Pratite nas

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Jedini stvarni temelj Hrvatske je Domovinski rat (VIDEO)

Objavljeno

na

Povodom posjeta Splitu na TV Jadran su gostovali ministar kulture Zlatko Hasanbegović i njegova zamjenica Ana Lederer.

[ad id=”93788″]

Hasanbegović: “Radili smo svoj posao, unaprijed upoznati sa ključnim autoritetima u županiji i gradu Splitu. Postavili smo pitanje što možemo učiniti za Splitsko-dalmatinsku županiju. Iako se na prvi pogled čini da se radilo o marginalnim problemima, to su živi problemi. Poslali smo poruku da Split nije periferija. Dužnost nam je skrbiti o svim hrvatskim predjelima”

O ukidanju nacionalnog kazališta

Lederer: “Želimo da Splitsko ljeto ponovno postane nacionalna institucija. HNK realizira program Splitskog ljeta. Kad nisu mogli instalirati kontroliranu osobu, bivša je vlast Splitsko ljeto ukinula. Započeli smo razgovore o upravljačkom modelu”.

Jeste li upoznati s programom Splitskog ljeta?

Hasanbegović: “Neodvojiva je veza HNK i Splitskog ljeta. To ga čini jedinstvenim. HNK u Splitu ima probleme. Ključno je da u Ministarstvu kulture ima pouzdanog partnera i pomoć. Na jesen kreću radovi i na koncertnoj dvorani. To je projekt osmišljen u vrijeme ministra Šipuša. Ovo ima našu potporu. Ostvarenje te zamisli je sada pred nama. Gradonačelnik će uskoro imati građevinsku dozvolu. Govorimo i o modalitetima financiranja. Ako to shvatimo kao strateški projekt, u vrlo skorom vremenu projekt ćemo završiti.”

O Domu mladih

Hasanbegović: “Što se tiče Doma mladih to je veliki projekt koji je prioritetno vezan uz EU fondove. Ministarstvo kulture će biti posebni podupiratelj i posrednik. Sve kulturne ustanove u Splitu imaju vrlo veliko značenje. Ovaj je grad kolijevka hrvatske države. Moralna je obveza Ministarstva pristupiti rješavanju tih problema. Blisko ćemo surađivati s gradom i županijom. Gledat ćemo stvari općenacionalno. To je naša obveza prema građanima.”

O upravljanju starom gradskom jezgrom

Lederer: “Marjan je zaštićen i o tome nema nikakvih dvojbi. Nitko to ne želi ugroziti.”

Hasanbegović: “Stvar je potpuno jasna, ne mijenja ništa suštinu da je Marjan zaštićeno dobro. A razne udruge stvaraju buru u čaši vode. Po sadašnjim je rješenjima nemoguća devastacija te šume. OIV se žele uknjižiti na to, ali to neće biti tako. Ovo je samo jedan od primjera gdje imamo apsurdne situacije. Tako je i u Kliškoj tvrđavi koja je mitska hrvatska utvrda. Moramo je čuvati. Ne možemo je gledati izdvojeno, stavit ćemo je u funkciju.”

U prethodnoj je Vladi bila najslabija kultura. Najavili ste kulturnu strategiju?

Lederer: “Javnost će o tome nešto reći, radimo na analizi. Razvijat ćemo strateške ciljeve u suradnji s javnim institucijama. Sve što se četiri godine događalo bilo je izuzetno loše. Ono je najlošiji saziv ministarstva kulture. Ne počinje svijet sada, a neće s nama niti završiti. Mi želimo kontinuitet.”

Tko će strategiju provesti?

Hasanbegović: “To je jedan od problema, pad proračuna Ministarstva kulture. Novac je problem, ali svi znamo gdje je proračun. No, do sada je bila loša raspodjela i neodgovorno trošenje. Već ćemo u sljedećem razdoblju ući u drugačiju raspodjelu. Nećemo se baviti klijentelizmom. Manje je poznato da Ministarstvo kulture nije ključno za financiranje NVO-a. Želimo unijeti jasna pravila i mjerila. Do sada je to bila praksa klijentelizma. Ovdje se ne nastupa demokratski nego komesarski. Bez obzira na nezadovoljstvo, mi sada imamo više pristalica nego prije.”

Što je s Agencijom za elektroničke medije

Hasanbegović: “Javnost ni ne zna čime se ona bavi. A ona je važan izvor financiranja neprofitnih medija. Njoj ide novac od tv pretplate. Tamo bi trebalo biti više odgovornosti i skrbi o slobodi medija. To do sada nije bio slučaj. Tako je odlučila i vlada. Agencija je propustila vršiti zakonsku zadaću. Uostalom, nisu kontrolirali HRT, nisu ga niti upozoravali na to. Podsjećam, gospođa Rakić je dala i ostavku.”

Gospođo Lederer, nakon što ste došli na funkciju, očekivao se revanšizam?

Lederer: “Meni je i dalje kako HNK radi jako važno. To što sam sama prošla s bivšom ministricom kulture znači da to sama ne želim raditi. Prozivana sam za svakakve stvari. Ja sam jedna od rijetkih koja je imala poglavlje u kazalištu. Moramo razgovarati onkraj lažnih PR-ovskih slika. To se odnosi i na kazalište. Moramo razgovarati o programima. Oni moraju biti u službi građana. Premalo govorimo o programima i institucijama. Ovdje se čak i povećao broj publike. Drama HNK u Zagrebu ima prosječnu gledanost u prošloj godini 53 posto. Budući da aktualni ravnatelj štrajka pred vladom u radno vrijeme umjesto da se bavi svojim poslom, to je ozbiljno pitanje. Bilo bi etično da on da ostavku. Premalo se bavimo programima.”

Kako Ministarstvo može pomoći turizmu?

Hasanbegović: “Kroz obrazovni sustav treba osvijestiti što je naša baština. Mi ponekad zaboravljamo da ni sami nismo svjesni što imamo oko sebe. Gotovo 50 posto od svih spomenika pod zaštitom UNESCO-a nalazi se u Splitsko dalmatinskoj županiji. Turizam treba biti promotor. Cijeli kompleks Dioklecijanove palače je strateški za cijelu Hrvatsku. Ovo sada nije slučaj zbog imovinsko pravnih odnosa. Time se stvaraju preduvjeti za obnovu Dioklecijanove palače. Bila bi to revolucionarna promjena. Lobirat ćemo i kod DUUDI-ja. Imat će u nama pouzdanog partnera. Možemo ostvariti kapitalne projekte samo suradnjom.”

Lederer: “Danas smo bili u Galeriji Ivana Meštrovića. Naći ćemo način da otkupimo neka Meštrovićeva djela. Mislim da ćemo napraviti neku financijsku konstrukciju.”

Što napraviti da kultura bude dostupna?

Hasanbegović: “Revalorizirati baštinu. Građani moraju biti svjesni što imaju. Radi se o tome što građani imaju. Kapitalni kulturni projekti se mogu ostvariti samo tako da hrvatsku kulturu ne svedemo samo na ribarske fešte. Obnovljeni kapitalni kulturni projekti će ovaj kraj učiniti istinskim odredištem. Nećemo dopustiti da ključna baština postane mrtva ideologija. Pred konačnim je ostvarenjem stvaranje uvjeta za Riznicu splitske nadbiskupije. Splićani će tek sada postati svjesni kakvo se bogatstvo krije u riznici nadbiskupije. Svi gradovi na ovom području su povijesni gradovi i to je samo jedan od dobrih oblika suradnje kako bi postavili strategiju. Lokalna je sredina ta koja treba imati inicijativu.”

Što je s Marulićevim danima?

Lederer: “Izbornik Dana ima pravo na svoj odabir, a publika to ocjenjuje. Ovaj je festival vrlo važan i imat će našu potporu. On ima i splitsku i nacionalnu komponentu. Ministarstvo kulture sve ovo mora imati. Mi ćemo biti partner i kulturno umjetničkom amaterizmu u lokalnim sredinama.”

Obišli ste i branitelje?

Hasanbegović: “Dakle to je vrsta simboličnog završetka posjeta. To je temeljna činjenica mog mandata. Jedini stvarni temelj Hrvatske je Domovinski rat. Naš je rođendan 30. svibnja 1990. godine. Zato sam obišao sve ključne spomenike. Odao sam počast i dragovoljcima HOS-a. “

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Hassan Haidar Diab: Gdje su migrantima dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?

Objavljeno

na

Objavio

Prijeti li nam usred turističke sezone nova izbjeglička kriza? Zašto su migranti iz Bihaća preseljeni u kamp Vučjak uz samu granicu s Hrvatskom? Kako žive stanovnici gorskih krajeva na migrantskoj ruti?

Gosti emisije Otvoreno koju je vodio Mislav Togonal bili su načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović,zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Čelić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije (SDP) Petar Mamula, saborska zastupnica HDZ-a Irena Petrijevčanin Vuksanović, novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab i Sandra Benčić iz Političke platforme “Možemo”.

Prošle godine u BiH je zabilježeno 25.000 ilegalnih ulazaka, a od početka ove gotovo 11.000. Stanovnici Bihaća u kojem je nekoliko tisuća migranata prosvjeduju. Prosvjeduju i građani koji žive u nekoliko sela blizu Bihaća, većinom Hrvati, jer  na stotine migranata premješteno je na novu lokaciju, u improvizirani kamp i bivši ilegalni deponij – na Vučjaku.

UN-ova agencija za izbjeglice još prije je upozorila da taj prostor nije primjeren za zbrinjavanje – vode nema za sve, ne postoje sanitarni čvorovi, a blizu su i minska polja. Kamp na Vučjaku smješten je samo nekoliko kilometara od granice s Hrvatskom, pa granična policija, uz ionako pune ruke posla, sada mora dodatno paziti. Jer većini su cilj – zapadnoeuropske zemlje.

– Ljudi koji dolaze nakon dana provedenih u šumi provaljuju u domove, vikendice, obiteljske kuće jer su gladni. Nanose velike materijalne štete, a neki oskrnavljuju križeve. Gorski kotar je na pragu izumiranja trenutačno ima oko 18.000 stanovnika. Begovo razdolje ima 30-ak stanovnika, staračka domaćinstva, zaključavaju se čim zađe sunce, opisao je situaciju Brozović.

Višnja Starešina: Migranti između velike Njemačke, Velike Kladuše i male Hrvatske

Na pitanje hoće li policija zaštititi građane, Čelić je rekao da može, mora i hoće.

– Provale se prijavljuju sa zakašnjenjem jer su objekti inače prazni. Imamo informacije, organizirali smo službu tako da smo sada tamo stalno na terenu. Ako bude potrebe, aktivirat ćemo i pričuvni sastav policije. Prijave o nasilnosti policije se analiziraju, dosad nije utvrđeno nasilje, rekao je Čelić.

Benčić je rekla da o policijskoj brutalnosti na granici svjedoče izvještaji relevantnih organizacija, a ne samo migranti.

– Događa se da je politika tzv. odvraćanja od ilegalnog ulaska prerasta u nasilje. Ne možemo govoriti da u Hrvatskoj imamo legalan način dolaska na granicu i traženja azila. Stvorena je situacija koja je problematična i onda ilegalno prelaze granicu, gladni su. Ako se ljudima provaljuje u kuće i vikendice to je veliki problem, ali to je posljedica europske politike smatra Benčić.

Imamo puno pritužbi na policiju da tuku, uzimaju mobitele, uzimaju novce, ali to nije točno, uključio se Čelić. Nije točno da nema prostora za legalan ulazak u RH. Kao policija smo dužni štititi RH, rekao je.

Diab je rekao kako je nedavno bio u Vučjaku.

– Uvjeti su katastrofalni, tamo je deponija, 38°C u hladu. Migranti vjeruju da su ih tamo doveli da što prije prijeđu u Hrvatsku ili da se vrate u Sarajevo ili da se vrate doma jer je nemoguće živjeti u Vučjaku. Više se vjeruje migrantima nego hrvatskoj policiji. Većina migranata su Afganistanci, Pakistanci, Egipćani, dolaze iz Jemena, Libije, Alžira, Maroka, a svi tvrde da su iz Sirije. A ja znam jezik, nisu to Sirijci, sad dolaze neki u zadnje vrijeme. Gdje su im dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?, upitao je Diab.

Benčić je odgovorila kako oni kreću bez dokumenata ili im krijumčari uzmu dokumente, a Diab je odmah uzvratio kako dokumente ostavljaju u Bihaću.

– I sam sam vidio, rekao je Diab.

Ogromne su razlike u brojkama onih koji su zatražili azil od onih koji prelaze granicu. Zašto bi ilegalno prelazili granicu ako mogu tražiti azil, upitala je Benčić.

– Sustav azila nedostupan je u Hrvatskoj. Imamo potpunu dehumanizaciju migranata, kao da nisu ljudi. Primjenjuju se postupci koji nisu u skladu s Ustavom ni međunarodnim propisima o zaštiti ljudskih prava. Odvraćanje na granici ne postoji kao postupak. Ljude koje prelaze granicu treba prepratiti i pitati žele li zatražiti azil, smatra.

Vuksanović je rekla da bi Benčić trebala biti objektivna kao članica nevladine udruge. Na opasku voditelja Togonala da je u stranci a ne više u nevladinoj udruzi rekla je da joj je onda jasno zašto nije objektivna.

– Slažem se s gospodinom Diabom. Promijenila se paradigma migracije na razini EU. To više nije tzv. willkommen politika Njemačke koja je počela 2015. i trajala nekoliko godina. To je sada politika koja se drastično promijenila. Zapadne zemlje i Njemačka ne žele više takvu radnu snagu. Sada posežu za radnom snagom iz EU, pa i Hrvatske. RH nema problem, ako je netko tražitelj azila on će taj azil i dobiti. Ti migranti su većinom sada ekonomski migranti i Hrvatsku doživljavaju kao tranzicijsku rutu. Ne postoji više takva opasnost od migranata kao i 2015. U Turskoj ima oko 4 milijuna ljudi, dok je 2015. Njemačka dnevno primala 600 migranata, rekla je Vuksanović.

I ona je nedavno bila u Vučjaku.

Što se tiče Vučjaka, tamo se radi o nesposobnosti vlasti Unsko-sanskog kantona. Dva su kampa odlučili prebaciti 6 km uz hrvatsku granicu na područje koje je pogodno za ilegalne migracije. Namjerno su to napravili – to je “brigo moja prijeđi na drugoga”. U Velikoj Kladuši i Bihaću 20% stanovništva su migranti koji slobodno šeću. Nesposobni su se nositi s tim problemom, treba ima 10 milijuna eura za opremanje kampa u Vučjaku. Stavili su ga uz sam rub s granicom RH i žele pogurati te migrante prema Hrvatskoj. Nemamo problem s nekim tko želi legalno ući u Hrvatsku, No, t ljudi žele doći u Njemačku koja ih ne želi više primiti, rekla je Vuksanović.

Mamula je rekao da se svakodnevno susreće s ljudima s kojima priča i zna kakvo je stanje.

– Postoji strah ljudi koji žive u Gorkom kotaru. Strah je rezultat nepoznavanja i jedne i druge strane. Moramo puno više poraditi kao država da se u javnom prostoru što više govori o migrantima što je uzrok, koji su to ljudi, od kuda dolaze, koje su im želje, kamo idu. Treba razgovarati o uzrocima nego smo o posljedicama određenih ratova ili ekonomskih nepogodnosti u tim zemljama, rekao je Mamula.

 

Davor Domazet Lošo: Stižu migranti, a ovo je istina o kojoj se šuti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Beljak: Nadam se da će biti još kandidata na desnici pa da onda gledamo kako se čereče

Objavljeno

na

Objavio

O previranjima na političkoj sceni nakon izbora za Europski parlament, o kandidatima za predsjednika države, o planovima Amsterdamske koalicije za parlamentarne izbore i o aktualnim saborskim i drugim političkim pitanjima u “Oporbenom zarezu” Hrvatskog radija govorio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Pozdravio je kandidaturu Miroslava Škore i kazao kako se ne bavi kandidaturama raznoraznih “koji misle da u politici mogu napraviti sve”. Dodao je kako se nada “da će se pojaviti još nekoliko kandidata na desnici, pa da onda gledamo kako se čereče”. Za Škorine namjere izmjena Ustava pozvao se na stav prof. Branka Smerdela te kazao da su Škorine izjave “politikanstvo i spin”. Nada se da “građani tomu neće nasjesti”. Smatra da Škorina kandidatura “ugrožava” rejting Kolinde Grabar-Kitarović.

– Kandidatura Zorana Milanovića je puno ozbiljnija priča, što se mene osobno tiče. HDZ drži i Vladu i Pantovčak i vjerujem da većina ljudi želi kazniti njihovu politiku i većinu onoga što se događa ispod žita, prije svega mislim na tajne službe. Prvi korak za to je smjena na Pantovčaku, koja će se sigurno dogoditi, rekao je Krešo Beljak. Ponovio je kako bi volio da njihova opcija ima jednog kandidata te da će o tome najvjerojatnije sve članice Amsterdamske koalicije odlučiti najesen.

Smatra da u utrci za Pantovčak “Mislav Kolakušić gubi dah” jer “i njemu Škoro uzima dio glasova: ubrzano se smjenjuju novi mesije. HSLS je trajao, Most je trajao četiri godine, Živi zid manje, Dalija Orešković mjesec-dva, a Kolakušićeva sudbina je blizu tomu. Takva je vjerojatno i budućnost Miroslava Škore”, kazao je.

Nisu zadovoljni rezultatom na europskim izborima, ali dali su si prolaznu ocjenu. Neće više ići u takav ‘eksperiment’. Dogovor je da Amsterdamska koalicija opstane do idućih parlamentarnih izbora – smatra da mogu postati opcija koja s koalicijskim partnerima može preuzeti odgovornost za vođenje države. Hreljin i HSU najvjerojatnije u toj koaliciji neće ostati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari