Pratite nas

Politika

Zlatko Hasanbegović razriješen s dužnosti člana Kazališnog vijeća HNK

Objavljeno

na

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine su na sjednici u srijedu rano ujutro sa 32 glasa “za” i jednim suzdržanim, razriješili dužnosti člana Kazališnog vijeća Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu gradskog zastupnika Neovisnih za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića te umjesto njega, kao predstavnika Grada Zagreba, imenovali profesora Mladena Čuturu.

Riječ je o prijedlogu zaključka skupštinskog Odbora za izbor i imenovanja o razrješenju člana i imenovanju člana Kazališnog vijeća Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

U obrazloženju se navodi da prema Zakonu o kazalištima, kazališno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine ima pet ili sedam članova od kojih većinu imenuje predstavničko tijelo osnivača iz reda uglednih umjetnika i radnika u kulturi, koji nisu državni službenici ureda državne uprave u županiji na čijem području kazalište djeluje, odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove kulture.

Najmanje jedan član bira se iz redova kazališnih umjetnika, a jedan iz redova svih zaposlenika. Propisano je da se način imenovanja, izbora i razrješenja članova kazališnog vijeća uređuje aktom o osnivanju i statutom.

Republika Hrvatska i Grad Zagreb suosnivači su HNK u Zagrebu. Statutom Kazališta propisano je, među ostalim, da Kazališno vijeće ima sedam članova od kojih dva člana imenuje ministar kulture, dva člana predstavničko tijelo Grada Zagreba, dva člana biraju se iz redova zaposlenih kazališnih umjetnika, a jedan član bira se iz redova svih zaposlenika.

Potpredsjednica Gradske skupštine, gradska zastupnica stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti Ana Stavljenić Rukavina dostavila je Odboru za izbor i imenovanje kao nadležnom tijelu inicijativu da se temeljem Zakona o kazalištima te Statuta HNK u Zagrebu gospodina dr. sc. Zlatka Hasanbegovića razriješi dužnosti člana Kazališnog vijeća HNK u Zagrebu te da se umjesto njega u Kazališno vijeće imenuje mr. sc. Mladen Čutura, profesor. Slijedom navedenoga, skupštinski Odbor za izbor i imenovanja je utvrdio Prijedlog zaključka o razrješenju člana i imenovanju člana Kazališnog vijeća Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Gradskoj skupštini je predloženo da donese Zaključak u predloženom tekstu.

U ime Kluba lijevog bloka gradski zastupnik Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) rekao je u raspravi prije glasovanja da će oni podržati tu odluku, međutim zatražio je da im se objasni to obrazloženje u kojem piše koliko ima članova kazališno vijeće. Rekao je kako ga zanima na osnovu čega se donosi ta odluka te podsjetio da su im i tada govorili da su stavljali u kazališna vijeća gradske zastupnike koji po njemu nisu uopće zadovoljavali kriterije da uopće budu u kazališnim vijećima kazališta, kao što je HNK jer nisu djelatnici u kulturi. Podsjetio je kako je tada govorio da je ministar kulture politička figura, a to što je Zlatko Hasanbegović bio ministar kulture, mogao je to biti bilo tko, to nije djelatnik kulture niti netko tko je priznati umjetnik.

“Tako da staviti gradskog zastupnika u Kazališno vijeće kazališta da bi se onda micalo tog istog zato što se promijenila volja većine, to jest pozicija i opozicija, mislim da šalje dosta lošu poruku za sam rad kazališnih vijeća u kazalištima koji bi koliko-toliko trebali biti ipak neovisni oko neke dnevne gradske politike”, rekao je Tomašević te zatražio objašnjenje toga.

A gradska zastupnica Rada Borić (Nova ljevica) iz istog Kluba lijevog bloka rekla je da je svima poznato da ona nije zagovornica “osobe Hasanbegovića”, ali bi ipak molila da im netko da obrazloženje kako je to moguće, bez obzira što će oni kao klub to podržati, jer ne misli da im obrazloženje koje im samo tumači koji je broj članova u jednom kazališnom vijeću, voljeli bi znati koji je razlog da Hasanbegović više ne zadovoljava one kriterije koje je zadovoljavao prije ne tako davnoga vremena.

Predsjednica Odbora za izbor i imenovanja Gradske skupštine Grada Zagreba Milana Vuković Runjić (Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti) rekla je da je Statutom HNK propisano između ostaloga da će osnivač razriješiti dužnosti člana kazališnog vijeća ako ne zastupa zaključke, mišljenja i odluke osnivača.

“Kako je neosporno da gospodin Zlatko Hasanbegović, član kazališnog vijeća nije zastupao zaključke, mišljenja te odluke osnivača Grada Zagreba o čemu između ostaloga u prilog govori činjenica da je primjerice u većini slučajeva na sjednicama kazališnog vijeća bio suzdržan ili protiv svih odluka koje su razmatrane, to jest o kojima se raspravljalo ili odlučivalo na kazališnom vijeću, jasno je da je time kao i ostalim svojim radnjama nedvojbeno dao do znanja da ne zastupa osnivača na način kako je to propisano Statutom, to jest da ne zastupa zaključke, mišljenja i odluke osnivača”, rekla je.

Nestranački gradski zastupnik Marko Torjanac rekao je da razrješenje kao i postavljanje gospodina Hasanbegovića kao i cijela priča sa Kazališnim vijećem Zagrebačkog kazališta mladih ustvari jedno tužno svjedočanstvo da su kazališta ustvari poligon političke trgovine. Kazao je kako vjeruje da to govori u ime većine umjetnika ovoga grada.

(Hina)

 

Hasanbegović: ‘Za dom spremni’ je povijesni hrvatski slogan kao i ‘Bog i Hrvati’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari