Pratite nas

Naši u svijetu

Žigmanov: Za razliku od Srba u Hrvatskoj, Hrvati u Vojvodini su zatočenici straha zbog snažnog antihrvatskog raspoloženje u Srbiji

Objavljeno

na

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ocijenio je u ponedjeljak da se u Srbiji zbog Oluje ponovno rasplamsalo snažno antihrvatsko raspoloženje koje je među tamošnje Hrvate, koji su također bili nevine žrtve rata, unijelo uznemirenost i povlačenje iz javnog života, javlja Hina.

U Srbiji je tijekom vikenda održano više manifestacija u organizaciji državnih, pokrajinskih i mjesnih institucija na kojima se oštrom retorikom osuđivala hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja izvedena 1995.

“Čekamo vrijeme kada će i Hrvati u Vojvodini moći javno i kraj obilježja komemorirati svoja stradanja tijekom 1990-ih! I dok za takvo što u Hrvatskoj postoje i pretpostavke i klima za Srbe, mi smo još uvijek zatočenici straha i bez javnih obilježja stradanja“, napisao je na Twitteru Žigmanov, zastupnik u srbijanskom parlamentu.

U izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini dodao je kako su u Srbiji posljednjih dana, kada se obilježavala 23. obljetnica Oluje, svi bili “svjedoci očitovanja nesvakidašnje unisonog i snažnog antihrvatskog raspoloženja, koje je dolazilo i od strane najviših predstavnika vlasti, koje se odavno ovdje u toj količini i na taj način nije dogodilo“.
“Osim toga, raširenost antihrvatskih stajališta, negativna imenovanja svih događanja iz kolovoza 1995. te tumačenja suvremenih političkih događaja i procesa u Hrvatskoj gotovo da su uniformno pokrila sva područja javnosti, pa se drugačija, pomirljivija i racionalnija stajališta nisu mogla ni čuti, o čemu svjedoči i činjenica da su bili blokirani svi hrvatski televizijski kanali“, naveo je predsjednik DSHV-a.

Posebno brine, dodao je, što je u iznesenim stajalištima izostajalo spominjanje odgovornosti tadašnjih vlasti Srbije i Savezne Republike Jugoslavije za događanja 1990-ih godina u Hrvatskoj kao i tematiziranje stradanja Hrvata iz Vojvodine, napose iz Srijema, koji su također bili nevine žrtve.

“Stoga nije čudo da među Hrvatima u Srbiji oživljavaju nekadašnji strahovi, javlja se dodatna uznemirenost, što za posljedicu ima njihovo povlačenje iz javnog života i nespremnost da sudjeluju u procesima koji se tiču njihove budućnosti. Također nas brine činjenica da se nakon opetovano iznijetih ozbiljnih antihrvatskih izjava otvaraju se pitanja kako dosega procesa normalizacije između dviju država tako i perspektive razvoja hrvatske zajednice u Srbiji“, istaknuo je Žigmanov.

Naveo je kako strahuje da će se takva klima u Srbiji negativno odraziti na spremnost pripadnika hrvatske manjine da sudjeluju u predstojećim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

‘Ako Hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Snježana Radoš, Nada Pritisanac Matulich

ODRŽANA 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „DIJASPORA I DOMOVINA“

U Zagrebu 10. i 11. listopada u prostorima Gradske vijećnice održana je 2. Međunarodna konferencija „Dijaspora i Domovina“ pod organizacijom Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, uz suorganizatore International Metropolis Project te Centra za kulturu i informacije Maksimir. Glavni cilj konferencije je upoznavanje različitih strategija i vrsta programa koji će osnažiti povezanost hrvatskog iseljeništva i Domovine te istražiti i definirati postojeće odnose između dijaspore i njihovih zemalja podrijetla i obrnuto.

Na svečanom otvorenju konferencije sudjelovalo je oko 100 sudionika među kojima su bili brojni visoki uzvanici, predavači, profesori, studenti i drugi gosti. Sudionike konferencije pozdravili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, hrvatska zastupnica u parlamentu Europske Unije Ruža Tomašić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Mirjana Hrga, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Olivera Majić te predsjednik saborskog odbora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić. Na konferenciji su kao predavači gostovali i brojni diplomatski izaslanici, među kojima treba izdvojiti predavanje veleposlanika Izraela Nj. E. gosp. Ilana Mora te diplomatske delegacije i veleposlanike Indije, Grčke, Crne Gore, Bugarske, Kosova, Čilea, Sjeverne Makedonije te Turske.

„Nismo savršeni ali zajedno možemo učiniti čuda“, izjavila je Mirjana Hrga prilikom otvorenja konferencije na što su nadovezali članovi organizacijskog i programskog odbora konferencije Dr. Marin Sopta i Howard Duncan: „Uvijek će postojati elementi koji će nas pokušati razdvojiti, a mi te elemente moramo nadjačati. Jedna cijela Hrvatska živi izvan Republike Hrvatske, konačno je vrijeme da se povežemo!“.

Posebno ćemo izdvojiti i isječak govora Ruže Tomašić: „Ako hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!“ te izjavu veleposlanika Izraela: „Izrael ima posebnu priču odnosa domovine i njezine dijaspore, ali smo ipak po mnogočemu slični. Siguran sam da Hrvatska i Izrael mogu međusobno učiti jedni od drugih kako bi se poboljšao odnos prema iseljenicima.“

Nakon svečanog otvorenja i održanih prvih tematskih izlaganja, sudionici prvog dana konferencije uputili su se na razgledavanje i svečani ručak unutar Hrvatskog sabora, a kasnije su se nastavili neformalno družiti i u večernjim satima. Poslije završetka drugog dana konferencije u završnim govora Marin Sopta i Howard Duncan sudionicima su poručili sljedeće: „Svi smo ovdje zato što imam veliko srce prema dijaspori, a vidimo i u kojim problemima se odnosi Dijaspore i Domovine nalaze. Aktivirajte se i započnimo jednu lijepu mrežu suradnje, a neka nam dugoročni i krajnji cilj bude samo jedno: povratak naših iseljenika u RH, pogotovo onih mladih“.

Mihovil Rora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Središnji državni ured za Hrvate izvan RH je pomogao i pomagat će opstanku Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prema riječima državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa ovaj Ured ima  za cilj unaprjeđivati suradnju i tražiti rješenja koja će polučiti dugoročni benifit i pomoć opstanku Hrvata na području BIH. Imajući u vidu ovu jasnu opredjeljenost državni tajnik je u ponedjeljak 14. lkistopada 2019. godine održao sastanak s novoizabranim predsjednikom HKD Napredak dr.  sc. Nikolom  Čičom i njegovim suradnicima. Uz državnog tajnika sastanku je nazočila i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić.

Hrvati u Bosni i Hercegovini i njihova skrb jedna su od najvažnijih zadaća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Radi se o najbrojnijoj populaciji našega naroda u jednoj zemlji izvan Republike Hrvatske, a i aktualni politički trenutak zahtijeva posebni odnos Republike Hrvatske prema tim ljudima. U Bosni i Hercegovini još od 1902. godine djeluje HKD Napredak, čija je prvotna zadaća bila i ostala stipendiranje i pomaganje učenika i studenata, ali se kroz povijest aktivnost ovoga društva širila  kroz razna interesna područja, pri čemu državne granice nisu bile prepreke. Tako HKD Napredak danas ima preko 20 000 članova koji djeluju kroz 64 podružnice, kako u BiH tako i u svijetu.

Prema riječima državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa ovaj Ured ima  za cilj unaprjeđivati suradnju i tražiti rješenja koja će polučiti dugoročni benifit i pomoć opstanku Hrvata na području BIH. Imajući u vidu ovu jasnu opredjeljenost državni tajnik je u ponedjeljak 14. listopada 2019. godine održao sastanak s novoizabranim predsjednikom HKD Napredak dr.  sc. Nikolom  Čičom i njegovim suradnicima. Uz državnog tajnika sastanku je nazočila i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić.

Bila je ovo prigoda da državni tajnik Milas čestita novom predsjedniku HKD-a i članovima Središnje uprave nedavno imenovanje, pri čemu je istaknuo  kako će njegov Ured djelovati sukladno prvotnom cilju te je dodao kako su upravi ovog društva vrata Središnjeg državnog ureda uvijek otvorena za prijateljsku komunikaciju, na razini uzajamnog povjerenja i poštovanja.

Predsjednik HKD Napredak dr. sc. Čiča je upoznao državnog tajnika s planiranim aktivnostima i  prioritetima svojega društva te naglasio prvenstveno zadržavanje  i aktivno uključivanje mladih u rad društva. Iskoristio je prigodu te istakao kako će društvo i dalje nastaviti njegovati hrvatski identitet, kulturu i tradiciju diljem svijeta. Izrazio je i zahvalnost državnom tajniku za svu pomoć i podršku koju je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske pružao Hrvatima u BIH.

Jasna je i opredjeljenost članova društva da se neće živjeti na staroj slavi, nego da će glavna odrednica svih aktivnosti biti predanost radu i zalaganju.

Izvor: Internet stranica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari