Pratite nas

Naši u svijetu

Žigmanov: Svaki osvojeni mandat pod ovim uvjetima u Srbiji bit će uspjeh

Objavljeno

na

U Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini (DSHV) priopćili su u srijedu da su oni, odnosno koalicija u sklopu koje nastupaju na predstojećim općim izborima u Srbiji, jedina autentična opcija koja će zastupati interese hrvatske manjine.

Predsjednik stranke Tomislav Žigmanov je na konferenciji za novinare u Subotici rekao da imaju kandidate za republičku i pokrajinsku skupštinu, kao i u šest lokalnih samouprava u Vojvodini.

On je ocijenio je da uvjeti za kampanju nisu bili pošteni, da su pozivi na bojkot izbora snažni i da vlada antihrvatsko raspoloženje, i zato će svaki osvojeni mandat biti smatran uspjehom.

„Svjesni smo brojnih slabosti kada su u pitanju izborni procesi, deficita u demokraciji i slobodi medija. No unatoč tomu, kao odgovorna stranka hrvatske zajednice u Srbiji odlučili smo da uđemo u političku borbu za naše sunarodnjake pod sloganom ‘Za jednakost – vrijeme je“, rekao je među ostalim Žigmanov.

On se požalio na pritisak vladajuće stranke ili onih koji su im bliski na njihove članove i simpatizere u manjim mjestima, koji su telefonski pozivani radi očitovanja svojih političkih opredjeljenja.

Naveo je i kako su dvoje njihovih aktivista imali neugodnosti prigodom lijepljenja plakata u Subotici, te su u jutarnjima satima bili privedeni u policiju.

Žigmanov je rekao da je DSHV vodio kampanju bez financijske ili političke potpore.

„Kod gradonačelnika Subotice, člana Srpske napredne stranke, došla je svaka važnija osoba iz vlade Srbije. Savez vojvođanskih Mađara je s druge strane na raspolaganju imao obilate resurse Mađarske. A mi, kao jedina relevantna politička stranka hrvatske zajednice, nismo bili posjećeni ni od koga“, istaknuo je čelnik stranke.

DSHV na nedjeljne izbore izlazi u sklopu pokreta „Vojvođanska fronta“ koja je dio šire koalicije Ujedinjena demokratska Srbija (UDS).

Na republičkim izborima koalicija kojoj DSHV pripada bit će pod brojem 7, na pokrajinskim 5, a stranka će imati kandidate i u šest lokalnih samouprava u Vojvodini.

Politička zastupljenost oko 58.000 Hrvata u Srbiji, kako ocjenjuju mediji na hrvatskom, najviše ovisi o mandatu u republičkoj skupštini.

Za razliku od Srba u Hrvatskoj kojima su zastupnička mjesta u Saboru osigurana, DSHV se za njih mora boriti s ostalim nacionalnim i regionalnim političkim organizacijama. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

Na internetu krenuo projekt popisivanja hrvatskih iseljenika u Argentini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Hrvati i njihovi potomci u Argentini mogu do kraja godine sudjelovati u digitalnom popisivanju kako bi se utvrdilo koliko ih je doista u toj južnoameričkoj zemlji u koju su se godinama iseljavali, izvijestio je Savjet RH, tijelo koje provodi popis i savjetuje hrvatsku vladu.

„Tražimo Hrvate i njihove potomke u Argentini. Mogu biti njihova djeca, unuci, praunuci…Htjeli bi smo da nam dobrovoljno kažu gdje se nalaze“, izjavio je Cristian Šprljan, član Savjeta RH, za argentinsku radijsku postaju Cadena 3.

Još uvijek je nepoznato koliko Hrvata i njihovih potomaka živi u Argentini budući da postoje podaci samo o onima koji imaju hrvatsku putovnicu.
Kako bi se doznalo koliki je ukupan broj svih osoba koje potječu iz Hrvatske ili imaju hrvatske korijene, na internet je 28. lipnja postavljen formular kojeg bi te osobe trebale ispuniti do 28. prosinca. Rezultat, odnosno ukupan broj Hrvata u Argentini, objavit će u veljači 2021. godine Savjet RH.

Sudjelovanje se odvija na dobrovoljnoj bazi a prikupljeni podaci poslužit će samo u statističke svrhe te kako bi hrvatska zajednica u Argentini mogla provoditi zajedničke kulturne aktivnosti te dodatno povezati iseljenike i njihove potomke s Hrvatskom.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (skraćeno Savjet RH) je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć vladi u Zagrebu u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa vezanih za Hrvate u inozemstvu. Članovi savjeta su predstavnici najznačajnijih udruga i organizacija iseljenih Hrvata te se biraju na mandat od četiri godine.

Šprljan napominje kako je popisivanje Hrvata u Argentini jedinstven projekt u svijetu, autonoman i samostalan, kojeg provodi zajednica Hrvata u Argentini u sklopu Savjeta RH i u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Buenos Airesu.

Formular se nalazi na internetu pod nazivom „Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka Argentine“ (Primer Censo Digital de los Croatas y sus Descendientes de la República Argentina).
Kroz 44 pitanja nastoji se doznati gdje je osoba rođena, gdje živi, tko joj je najbliži srodnik rođen u Hrvatskoj, te u kojem je migrantskom valu osoba ili njen srodnik doselio u Argentinu.

Hrvati su se selili u tu zemlju zbog gospodarskih i političkih razloga a prvi val je bio prije 1918. godine, drugi od 1919. do 1945., a treći nakon drugog Svjetskog rata od 1946. do 1960. godine. Bilo je emigranata koji su i kasnije odlazili ondje.

Danas u Argentini živi značajna zajednica s poznatim ljudima kao što su pjevačica i glumica Sandra Mihanovich, bivši tenisač i argentinski izbornik Daniel Oršanić, odbojkašica i argentinska reprezentativka Yamila Nizetich, nogometaš Daniel Bilos, bivši kapetan odbojkaške reprezentacije Marcos Milinkovic, nogometni trener Juan Pablo Vojvoda i potencijalni hrvatski nogometni reprezentativac Matko Miljevic.

Oni su također pozvali hrvatske iseljenike da se priključe projektu i ispune formular.”Pozdrav, ja sam Daniel Oršanić te sam kao i vi potomak hrvatskih iseljenika. Htio bih vas pozvati na sudjelovanje u prvom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Argentini”, rekao je Oršanić u poruci objavljenoj na kanalu Youtube. “Ispunite formular i podijelite link sa svim svojim prijateljima Hrvatima. Hvala”, dodao je.

U gradu Rosariju je u travnju preminuo Tomás Felipe Carlovich (74) smatran jednime od najboljih nogometaša u povijesti Argentine, a dotad prilično nepoznat u Hrvatskoj. Diego Armando Maradona, osvajač Svjetskog prvenstva 1986. godine, u veljači je rekao kako je Carlovich bio najbolji igrač kojeg je on vidio. Po tom djetetu hrvatskog iseljenika trebala bi biti nazvana ulica u Rosariju, gradu gdje je rođen baš poput aktualnog najboljeg nogometaša svijeta Lionela Messija.

„Kažu da nas je na tisuće, ali kako to možemo znati?“, rekla je Jelena Nadinić, članica Savjeta RH, prilikom predstavljanja projekta.
„Ciljevi popisa su saznati gdje su zemljopisno raspoređeni Hrvati i hrvatski potomoci Argentine, shvatiti koji su njihovi kulturni i društveni interesi, doznati iz kojeg su migrantskog vala došli njihovi preci, kolika je razina znanja i očuvanje hrvatskog jezika. Također i međusobno povezati ljude i institucije te planirati aktivnosti od zajedničkog interesa kroz hrvatske institucije u Argentini“, poručila je Nadinić.

Zainteresirane osobe dodatne informacije mogu naći na društvenim mrežama Facebook i Instagram pod nazivom “Censo Croata” (Popis Hrvata) kao i na kanalu Youtube.
„Hrvatska zajednica je jedna od mnogih iz Europe koje su se formirale u Argentini u 20. stoljeća tijekom velikog migracijskog vala i koje su nastanile zemlju od 1880. godine“, piše novinarka Carmen Ercegovich u velikim argentinskim novinama Clarín gdje je izvijestila o aktualnom popisivanju Hrvata.

Šprljan u svojoj knjizi „Hrvatska i Hrvati iz Argentine“ navodi kako je prvi registrirani useljenik bio isusovac Nikola Plantić 1748. godine koji je ondje razvio obrazovne sadržaje, uglavnom u gradu Córdobi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari