Pratite nas

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

Na internetu krenuo projekt popisivanja hrvatskih iseljenika u Argentini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Hrvati i njihovi potomci u Argentini mogu do kraja godine sudjelovati u digitalnom popisivanju kako bi se utvrdilo koliko ih je doista u toj južnoameričkoj zemlji u koju su se godinama iseljavali, izvijestio je Savjet RH, tijelo koje provodi popis i savjetuje hrvatsku vladu.

„Tražimo Hrvate i njihove potomke u Argentini. Mogu biti njihova djeca, unuci, praunuci…Htjeli bi smo da nam dobrovoljno kažu gdje se nalaze“, izjavio je Cristian Šprljan, član Savjeta RH, za argentinsku radijsku postaju Cadena 3.

Još uvijek je nepoznato koliko Hrvata i njihovih potomaka živi u Argentini budući da postoje podaci samo o onima koji imaju hrvatsku putovnicu.
Kako bi se doznalo koliki je ukupan broj svih osoba koje potječu iz Hrvatske ili imaju hrvatske korijene, na internet je 28. lipnja postavljen formular kojeg bi te osobe trebale ispuniti do 28. prosinca. Rezultat, odnosno ukupan broj Hrvata u Argentini, objavit će u veljači 2021. godine Savjet RH.

Sudjelovanje se odvija na dobrovoljnoj bazi a prikupljeni podaci poslužit će samo u statističke svrhe te kako bi hrvatska zajednica u Argentini mogla provoditi zajedničke kulturne aktivnosti te dodatno povezati iseljenike i njihove potomke s Hrvatskom.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (skraćeno Savjet RH) je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć vladi u Zagrebu u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa vezanih za Hrvate u inozemstvu. Članovi savjeta su predstavnici najznačajnijih udruga i organizacija iseljenih Hrvata te se biraju na mandat od četiri godine.

Šprljan napominje kako je popisivanje Hrvata u Argentini jedinstven projekt u svijetu, autonoman i samostalan, kojeg provodi zajednica Hrvata u Argentini u sklopu Savjeta RH i u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Buenos Airesu.

Formular se nalazi na internetu pod nazivom „Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka Argentine“ (Primer Censo Digital de los Croatas y sus Descendientes de la República Argentina).
Kroz 44 pitanja nastoji se doznati gdje je osoba rođena, gdje živi, tko joj je najbliži srodnik rođen u Hrvatskoj, te u kojem je migrantskom valu osoba ili njen srodnik doselio u Argentinu.

Hrvati su se selili u tu zemlju zbog gospodarskih i političkih razloga a prvi val je bio prije 1918. godine, drugi od 1919. do 1945., a treći nakon drugog Svjetskog rata od 1946. do 1960. godine. Bilo je emigranata koji su i kasnije odlazili ondje.

Danas u Argentini živi značajna zajednica s poznatim ljudima kao što su pjevačica i glumica Sandra Mihanovich, bivši tenisač i argentinski izbornik Daniel Oršanić, odbojkašica i argentinska reprezentativka Yamila Nizetich, nogometaš Daniel Bilos, bivši kapetan odbojkaške reprezentacije Marcos Milinkovic, nogometni trener Juan Pablo Vojvoda i potencijalni hrvatski nogometni reprezentativac Matko Miljevic.

Oni su također pozvali hrvatske iseljenike da se priključe projektu i ispune formular.”Pozdrav, ja sam Daniel Oršanić te sam kao i vi potomak hrvatskih iseljenika. Htio bih vas pozvati na sudjelovanje u prvom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Argentini”, rekao je Oršanić u poruci objavljenoj na kanalu Youtube. “Ispunite formular i podijelite link sa svim svojim prijateljima Hrvatima. Hvala”, dodao je.

U gradu Rosariju je u travnju preminuo Tomás Felipe Carlovich (74) smatran jednime od najboljih nogometaša u povijesti Argentine, a dotad prilično nepoznat u Hrvatskoj. Diego Armando Maradona, osvajač Svjetskog prvenstva 1986. godine, u veljači je rekao kako je Carlovich bio najbolji igrač kojeg je on vidio. Po tom djetetu hrvatskog iseljenika trebala bi biti nazvana ulica u Rosariju, gradu gdje je rođen baš poput aktualnog najboljeg nogometaša svijeta Lionela Messija.

„Kažu da nas je na tisuće, ali kako to možemo znati?“, rekla je Jelena Nadinić, članica Savjeta RH, prilikom predstavljanja projekta.
„Ciljevi popisa su saznati gdje su zemljopisno raspoređeni Hrvati i hrvatski potomoci Argentine, shvatiti koji su njihovi kulturni i društveni interesi, doznati iz kojeg su migrantskog vala došli njihovi preci, kolika je razina znanja i očuvanje hrvatskog jezika. Također i međusobno povezati ljude i institucije te planirati aktivnosti od zajedničkog interesa kroz hrvatske institucije u Argentini“, poručila je Nadinić.

Zainteresirane osobe dodatne informacije mogu naći na društvenim mrežama Facebook i Instagram pod nazivom “Censo Croata” (Popis Hrvata) kao i na kanalu Youtube.
„Hrvatska zajednica je jedna od mnogih iz Europe koje su se formirale u Argentini u 20. stoljeća tijekom velikog migracijskog vala i koje su nastanile zemlju od 1880. godine“, piše novinarka Carmen Ercegovich u velikim argentinskim novinama Clarín gdje je izvijestila o aktualnom popisivanju Hrvata.

Šprljan u svojoj knjizi „Hrvatska i Hrvati iz Argentine“ navodi kako je prvi registrirani useljenik bio isusovac Nikola Plantić 1748. godine koji je ondje razvio obrazovne sadržaje, uglavnom u gradu Córdobi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari