Pratite nas

Politika

Živi zid: Ukinuti TV pretplatu, HDZ: To je populistički i demagoški promašeno

Objavljeno

na

Foto: Hina

Prijedlog Živog zida i Snage da se ukine televizijska pretplata, a javna televizija financira iz državnog proračuna, stranke vladajuće koalicije nisu podržale, HDZ ga je nazvao populističkim i demagoški promašenim.

Zagovaranjem da se javni servis financira iz državnog proračuna, zapravo se predlaže još veći utjecaj države na HRT, ali i otpuštanja i teži uvjeti rada, odgovorila je HDZ-ova Sanja Putica zastupnicima Živog zida koji predlaže da se ukine plaćanje pristojbe, a da država u tu svrhu izdvaja 0,7 posto proračunskih prihoda.

Za ovu godinu to bi iznosilo 900 milijuna kuna, koji bi se namirili s kapitalnog računa iz bilance HNB-a. Na taj bi se način zaustavile masovne ovrhe i troškovi koji iz njih proizlaze, a koji posebno pogađaju umirovljenike, tumačili su zastupnici Živog zida.

Za rad nedjeljom radnici neće dobiti 30 posto više

Državni proračun ne može preuzeti sve obveze, ako se proračun neće puniti, otkud novci da se financiraju sve potrebe?, pita se Marija Puh iz HNS-a.

Prijedlog Živog zida djelomično podržava Veljko Kajtazi (zastupnik 12 nacionalnih manjina), konkretno, da se socijalno ugroženima, pogotovo pripadnicima romske manjine, ukine plaćanje pretplate. Iznosi zamjerke na program HRT-a, kaže da se manjinski sadržaji emitiraju samo u specijalizarnim emisijama, u redovnim programaima samo za praznike ili kod incidenata.

Vladajući nas misle podržati, pa nam preostaje samo pozvati građane na otpor, ne plaćajte pretplatu i ne puštajte inspektore u svoju kuću, pozvao je građane Branimir Bunjac (ŽZ).

Saborska većina nije prihvatila ni druge oporbene prijedloge, Živog zida da se izmjeni Zakon o privremenom uzdržavanju i da država plaća puni iznos alimentacije djeci, Glasa i HSU-a da se rad nedjeljom i blagdanom plati minimalno 30 posto više, a da se novčano kazne poslodavci koji tako ne postupe.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

‘Komšiću želimo da nas i ovaj put preglasa. Ali da poslije ne plače’

Objavljeno

na

Objavio

RSA

Nekadašnja stranka Demokratska fronta (DF), koja je danas ostala tek na Komšiću i nekolicini Dunovića u četvrtak je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP) predala prijavu za sudjelovanje na općim izborima zakazanim za 7. listopada, a prijava uključuje i kandidaturu Željka Komšića za  člana Predsjedništva BiH, piše poskok.info

Članovi vodstva DF-a potvrdili su novinarima kako je Komšić definitivno kandidat za treći  mandat u bosanskohercegovačkom državnom vrhu, gdje je ranije u dva uzastopna izborna ciklusa 2010. i 2014. godine preglasao volju naroda svog oca.

“Kandidatura je odluka predsjedništva DF-a”, kazao je potpredsjednik stranke Dženan Đonlagić odbijajući kritike koje su ranije dolazile iz drugih stranaka ljevice kako je Komšić ishitreno istaknuo svoju kandidaturu bez konzultacije s potencijalnim koalicijskim partnerima.

Đonlagić je potvrdio kako u DF-u i dalje žele surađivati sa strankama ljevice, prije svega sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH), no sumnjičavi su glede spremnosti drugih da se ta suradnja doista realizira.

Podsjetio je kako su Komšić i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić još u travnju potpisali načelni sporazum o izbornoj suradnji, no od tada se ništa konkretno nije dogodilo kako bi se taj sporazum operacionalizirao.

SDP BiH će na prestojećim izborima istaknuti svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a Hina navodi kako će to vjerojatno biti osoba bošnjačke nacionalnosti.

Iziđu li najveće stranke ljevice s dva kandidata za Predsjedništvo BiH, Komšić bi se u listopadu suočio s podijeljenim biračkim tijelom koje mu je ranije osiguralo pobjedu pa bi njegov izgledi za novi mandat bili znatno lošiji nego prije četiri odnosno osam godina.

Kod Hrvate će se zbog Komšića ponovno dogoditi mobilizacija. I ovaj put ostat će uskraćeni za pravo pluralizma i isticanje više kandidata za poziciju Predsjednika. To znači da Komšić već treći put djeluje antidemokratski, jačajući podjele u društvu, ubijajući demokraciju u narodu svog oca i produbljujući jaz među Bošnjacima i Hrvatima.

Upućeniji analitičari pisali su kako bi eventualna pobjeda Komšića nad voljom Hrvata, dugoročno Hrvatima mogla donijeti ogromnu podršku unutar EU  parlamenta.

Neki su išli toliko daleko da su tvrdili kako bi formiranje Trećeg entiteta, nakon treće Komšićeve otimačine kolektivnog nacionalnog prava na predstavnika u Predsjedništvu, postalo samo formalnost.

Ako zaključimo da bi poraz Dragana Čovića od Komšića, Čovića učinio nikad jačim u pozicioniranju prema međunarodnoj zajednici bismo li time pogriješili?

Danas naime, bošnjački lobisti uvjeravaju Zapad kako se Hrvati bespotrebno žale i kako su prezastupljeni u institucijama. Prešućuju da su dvije vlade u trajanju od šest godina, te Predsjednik u trajanju od 8 godina, kao i trećina diplomacije u istom trajanju od osam godina Hrvatima bili naprosto oteti.

Komšiću želimo da nas i ovaj put preglasa. Ali da poslije ne plače. Što je učinio od države mu, piše poskok.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

CroElecto – Opći pad popularnosti političkih stranaka

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas.

  • HDZ i Most u padu
  • Živi zid i SDP također u padu
  • Pola građana misli kako ne će doći do prijevremenih izbora
  • Vlada, prema uvjerenju uvjerljive većine, ne zna zaustaviti iseljavanje

 Agencija 2×1 komunikacije provela je ispitivanje javnog mnijenja o političkim preferencijama u politički turbulentnom svibnju, a rezultat poliičke krize u državi je – opći pad popularnosti političkih stranaka.

Naime, da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas. Neodlučnih je ovaj mjesec čak 19,36 posto. Hrvatska demokratska zajednica i dalje je na prvome mjestu, nakon tzv. Istanbulske konvencije te afere s elektroničkom poštom mogli bi računati na 24,57 posto. Dodajmo da je pri samom svršetku istraživanja N1 televizija otkrila predizbornu vezu Andreja Plenkovića sa Šavorićevim uredom. Iako ga se teško može povezati s nedavnim aferama, SDP ne samo da nije uspio profitirati od HDZ-ova posrnuća, nego je nastavio s polaganim padom popularnosti, ovaj mjesec je na 20,69 posto. U mjesecu u kojem je Živi zid počeo nuditi svoje konkretne mjere za državu dogodio se i blagi pad njegova rejtinga. U odnosu na prošlomjesečnih 12.9%, ovaj mjesec bilježe osjetno manjih 11,08 posto. Ako je Andrej Plenković nešto uspio u aferi koja mu je odnijela i najdražu ministricu, onda je to skretanje pozornosti na ulogu Mosta u čitavoj priči s elektroničkom poštom. Most je zabilježio zapravo najznačajniji pad popularnosti u odnosu na protekli mjesec. Dovoljno je bilo da ga zataji tucet ispitanika pa da rezultat pokaže vrijednost gotovo tri boda manju – 6,94 posto. Peto mjesto sad već konstantno drže Neovisni za Hrvatsku, također s nešto manjim rezultatom no prošloga mjeseca – 3,87 posto. Stranka koja se smjestila između NHR-a i IDS-a (2%) je GLAS s postotkom 2,54. Iznad jedan posto još je tek HSS (1,2%), a od mnogobrojnih stranaka ispod jedan posto vrijedi istaknuti HSU (0,93%) te vladajući HNS koji se s 0,40% izjednačio s Hrastom.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predvodi popis najpozitivnije doživljenih političara s 14,60 posto ispitanika. Iako narušenog postotka u odnosu na prošli mjesec, Andrej Plenković drugi je najpozitivnije doživljeni političar s 9,98 posto. Treći je Ivan Vilibor Sinčić s 5,96 posto.

Najnegativnije doživljeni političar je predsjednik Vlade Andrej Plenković kojeg je na to mjesto stavilo 26,51 posto ispitanika. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić drži drugo mjesto neslavnog popisa s 9,03 posto. Treće mjesto i ovaj mjesec pripada jednom od u zadnje vrijeme najglasnijih odvjetnika Vlade Miloradu Pupovcu (5,96%).

Kad je riječ o doživljaju rada ministara u Vladi, najznačajnija promjena svakako je ostavkom uvjetovan izostanak Martine Dalić s popisa najlošije ocijenjenih ministara. Najbolje je doživljen rad ministara: Tomislava Tolušića (10,85%), Gabrijele Žalac (5,86%), Zdravka Marića (5%), Gorana Marića (3,75%) te Tome Medveda (2,69%).

Najlošijim ispitanici smatraju rad ministara: Nade Murganić (9,70%), Milana Kujundžića (9,32%), Blaženke Divjak (5,67%), Marka Pavića (2,88%) te Nine Obuljen-Koržinek (2,11%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja. Na pitanje smatraju li kako će sam Andrej Plenković raspisati prijevremene izbore, većina ispitanika smatra kako je to malo vjerojatno, odnosno kako će trenutačna većina tražiti sve načine kako odraditi mandat do kraja. Da će Plenković raspisati prijevremene izbore smatra 18,54%, da ne će 50,53%, a neodlučnih je 30,84%.

Građani su vrlo pesimistični kad je riječ o zaustavljanju iseljavanja. Tek 10,37% smatra kako će Vladine reformske mjere zaustaviti iseljavanje. Čak 72,14% uvjereno je kako ono što je dosad ponuđeno nije dovoljno za zaustavljanje iseljavanja Hrvata, dok se preostali postotak ispitanika nije znao izjasniti.

Poklič „Za dom spremni!“ zakonom bi zabranilo 42,07% ispitanika, 39% smatra kako to nije potrebno, a 18,92% nije znalo što bi zapravo trebalo kad je riječ o zakonskom reguliranju te kovanice.

Prije osamnaest godina polupredsjednički politički sustav zamijenjen je parlamentarnim, odnosno otad predsjednik države ima znatno manje ovlasti, dočim vlada ima znatno veće. Predsjednika države biraju neposredno svi punoljetni hrvatski državljani u jednoj izbornoj jedinici, a kandidirati se može svaki punoljetni državljanin. Da bi trebalo pristupiti izmjenama načina odabira predsjednika države smatra 32,47%. Postojeći sustav zadovoljavajuć je 42,07%, a 25,46% ispitanika nije se moglo odlučiti.

Ispitanicima je postavljeno i pitanje koje se između ostalih u nešto drukčijem obliku nalazi i u referendumskoj inicijativi „Narod odlučuje“: „Trebaju li nacionalne manjine u Hrvatskom saboru izostati iz odlučivanja o parlamentarnoj većini?“ Rezultat je izuzetno zanimljiv. Naime, najveći je zapravo postotak onih koji se nisu željeli izjasniti – čak 34,77 posto ispitanika, a onih koji smatraju da manjinama treba, odnosno ne treba oduzeti tu mogućnost gotovo je jednak – 32,76% da manjine ne bi trebale odlučivati o većini i tek koji ispitanik manje (32,47%) da bi.

Ante Rašić/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati