Pratite nas

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvatska je postala aktivni čimbenik u širem geopolitičkom prostoru

Objavljeno

na

Hrvatska je postala aktivan čimbenik u daleko širem geopolitičkom prostoru kao što su Europska unija i NATO, ocijenio je u utorak u beogradskom tisku predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov.

Na pitanje kako razumije izjavu predsjednice Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, o tome da je njezino najveće postignuće u politici to što je Hrvatsku „izvukla iz regiona“, Žigmanov je podsjetio i na transnacionalnu Inicijativu triju mora koju je „upravo Grabar Kitarović snažnije afirmirala“.

„I u nekoliko misija NATO-a Hrvatska ima značajnu ulogu. I novi glavni tajnik Vijeća Europe dolazi iz Hrvatske, što je isto posljedica – ne slučaja, nego i djelovanja. Na koncu, to ne znači da Hrvatska i Kolinda Grabar Kitarović nije prisutna u regiji“, ocijenio je Žigmanov u razgovoru za list „Danas“,.

Pritom je skrenuo pozornost na važnost Subotičke deklaracije koja je “složit ćete se, događaj od iznimne važnosti“.

Subotička deklaracija je dokument koji su u lipnju 2016. potpisali predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić s ciljem da se sporazumno i aktivno pokrenu i ubrzaju zaštita manjina, pregovori o utvrđivanju međudržavne granice, provođenje sporazuma o sukcesiji i potraga za nestalima tijekom ratnih sukoba iz ’90 -ih.

Vučić je posle potpisivanja Deklaracije izjavio da su odnosi Hrvatske i Srbije kralježnica dobrih odnosa u cijeloj regiji i da su jako važni i za Europsku uniju.

Srbija i Hrvatska će, kao je tada izjavio Vučić, razgovarati o graničnim linijama, a ako se to pitanje ne riješi u bilateralnim razgovorima, riješavat će se pred međunarodnim institucijama.

Komentirajući Vučićev izostanak s Kongresa europske pučke partije (EPP) u Zagrebu, na koji je pozvan kao predsjednik Srpske napredne stranke (SNS), Žigmanov je to ocijenio kao „legitimni čin predsjednika jedne stranke“ i podsjetio da ona još nije punopravna članica saveza pučkih stranaka u Europi.

„Dakle, sam čin nije upitan – netko ne želi ići nekamo. Ono što se može podvrgnuti kritici jesu razlozi i način na koji je odluka priopćena. Tu ne mislim na dostavljanje odluke pismenim putem predsjedniku europskih pučana, već njezino medijsko eksploatiranje koje se, barem kada je riječ o Srbiji, instrumentalno zlorabilo za rad unutarnjopolitičkih prilika“, rekao je Žigmanov za „Danas“.

Za Vučićevo obrazloženje da izostaje s Kongresa EPP-a kako svojim dolaskom ne bi negativno utjecao na položaj Srba u Hrvatskoj, Žigmanove smatra “prijepornim uvlačenje u cijelu priču i položaj hrvatskih Srba“.

Politički predstavnici Srba „konstruktivno participiraju u aktualnoj Vladi Republike Hrvatske“, rekao je Žigmanov za „Danas“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari