Pratite nas

BiH

Životna je mudrost ne ići za zlim ideologijama

Objavljeno

na

 

[quote]Već je netko spominjao anegdotu koja kaže da je prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler tražio od pape Leona XIII. relikvije svetaca kako bi ih mogao ugraditi u oltare novih crkava. Papa mu je na to rekao otprilike ovako: „Ne trebaš tražiti po svijetu. U tvojoj domovini gdje god zaroviš zemlju, naći ćeš kosti mučenika.“ [/quote]

 

 

Zašto i kako su ubijeni ti hercegovački fratri i gdje su njihove kosti razasute, novinari Katoličkog tjednika pitali su fra Miljenka Stojića, vicepostulatora postupka mučeništva Fra Leo Petrović i 65 subraće.

Fra Miljenko je rođen 1. lipnja 1960. u Dragićini kod Međugorja. Pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, studij filozofije i teologije u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu te magistrirao kršćansku duhovnost u Rimu. Kao svećenik i redovnik obnašao je različite službe, a trenutno mu je glavna preokupacija rad u Vicepostulaturi. Osim toga, piše pjesme, oglede, djela za djecu, kratke priče, aforizme i književnu kritiku.

Fra Miljenko, recite nam koji se posao krije iza naziva Vicepostulatura postupka mučeništva Fra Leo Petrović i 65 subraće?
U Drugom svjetskom ratu i poraću komunisti su ubili 66 hercegovačkih franjevaca, još su trojica umrla mica stojiczbog tamničkih mučenja, određeni broj njih zdravstveno je stradao zbog tih istih mučenja. Ne zaboravimo da je do pada komunizma 90-ak hercegovačkih franjevaca okusilo tamnicu. Glasovito Pastirsko pismo hrvatskih biskupa iz rujna 1945., izrijekom spominje ubojstvo franjevaca na Širokom Brijegu. Sve to u ono vrijeme značilo je doslovce staviti glavu na panj. Da se to dogodilo, ponajvećma treba zahvaliti mjesnom biskupu mons. Petru Čuli koji je malo kasnije pisao provincijalu da se počnu ispitivati svjedoci i provedu istraživanja o pobijenim fratrima. Provincija je to počela, ali je OZNA nakon 10-ak dana prekinula taj rad, sve zaplijenila i zabranila daljnje istraživanje. Kroz hudo komunističko vrijeme fratri su nastavili započeto, naravno kriomice. Hvala Bogu, bivši provincijal fra Slavko Soldo sve je ponovo potaknuo, pa je tako u rujnu 2007. imenovan vicepostulator spomenutog postupka mučeništva u mojoj malenkosti, i Vicepostulatura je krenula sa svojim radom. Uvjereni smo, naime, da su naša braća ubijena iz mržnje prema vjeri te da su to kršćanski podnijeli. Zbog toga skupljamo svjedočanstva i dokumente da ih Crkva jednoga dana prizna mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Očito je kako je riječ o događajima iz prijelomne 1945. Što se ustvari tada zbivalo u Hercegovini?

Bila su to teška vremena za katolički narod u Hercegovini. Do dolaska komunista ginulo se na bojišnicama diljem tadašnje države, ali ne i ovdje. Ako se tako može reći, žrtve su bile podnosive. Međutim, dolaskom komunista nastao je progon i sustavno ubijanje. Popisi su već prije bili napravljeni. Sastavljali su ih komunistički ilegalci na ozemlju zapadne Hercegovine. Zanimalo ih je kako se tko odnosio prema staroj Jugoslaviji, kako se tko odnosi prema komunističkom pokretu i kako se tko odnosi prema Crkvi u hrvatskome narodu. Glava se vrlo lako gubila, i to u dvama valovima. Prvi je bio kad su komunisti napadali zapadnu Hercegovinu, a drugi kad su pobijedili. Zahvaljujući radu Povjerenstva za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća na području općine Široki Brijeg, do sada je zabilježeno oko 150, što većih, što manjih masovnih grobnica i taj je broj stalno u porastu. Sve je to nastalo prilikom komunističkog napada na Široki Brijeg u veljači 1945. Iz poratnog vremena spomenimo stratište na Radimlji kraj Stoca gdje se računa da je pokopano više od 10 000 Hrvata. Nadajmo se da će spomenuto povjerenstvo i druga koja su osnovana ili se osnivaju sve istražiti, kad nitko drugi to ne želi činiti. Žalosno je da su nam sudstvo i politika premreženi starim komunističkim kadrovima koji i dalje slušaju svoje bivše šefove.
 
Zašto su franjevačka braća ubijena?

Višeslojan je razlog ubijanja naše braće. Prvi je zacijelo mržnja prema vjeri koju su komunisti nosili u sebi i provodili ju u djelo po uzoru na boljševike. To su primijenili na svu Crkvu u Hrvata. U progon i ubijanje hercegovačkih franjevaca umiješao se i drugi razlog, simbolika Širokoga Brijega. Prisjetimo se da do dolaska franjevaca iz Kreševa, Široki Brijeg nije igrao nikakvu značajnu ulogu. Bio je Božja zabit sa siromašnim selima načičkanim pri brdima. No, dolaskom franjevaca sve je procvjetalo, gospodarstvo i školstvo, vjera i umjetnost. Prilike su bile nesklone, ali su se oni borili zajedno sa svojim narodom, zbog čega ih je on potpuno zavolio. U glasovitoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu školovali su se, ne samo franjevci, nego i druga nadarena djeca. Stvarali su se tako predvodnici naroda. Komunistima to nipošto nije odgovaralo jer oni su trebali poslušnike. Odlučili su to postići mačem i tamnicom. U širokobriješkoj samostanskoj zajednici tako su ubili 30 braće, a još četvoricu na samostanskom području. Dakle, sveukupno više od polovice pobijenih.

Fra Miljenko, kada je započeo proces otkopavanja tijela ubijenih franjevaca kako bi im se pružilo dostojanstveno posljednje počivalište?

Krišom je to učinjeno već 1969. u Mostarskom Gracu. Tamo su komunisti ubili šest franjevaca 6. veljače. Vodio ih je negdašnji alkarski vojvoda Bruno Vuletić. Godine 1971. kad je zapuhala sloboda, otkopano je njih 12 iz ratnog skloništa u samostanskom vrtu, koje su komunisti ubili i zapalili 7. veljače 1945. Zajedno su pokopani u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 1. srpnja 1971. Bio je to veličanstven događaj kojemu je nazočilo mnoštvo puka govoreći time što misli o komunistima, a što o nevino pobijenim franjevcima…

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju Katolički tjednik | ktabkbih.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske i srpske stranke predložile zakon o odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda

Objavljeno

na

Objavio

Skupina hrvatskih i srpskih zastupnika u Parlamentu BiH uputila je u proceduru prijedlog zakona o Ustavnome sudu kojim se predviđa odlazak stranih sudaca, nedugo nakon što je taj sud donio presudu kojom je osporeno vlasništvo RS nad javnim zemljištem što je izazvalo novu krizu u zemlji.

Prema medijskim navodima, prijedlogom Zakona o izboru sudaca Ustavnog suda BiH predviđen je prestanak mandata sucima strancima, te je utvrđen način na koji bi se birala trojica domaćih sudaca iz reda sva tri konstitutivna naroda.

Ustavom BiH definirana je uloga Ustavnog suda BiH, te da su, uz po dvoje predstavnika triju naroda u njegovom sastavu, i trojica sudaca stranaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

Hrvatska i srpska strana u više navrata u BiH su do sada imali prigovore na rad sudaca stranaca spočitavajući im da su pristrani u interesu bošnjačke strane. Bošnjačke stranke se inače snažno protive odlasku sudaca stranaca.

Prijedlogom 14 zastupnika koje uz HDZ BiH Dragana Čovića i SNSD Milorada Dodika potpisuje i nekoliko manjih stranaka u državnom Parlamentu navodi se da bi se za suce Ustavnog suda BiH birali državljani BiH koji su istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda.

Po jednoga Hrvata, Bošnjaka i Srbina bi birali članovi Predsjedništva BiH, a njihovo imenovanje bi potvrđivao gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda. Zakonom se ističe i kako trojici stranih sudaca prestaje mandat danom stupanja na snagu ovog zakona.

Tko kupuje zemljište oko Sarajeva i što to znači?

Status stranih sudaca u Ustavnome sudu BiH, kao i međunarodne uprave nad zemljom problematizirano je u Mišljenju Europske komisije koje je dostavljeno BiH. Najveći dio međunarodne zajednice međutim drži kako je u toj najvišoj sudskoj instituciji potrebno zadržati strane suce.

Šesnaest odluka Ustavnoga suda BiH nije provedeno u toj zemlji, a posljednja o poljoprivrednom zemljištu u Republici Srpskoj rezultirala je srpskom blokadom rada državnih institucija.

Među neprovedenim odlukama je Ustavnoga suda BiH je i presuda u predmetu Bože Ljubića kojim se inzistira na legitimnom političkom predstavljanju triju naroda u nacionalno koncipiranim institucijama poput Doma naroda i Predsjedništva BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH izjavio je ranije danas da treba provoditi sve presude Ustavnoga suda BiH te da hrvatska strana zagovara ostvaranje jednakopravnosti bez svrstavanja na srpsku ili bošnjačku stranu u aktualnim krizama. (Hina)

HNS: SDA mora prihvati sve odluke Ustavnog suda BiH i podržati izmjene Izbornog zakona BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Jedino hrvatski narod iskreno želi euroatlantske integracije za BiH

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u čast svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima te svečanom akademijom, sinoć je obilježena 30. obljetnica utemeljenja Općinske organizacije HDZ-a BiH Busovača. Svečanom obilježavanju nazočilo je visoko izaslanstvo HDZ-a BiH, predvođeno predsjednikom HDZ-a BiH i predsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem.

Prije početka svečanog obilježavanja 30. obljetnice utemeljenja HDZ-a BiH u Busovači, predsjednik Čović se sastao sa članovima odbora. Razgovarano je o aktualnoj političkoj situaciji, infrastruktrurnim projektima, stanju u gospodarstvu, zdravstvu, potencijalima i uspjesima, ali i pripremama za predstojeće listopadske lokalne izbore.

Obraćajući se na svečanoj akademiji, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uputio je čestitke povodom 30. obljetnice utemeljenja Općinskog odbora HDZ-a BiH u Busovači. Uz čestitke svim nazočnim, Općinskom odboru, članovima, utemeljiteljima, braniteljima, Mladeži i Zajednici žena, predsjednik Čović je uputio i nekoliko važnih poruka.

– Hrvati su predvodnici euroatlantskih integracija, istaknuo je Čović, te je pozvao na poštivanje svih odluka Ustavnog suda.

-Čini mi se da mnogi koriste razne krize da bi zaustavili sve procese i razgradili Bosnu i Hercegovinu. Hrvati se kao najmalobrojniji, a najveći politički narod u Bosni i Hercegovini predvođen HDZ-om BiH, stožernom strankom i Hrvatskim narodnim saborom, neće se umoriti da gradimo i dalje euroatlantski put Bosne i Hercegovine. Jednino hrvatski narod iskreno želi euroatlantske integracije za Bosnu i Hercegovinu. Hrvatski narod jedni se zalaže za poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, zato, teško možemo prihvatiti kada nam netko komentira što je u Ustavu. Svi oni koji komentiraju, neka ispoštuju Odluke Ustavnog suda, to je moja poruka prijateljima. Ne stavljamo se na stranu jedne, druge ili pete opcije, razmišljamo o budućnosti naše domovine Bosne i Hercegovine i potpunoj jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, predstavljenu kroz legitimne predstavnike, upravo onako kako je to u Ustavu BiH definirano, naglasio je Čović.

– Mi želimo poštivati Ustav Bosne i Hercegovine, i želimo Bosnu i Hercegovinu, vrlo jasno, kao zemlju tri potpuno ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, koju će predstavljati predstavnici Hrvata, koje hrvatski narod izabere. To je nešto što nije retrogradno, nešto što nije protiv europskih standarda. To je nešto što je zapisano u Daytonskom mirovnom sporazumu, to je nešto što precizno piše u Ustavu Bosne i Hercegovine. Oni koji su jednom, dva puta, pa tri puta birali predstavike u ime Hrvata, na svim razinama, to će pokušati opet ako dobiju prigodu. Na nama je da pokažemo sa svakog dijela Bosne i Hercegovine, da nismo oni koji dijele, nego grade Bosnu i Hercegovinu, i borimo se za jednakost svakog Hrvata od Posavine, preko Središnje Bosne dole do Neuma, poručio je predsjednik Čović.

-Oni koji nas svrstavaju da smo dobri s jednima ili drugima, mi uvijek poručujemo da smo jednako dobri i sa jednima i sa drugima. Dobri smo sa svima onima koji će razumjeti našu potrebu, koji će pristati da zajedno gradimo ovaj prostor. Pozvao je predsjednik Čović sve da se očuva jedinstvo hrvatskog naroda i da se izborimo za svoju opstojnost, kroz djelovanje unutar HDZ-a BiH ili kroz Hrvatski narodni sabor, prenosi Hrsvijet.net.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari