Pratite nas

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Jedini stvarni temelj Hrvatske je Domovinski rat (VIDEO)

Objavljeno

na

Povodom posjeta Splitu na TV Jadran su gostovali ministar kulture Zlatko Hasanbegović i njegova zamjenica Ana Lederer.

[ad id=”93788″]

Hasanbegović: “Radili smo svoj posao, unaprijed upoznati sa ključnim autoritetima u županiji i gradu Splitu. Postavili smo pitanje što možemo učiniti za Splitsko-dalmatinsku županiju. Iako se na prvi pogled čini da se radilo o marginalnim problemima, to su živi problemi. Poslali smo poruku da Split nije periferija. Dužnost nam je skrbiti o svim hrvatskim predjelima”

O ukidanju nacionalnog kazališta

Lederer: “Želimo da Splitsko ljeto ponovno postane nacionalna institucija. HNK realizira program Splitskog ljeta. Kad nisu mogli instalirati kontroliranu osobu, bivša je vlast Splitsko ljeto ukinula. Započeli smo razgovore o upravljačkom modelu”.

Jeste li upoznati s programom Splitskog ljeta?

Hasanbegović: “Neodvojiva je veza HNK i Splitskog ljeta. To ga čini jedinstvenim. HNK u Splitu ima probleme. Ključno je da u Ministarstvu kulture ima pouzdanog partnera i pomoć. Na jesen kreću radovi i na koncertnoj dvorani. To je projekt osmišljen u vrijeme ministra Šipuša. Ovo ima našu potporu. Ostvarenje te zamisli je sada pred nama. Gradonačelnik će uskoro imati građevinsku dozvolu. Govorimo i o modalitetima financiranja. Ako to shvatimo kao strateški projekt, u vrlo skorom vremenu projekt ćemo završiti.”

O Domu mladih

Hasanbegović: “Što se tiče Doma mladih to je veliki projekt koji je prioritetno vezan uz EU fondove. Ministarstvo kulture će biti posebni podupiratelj i posrednik. Sve kulturne ustanove u Splitu imaju vrlo veliko značenje. Ovaj je grad kolijevka hrvatske države. Moralna je obveza Ministarstva pristupiti rješavanju tih problema. Blisko ćemo surađivati s gradom i županijom. Gledat ćemo stvari općenacionalno. To je naša obveza prema građanima.”

O upravljanju starom gradskom jezgrom

Lederer: “Marjan je zaštićen i o tome nema nikakvih dvojbi. Nitko to ne želi ugroziti.”

Hasanbegović: “Stvar je potpuno jasna, ne mijenja ništa suštinu da je Marjan zaštićeno dobro. A razne udruge stvaraju buru u čaši vode. Po sadašnjim je rješenjima nemoguća devastacija te šume. OIV se žele uknjižiti na to, ali to neće biti tako. Ovo je samo jedan od primjera gdje imamo apsurdne situacije. Tako je i u Kliškoj tvrđavi koja je mitska hrvatska utvrda. Moramo je čuvati. Ne možemo je gledati izdvojeno, stavit ćemo je u funkciju.”

U prethodnoj je Vladi bila najslabija kultura. Najavili ste kulturnu strategiju?

Lederer: “Javnost će o tome nešto reći, radimo na analizi. Razvijat ćemo strateške ciljeve u suradnji s javnim institucijama. Sve što se četiri godine događalo bilo je izuzetno loše. Ono je najlošiji saziv ministarstva kulture. Ne počinje svijet sada, a neće s nama niti završiti. Mi želimo kontinuitet.”

Tko će strategiju provesti?

Hasanbegović: “To je jedan od problema, pad proračuna Ministarstva kulture. Novac je problem, ali svi znamo gdje je proračun. No, do sada je bila loša raspodjela i neodgovorno trošenje. Već ćemo u sljedećem razdoblju ući u drugačiju raspodjelu. Nećemo se baviti klijentelizmom. Manje je poznato da Ministarstvo kulture nije ključno za financiranje NVO-a. Želimo unijeti jasna pravila i mjerila. Do sada je to bila praksa klijentelizma. Ovdje se ne nastupa demokratski nego komesarski. Bez obzira na nezadovoljstvo, mi sada imamo više pristalica nego prije.”

Što je s Agencijom za elektroničke medije

Hasanbegović: “Javnost ni ne zna čime se ona bavi. A ona je važan izvor financiranja neprofitnih medija. Njoj ide novac od tv pretplate. Tamo bi trebalo biti više odgovornosti i skrbi o slobodi medija. To do sada nije bio slučaj. Tako je odlučila i vlada. Agencija je propustila vršiti zakonsku zadaću. Uostalom, nisu kontrolirali HRT, nisu ga niti upozoravali na to. Podsjećam, gospođa Rakić je dala i ostavku.”

Gospođo Lederer, nakon što ste došli na funkciju, očekivao se revanšizam?

Lederer: “Meni je i dalje kako HNK radi jako važno. To što sam sama prošla s bivšom ministricom kulture znači da to sama ne želim raditi. Prozivana sam za svakakve stvari. Ja sam jedna od rijetkih koja je imala poglavlje u kazalištu. Moramo razgovarati onkraj lažnih PR-ovskih slika. To se odnosi i na kazalište. Moramo razgovarati o programima. Oni moraju biti u službi građana. Premalo govorimo o programima i institucijama. Ovdje se čak i povećao broj publike. Drama HNK u Zagrebu ima prosječnu gledanost u prošloj godini 53 posto. Budući da aktualni ravnatelj štrajka pred vladom u radno vrijeme umjesto da se bavi svojim poslom, to je ozbiljno pitanje. Bilo bi etično da on da ostavku. Premalo se bavimo programima.”

Kako Ministarstvo može pomoći turizmu?

Hasanbegović: “Kroz obrazovni sustav treba osvijestiti što je naša baština. Mi ponekad zaboravljamo da ni sami nismo svjesni što imamo oko sebe. Gotovo 50 posto od svih spomenika pod zaštitom UNESCO-a nalazi se u Splitsko dalmatinskoj županiji. Turizam treba biti promotor. Cijeli kompleks Dioklecijanove palače je strateški za cijelu Hrvatsku. Ovo sada nije slučaj zbog imovinsko pravnih odnosa. Time se stvaraju preduvjeti za obnovu Dioklecijanove palače. Bila bi to revolucionarna promjena. Lobirat ćemo i kod DUUDI-ja. Imat će u nama pouzdanog partnera. Možemo ostvariti kapitalne projekte samo suradnjom.”

Lederer: “Danas smo bili u Galeriji Ivana Meštrovića. Naći ćemo način da otkupimo neka Meštrovićeva djela. Mislim da ćemo napraviti neku financijsku konstrukciju.”

Što napraviti da kultura bude dostupna?

Hasanbegović: “Revalorizirati baštinu. Građani moraju biti svjesni što imaju. Radi se o tome što građani imaju. Kapitalni kulturni projekti se mogu ostvariti samo tako da hrvatsku kulturu ne svedemo samo na ribarske fešte. Obnovljeni kapitalni kulturni projekti će ovaj kraj učiniti istinskim odredištem. Nećemo dopustiti da ključna baština postane mrtva ideologija. Pred konačnim je ostvarenjem stvaranje uvjeta za Riznicu splitske nadbiskupije. Splićani će tek sada postati svjesni kakvo se bogatstvo krije u riznici nadbiskupije. Svi gradovi na ovom području su povijesni gradovi i to je samo jedan od dobrih oblika suradnje kako bi postavili strategiju. Lokalna je sredina ta koja treba imati inicijativu.”

Što je s Marulićevim danima?

Lederer: “Izbornik Dana ima pravo na svoj odabir, a publika to ocjenjuje. Ovaj je festival vrlo važan i imat će našu potporu. On ima i splitsku i nacionalnu komponentu. Ministarstvo kulture sve ovo mora imati. Mi ćemo biti partner i kulturno umjetničkom amaterizmu u lokalnim sredinama.”

Obišli ste i branitelje?

Hasanbegović: “Dakle to je vrsta simboličnog završetka posjeta. To je temeljna činjenica mog mandata. Jedini stvarni temelj Hrvatske je Domovinski rat. Naš je rođendan 30. svibnja 1990. godine. Zato sam obišao sve ključne spomenike. Odao sam počast i dragovoljcima HOS-a. “

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Zekanović: Brak zajednica muškarca i žene je najbolja sredina za odgoj djece

Objavljeno

na

Objavio

Gosti Dvoboja emisije Točka na tjedan na N1 televiziji, Hrvoje Zekanović (HRAST) i Sabina Glasovac (SDP) raspravljali su oko teme Obiteljskog zakona.

Obiteljski zakon smo trebali već dobiti, zašto ga nema?

Zekanović: Nacrt zakona je izašao, ali je nenadano povućen zbog definicije braka koja je bila sporna. Sada čekamo taj konačni Nacrt zakona kojeg nema.

Žalosno je da je HDZ i ovaj put udovoljio koalicijskom partneru HNS-u i da je nešto što je logično, poput definicije braka, u Obiteljskom zakonu izbacio. Nakon Istanbulske konvencije i svega što se dogodilo to i ne čudi.

Nakon što je HDZ pod pritiskom HNS-a ratificirao Konvenciju, zašto ne bi Obiteljski zakon prilagodio svom junior partneru, kao što je i prepustio resor obrazovanja. Mislim da će izaći prijedlog Zakona s kojim će se složiti gospođa Glasovac, ali ja neću.

Glasovac: Neću se složiti s prijedlogom Zakona jer mislim da ga ne treba mijenjati jer je dobar, uredio je mnoge segmente zaštite djece i obitelji. To kažu i neke europske i svjetske recenzije.

Nije trebalo ići u njegove izmjene. Ako postoje intencije Vlade da ona ne odustaje, da se postojeći zakon mijenja iako je dobar, po meni je onda bolje da ga nema nego da imamo skandaloznu definiciju obitelji, ne znam kako je nekome palo na pamet nešto tako predložiti.

To je valjda prvi zakon u povijesti koji je povučen s javnog savjetovanja nakon jednog dana. Nama je država propisivala što je to obitelj, koliko djece trebate imati da bi bili obitelj, nepriznavajući da postoje jednoroditeljske obitelji… Ukoliko se pokušava ponovno igrati s ljudskim osjećajima i s obiteljima koje žive u Hrvatskoj, a ne idu u tu sliku koju Vlada želi propisati – onda je bolje da se to ne radi.

Zekanović: Radilo se o definiciji unutar Obiteljskog zakona. To što Vi vašu strinu smatrate svojom obitelji ne znači da bi to trebalo stajati u Obiteljskom zakonu.

Glasovac: Vi stvarno mislite da muškarac i žena koji ne mogu imati dijete nisu obitelj jer nemaju dijete ili da jednoroditeljska obitelj nije obitelj?

Zekanović: To je bila definicija obitelji unutar Obiteljskog zakona, a ne ono što vi smatrate obitelji. Pozivate se na zapadnu Europu. Zašto npr. u Njemačkoj u Ustavu piše da je obitelj zajednica roditelja i djece, u Švicarskoj je obitelj svaki životni oblik koji se temelji na odnosima roditelja i djece, hoćete čuti dalje? Francuzi govore o skupini osoba koje su međusobno povezane zajedničkim životom ili roditeljstvom.

Glasovac: Što piše u hrvatskom Ustavu? Što se pijenite? Što je trebalo u zakonu to masakrirati? Vi baš imate fetiš na izmjene Ustava.

Treba li uopće definirati obitelj?

Zekanović: Kolegica će se složiti, u svim zakonima definiramo ključne pojmove. Zakoni se mijenjaju da se neke stvari uvrste, zašto ne staviti nešto što je logično? Ne bih išao konkretno, ali obitelj u okviru ovog Zakona definira odnose supružnika i potomaka.

Što ako obitelj nema potomaka?

Zekanović: Ovaj zakon se bavi tim odnosima roditelja i potomaka, ne odnosima supružnika, tako da u tom smislu obitelj treba biti definirana na taj način. Definitivno onako kako je bila definirana u prvoj verziji.

Glasovac: I dalje stojim pri tome da je postojeći Obiteljski zakon dobar i da ne treba eksperimentirati s novim prijedlozima samo zato što kolega kaže da se zakoni mijenjaju. Oni se mijenjaju da bi unaprijedili sustav, a ne iz hira jer se nekome smislilo da propiše kako klasična hrvatska obitelj treba izgledati i jedino to priznavati kao obitelj, a ne uvažavati
činjenicu da postoje razni načini života, spletovi životnih okolnosti koji ljudi dovode u neke situacije i ne treba ih zbog toga kažnjavati i oduzimati im prava jer ne odgovaraju suludoj slici.

Zekanović: Ova definicija nikome ništa ne oduzima nego se odnosi na obitelj prema Obiteljskom zakonu. Nikome ne oduzima prava nego se odnosi na ovaj zakon. Nije to ono što vi osjećate. Netko će reći za hrčka da mu je obitelj, on tako osjeća, ali u smislu zakona strina nije dio obitelji, a roditelji i djeca jesu.

Glasovac: Dat ću vam ja jedan prijedlog, vama i vladajućoj većini kojoj ste držali skale u prijedlogu ovog zakona. Jučer smo raspravljali o izvješću pravobraniteljice za djecu, tamo su brojne stvari koje treba implementirati iz postojećeg zakona koje se ne radi, djeca koja se nalaze u žarištu brakorazvodnih parnica, kojima treba odrediti skrbnika. Voljela bih kad bi ova Vlada više energije usmjeravala na primjenu postojećeg zakona nego da se bave mijenjanjem zakona koji je dobar, a da bi se zadovoljile grupacije u društvu, ne znamo što se njime želi postići.

Izvanbračne zajednice su dosad bile izjednačene s bračnim, sada se to mijenja.

Glasovac: Ide se u izmjene samo kako bi se ‘isfurla’ i progurale ideološke stvari kojima svjedočimo, kako bi se obračunalo s manjinskim skupinama u društvu i kako bi se kršila njihova ljudska prava. Ne govorim sad samo o registriranom partnerstvu istospolnih parova, nego o izvanbračnim zajednicama muškaraca i žena koje su dosad konzumirale prava kao što ga definiraju bračni parovi. Što su vam oni skrivili?

Zekanović: Ja se nadam da će biti, iako neće biti jer će HDZ popustiti. HNS dobro koristi svoju poziciju, premijeru nije bitno da bude dobro za društvo nego da sačuva vlast. Stručnjaci za obiteljsko pravo, od njih 10 koji rade na katedrama za obiteljsko pravo- njih 8 je radilo na prijedlogu Obiteljskog zakona. Složili su se da je brak daleko stablnija okolina za dijete.

Glasovac: Odgovorite mi ovo. U toj grupi koja je radila na spornom i suspektnom Zakonu, koliko je članova radne skupine povezano s udrugom U ime obitelji, Vigilare i Grozd?

Zekanović: Ja to ne znam, mislim da nije nitko, ako je netko… Rekli ste laž, insinuirate.

Glasovac: Nisam, ja sam o tome govorila u Saboru i navodila ljude i kako su povezani.

Odgovorite mi zbog čega izvabračne zajednice ne mogu biti izjednačene s bračnim?

Zekanović: Ako je nekome toliko stalo da usvoji dijete, zašto se ne bi registrirali kao bračna zajednica. Sustav je dokazao da je bračna zajednica znatno stabilnija, druge su podložne stihiji. Smatram da ima pojedinaca koji nisu u braku i možda su potencijalno bolji roditelji, ali dokazano je da je brak bolja okolina za odrastanje djece. Stručnjaci za obiteljsko pravo, koji rade i koji su bili angažirani oko zakona su se složili. Meritum je, što Glasovac zna, ovime se otvara Pandorina kutija i otvaraju se vrata da istospolne zajednice sutra ili u dogledno vrijeme posvajaju djecu. Protiv sam jer smatram da je brak zajednica muškarca i žene najbolja sredina za odgoj djece.

Postoji cijeli niz znanstvenih istraživanja koja govore u prilog tome da se djeca odgojena u istospolnim zajednicama po ničemu ne razlikuju od djece odgajane u heteroseksualnim zajednicama.

Zekanović: Kada kažete ni po čemu, jel’ to znači da su jednako visoka i jednako debela? Ako znanstvena međunarodna istraživanja tvrde, i ako se po hrvatskim zakonima uvijek spominje obitelj i brak kao mjesto gdje se odgaja dijete…

Ali brak može postojati i kao istospolni brak.

Zekanović: Ne može po hrvatskom Ustavu, Bogu hvala. Može se mijenjati samo referedumom, tu je narod jasno rekao da je brak zajednica muškarca i žene. Smatram da tako treba i ostati.

Glasovac: Posvajanje djece istospolnih parova nije tema. Osobno nemam ništa protiv toga, ali mislim da hrvatsko društvo nije spremno za takav iskorak. Mislim da se trebamo baviti ubrzanjem postupka posvajanja po postojećim zakonima. Nemojte plašiti javnost da se to želi progurati.

Mene brine što bi oni htjeli uskratiti pravo istospolnim parovima da budu u registriranom partnerstvu. Ne samo to, sad treba uskratiti pravo i muškarcama i ženama koji žive u izvanbračnim zajednicama, treba im pokazati da su oni građani drugog reda. To je jedna politika koja mene zastrašuje, ozbiljno guši i krši ljudska prava.

Zekanović: Vama je diskriminacija jer neki muškarac ili žena imaju poreznu olakšicu, država nekim mjerama stimulira ljude na ponašanje koje joj odgovara, državi odgovara da ima više djece.

Glasovac: Zdrava okolina za dijete nije brak koji je mrak. Papir trpi svašta.

Kome biste dali prednost pri posvajanju?

Zekanović: Procedura je kompleksna, imamo puno ljudi koji su u braku i ne mogu imati djece.

Utjecaj roditelja na obrazovanje prema vjerskom uvjerenju?

Zekanović: U Ustavu RH piše da roditelji samostalno imaju pravo odlučivati o obrazovanju djece. Mi moramo zakone prilagođavati Ustavu. Svakom djetetu treba pružiti adekvatno obrazovanje i to nije u kontradikciji s Ustavom, ali roditelji imaju primarnu ulogu u odgoju djece. Radi se o par spornih tema.

Dajete li prednost svjetonazoru ili znanstvenim činjenicama?

Zekanović: Te stvari nisu u kontradikciji, ja nijednu znanstvenu činjenicu nisam pokušao opovrgnuti. Upravo je znanost na mojoj strani, kada kažem da život počinje začećem kolegica Glasovac će to ignorirati. Svi koji se pozivaju na znanost se pozivaju na neznanstvene zaključke. Nikada nisam osporio evoluciju i ona je znanstveno dokazana. To je toliko smiješno, pošto ste vi gospođo Glasovac sljedbenik komunističke partije saveza komunista Hrvatske…

Glasovac: Mijenjate zakon, ok. Zakon se mijenja da bi se unaprijedio sustav. Tko u Hrvatskoj krši pravo roditelja na odgoj svog djeteta?

Zekanović: Odgoj za vrijednosti može jamčiti prosperitet, kada budemo vrijednosno odgajali svoju djecu, sukladno svjetonazoru, da svaki roditelj ima pravo usaditi prave vrijednosti. Ne radi se o znanstvenim činjenicama, ni kada život počinje, ni je li Zemlja okrugla… Imamo vrijednosni dio oko kojeg se Glasovac i ja ne bi složili. Spomenuo bih primjer zdravstevnog odgoja u kojem bi ja htio da moja djeca imaju odgoj sukladan mom svjetonazoru, a dijete od Glasovac sukladno njezinom. Trudit ćemo se da zakoni budu što bolji prema onome što mislimo da je najbolje za hrvatsko društvo.

Glasovac: Ja mislim da roditelji imaju pravo odgajati svoje djece, ali da ih škola treba pripremati za život, ne samo znanja i vještine koje će ih pripremiti za svijet rada već da dobiju informacije o kojima mogu promisliti, donositi zaključke i kreirati svoje vrijednosne stavove. U zdravstvenom odgoju ne vidim ništa sporno.

Zekanović: Glasovac je lijepo rekla, škola je obrazovno odgojna institucija. Ne radi se o svim sadržajima, znanstvene činjenice ne smiju biti nikome sporne, mi želimo pluralnost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ronko: Davor Bernardić treba otići, ali se bojim da je već kasno

Objavljeno

na

Objavio

Svjedoci smo najveće političke krize ove Vlade. Preispituje se i politička odgovornost premijera Andreja Plenkovića. Zbog afere “Hotmail” već je morala otići potpredsjednica Martina Dalić. Oporbi to nije dovoljno – zaziva nove izbore.

I baš dok SDP zahtijeva raspuštanje Sabora, gubi još jednog člana – zastupnika Zdravka Ronka, koji je gostovao u HRT-ovoj Temi dana.

Rekao je da je njegovo nezadovoljstvo od trenutka kada je otišao Zoran Milanović. Neki dan sam s njih razgovarao i rekao sam mu da je kriv što je ono napravio jer je iza toga nastao problem koji je sve veći u SDP-u, rekao je Ronko, dodavši kako u SDP-u vlada malodušnost i nema energije.

Istaknuo je da Davor Bernardić treba otići, ali da se boji da je već kasno. SDP već ide putem bez povratka, dodao je.

Na pitanje da iz SDP-a stiže vijest da je prije neki dan viđen u društvu Milijana Brkića, te da postoji i slika koja to dokazuje, Ronko je rekao da njega HDZ ne može kupiti. Žalosno je čime se ta moja stranka bavi. Upravo zbog takvih stvari sam i otišao. Dodao je da sa Brkićem nikada u životu nije bio bliže od 3 metra, osim 2014. na dan zahvalnosti u kninskoj crkvi kada ih je protokol stavio jednog pored drugog.

Naglasio je da ne postoji slika njega i Brkića. Nikada nisam s njim popio kavu, ali popit ću, zaključio je Ronko.

Milanka Opačić: Bilo bi bolje da SDP zbog sebe samog ne zaziva izbore

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati