac je poželjniji društveni status nego biti Hrvat u Srbiji

Objavljeno

na

REAKCIJA NA NIKOLIĆEVU DONACIJU – Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov komentirao je za narod.hr donaciju ćiriličnih udžbenika na bunjevačkom govoru predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, te kazao kako je u toj gesti vidimo izravani upliv u identitetski prijepor između Bunjevačkih Hrvata, tj. onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima, i hrvatske strane.

“Prijepor se odvija na način da se jedna strana favorizira aktivnim pomaganjem, s druge strane hrvatska zajednica diskriminira na način da se njezini zahtjevi ignoriraju i na njih se ne reagira pozitivno”, istaknuo je Žigmanov.

zigmanov-GK-580x325Takav potez u kojem je Nikolićeva savjetnica djeci koja pohađaju nastavu na bunjevačkom govoru, donirala udžbenike dok slična gesta nije pratila djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku je izravno svrstavanje u identitetskim prijeporima među ovdašnjim Hrvatima, zaključio je Žigmanov.

Žigmanov je istaknuo kako udžbenike za nastavu djece na hrvatskom jeziku nije platila niti jednim dinarom Republika Srbija, već ih je osiguralo Hrvatsko nacionalno vijeće iz svojih redovitih sredstava te donacijama iz Hrvatske.

Hrvatska sigurno putem diplomatskih mehanizama i pravila ponašanja može očitovati određenu vrstu, ne samo interese, kad je u pitanju taj proces dug više od 20 država i djelovati kad je u pitanju zaštita interesa hrvatskog naroda, istaknuo je Žigmanov te dodao da bi veći interes i djelovanje trebala pokazati i kulturna i znanstvena javnost.

Žigmanov ističe kako ne samo da se Republika Srbija miješa izravno ovakvim ili sličnim gestama, u hrvatska pitanja i odnose nego i Hrvati u Vojvodini imaju relativno veliki broj problema kada je u pitanju ostvarenje njihovih prava.

Hrvati su i dalje na državnoj razini političke participacije, isključeni, nisu razmjerno zastupljeni u tijelima državne uprave, neriješena su pitanja udžbenika, licenci za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku te pitanje statusa učitelja iz RH koji dolaze držati nastavu, naveo je Žigmanov neke od problema, gdje je često država instanca koja sprječava ostvarivanje zakonom zajamčenih prava.

“Četiri stotine je djece kojima su donirani udžbenici na “bunjevačkom govoru”, kazao je Žigmanov.

U Srbiji 500 djece pohađa cjelokupnu nastavu na hrvatskom jeziku, a nastava se provodi u Subotici i okolnim selima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske , rekao je Žigmanov navevši kako se za 1000 djece nastava odvija na srpskom jeziku, a jednom tjedno, slušaju sat ili dva hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

Broj djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku nije veći od 10 posto, istaknuo je Žigmanov kazavši kako je sigurno jedan od razloga to što sve do prošle godine nisu postojali udžbenici na hrvatskom jeziku.

“Tko bi danas slao djecu bez udžbenika u školu, da se školuju kao u srednjem vijeku”, pita Žigmanov.

Pored teritorijalne disperziranosti, jedan od razloga slabog pohađanja nastave na hrvatskom jeziku je i strah, smatra Žigmanov.

Postoji strah Hrvata u Srbiji da se očituje hrvatski identitet i to u manjim sredinama i tamo gdje je bilo etnički motiviranog nasilja te etničkog čišćenja 90 -ih godina, a još uvijek se ljudi straše izjašnjavati Hrvatima i onda prakticirati prava koja su im zakonom zajamčena, naglasio je.

“Biti Bunjevac je poželjniji društveni status”, istaknuo je Žigmanov.

“To je jedan od mehanizama za etničku mimikriju koja je posljedica činjenice da u Srbiji još uvijek i kontinuirano, više od 50 posto građana misli negativno o Hrvatima”, rekao je Žigmanov.

“Hrvati su u Srbiji druga nacionalna zajednica, nakon Albanaca, spram koje većinsko stanovništvo ima izuzetno negativne stereotipe”, navodi Žigmanov te zaključuje kako je to cijeli splet okolnosti i rizika zbog kojih se onda roditelji ne odlučuju slati djecu na nastavu na hrvatskom jeziku.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati