Pratite nas

Događaji

Zlatko Hasanbegović odgovorio Ognjenu Krausu

Objavljeno

na

Prvi puta od postojanja Glumačkog festivala u Krapini, posjetio ga je ministar kulture. Zlatko Hasanbegović stigao je sinoć u Krapinu ne bi li prisustvovao predstavi na GFUK – u, a prije same predstave sastao se s gradonačelnikom Grada Krapine Zoranom Gregurovićem, idejnim začetnikom GFUK–a Adamom Končićem i predsjednikom zagorskog HDZ–a Žarkom Tušekom.

[ad id=”93788″]

“Želim se zahvaliti ministru kulture i njegovim suradnicama što su došli u Krapinu. Ovo je prvi puta da je ministar kulture došao na Glumački festival jer prijašnjih godina to nije bio slučajj”, rekao je krapinski gradonačelnik dodajući da je Hasanbegović obećao doći i na Tjedan kajkavske kulture.

“Ministarstvo kulture bilo je sponzor Tjedna kajkavske kulture, no nažalost ministri nisu stizali često na tu manifestaciju”, rekao je Gregurović. Ističe, na sastanku s Hasanbegovićem razgovaralo se i o programima i projektima u Krapini, ali i potencijalnoj financijskoj pomoći kao i podršci ministarstva.

Zadovoljstvo što je u Krapini izrazio je i ministar Hasanbegović. Formalni je povod dolaska, kako je istaknuo, Glumački festival u Krapini, no razgovaralo se i o drugim problemima i vidovima suradnje.

“Želimo prekinuti ignorantski odnos Ministarstva kulture prema Krapini, ali i prema svim drugim djelovima Hrvatske prema kojima se tako odnosilo. Posebno su me zanimali ustanove koje se izravno financiraju od Ministarstva kulture, ali htio sam čuti i očekivanja kako bi mogli ostvariti plodonosnu suradnju “, istaknuo je ministar kulture. Osvrnuo se i na Muzej krapinskih neandertalaca rekavši da je njegova najvažnija funkcija privlačenje što većeg broja turista te da ga smatra važnim segmentom kulture, ali i da se nada boljoj suradnji Muzeja i Grada.

Hasanbegović se u Krapini osvrnuo i na predstojeću komemoraciju u Jasenovcu te izjavu predsjednika Koordinacije židovskih općina Ognjena Krausa da Tomislav Kramarko nikad nije osudio zločine počinjene u jasenovačkom logoru.

“Žao mi je što se takve izjave mogu čuti, posebice uoči važnih komemoracija kada se odaje počast nevinima. Tko god je slušao što je Tomislav Karamarko govorio, može zaključiti da to nisu istinite tvrdnje”, rekao je ministar dodajući da je jedina službena komemoracija u Jasenovcu ona koja će se dogoditi za nekoliko dana pod pokroviteljstvom Vlade.

“Organizatori su imali svoje razloge zašto su organizirali još jednu komemoraciju i ja ih poštujem. Živimo u slobodnoj zemlji”, komentirao je Hasanbegović, prenosi Zagorje.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari