Pratite nas

Gospodarstvo

Zlato je za dolar kao kriptonit

Objavljeno

na

SAD čine sve da obrane FED i uvjerenje da se tamo nalaze tuđe zlatne rezerve – Zemlje EU traže povrat svog zlata, dok BRICS gomila vlastite rezerve i ide dalje u de-dolarizaciji svijeta

Godina 2014. će ući u povijest kao godina raspada međunarodnog sustava i višedimenzionalnog sukoba između Sjedinjenih Država, Europske unije i njihovog oružanog krila – NATO saveza – protiv Rusije i zemalja skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika), zemlje koje su se usudile razbiti unipolarni svijetu kojim dominiraju SAD.

Kao odgovor na ovo „bezobrazno razmetanje hrabrošću“, „Big Boss“ s one strane Atlantika se odlučio na niz represivnih mjera protiv Rusije i počeo pažljivo planirani financijski rat igrajući se s cijenom nafte i plemenitih metala, uključujući i zlato. Sjedinjene Države se nadaju da će odgoditi vlastiti neizbježan gospodarski pad i zaustaviti gubitak njihovog utjecaja na globalni BDP.

Trenutno, prema njihovim izračunima, Sjedinjene Američke Države u svjetskom BDP-u sudjeluju s 22 posto, dok iste projekcije pokazuju da će Kina doseći 18 posto u 2016. godini. Međutim, MMF tvrdi drugačija i Kina je u odnosu na SAD, uzimajući u obzir BDP i paritet kupovne moći, već sad izbila na prvo mjesto u svijetu. Dakle, G7 je i službeno postao lažni klub “velikih”, a prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda Kina je i službeno prva ekonomija na svijetu i potisnula je SAD na drugo mjesto. MMF navodi kako će u 2014. godini kineski BDP iznositi 17,6 trilijuna dolara, dok će SAD imati BDP od 17,4 trilijuna USD. U praksi, azijski div sada drži 16,5% svjetske ekonomije, dok je SAD drugi sa 16,3%, tako Kina izbija na prvo mjesto na ljestvici svjetskih ekonomija. Kada bi se uzimao samo u obzir tečaj, američko gospodarstvo bi i dalje bilo veće od kineskog, ali takve mjere, iako se široko primjenjuju, imaju vrlo malo značenje, tvrde analitičari agencije MarketWatch.Tu su i neka druga iznenađenja, posebice među prvih deset svjetskih ekonomija. Indija je izbila na treće mjesto, nadmašivši tako Japan i Njemačku. Rusija i Brazil, sada šesti i sedmi, “preskočili” su Francusku. Indonezija je zauzela deveto mjesto, “preskočivši” Veliku Britaniju, koja je sada posljednja. Italija je ostala izvan “Velikih 10″, jednako kao i Kanada, a te dvije zemlej takošer diktiraju pravila igre na temelju činjenice da su u klubu G7, skupine zemalja čije su ekonomije višestruko ranjivije od onih iz skupine BRICS, što je ujedno i dokaz da američki model ne funkconira, osim ako ne crpi financije negdje drugdje, uglavnom iz vazalskih i zemalja tzv. „Trećeg svijeta“.

Za održavanje svoje globalne hegemonije Washington sada traži da se ojačaju tradicionalni stupovi njegove hegemonije: vojna moć i uloga dolara kao svjetske rezervne valute.

Međutim, dolar sada pokazuje sve svoje slabosti i to više ne može biti skriveno od očiju svijeta. Prema financijskom ekpertu, Billu Holleru, “zlato je za dolar kao kriptonit (imaginarni svemirski materijal koji od čovjeka čini Supermena). To je razlog zašto se u određenim fazama monetarne politike mora zadržati cijena zlata na najnižoj razini, a sve kako bi se osigurala vrijednost dolara.

U tu svrhu se svako jutro održavaju telekonferencije između glavnog ureda LIBOR –a u Londonu (London Inter Bank Offered Rate) i pet međunarodnih banaka, gdje se određuje cijena zlata, kao i kamatna stopa 10 drugih rezervnih valuta koje su odobrene od 18 najvećih „svjetskih“ banaka.

Poznato je da su velike američke banke preuzele kontrolu nad globalnom financijskom sektorom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Upravo u tim teškim vremenima je više od 122 zemalja dobilo poziv da svoje zlatne rezerve presele u FED Sjedinjenih Država, posebno u „Federal Reserve Bank of New York“, te u Fort Knox, gdje se američke rezerve zlata čuvaju još od 1937.

Tim su manevrom američke zlatne rezerve porasle s 9 milijardi USD vrijednosti, koliko su iznosile 1935. godine, na 20 milijardi USD.

Ne smije se zaboraviti ključna uloga zlata na New Deal s 32. američkim predsjednikom Franklinom D. Rooseveltom (1882-1945). Između ostaloga, New Deal je bio i ekonomski plan oporavka i borbe protiv nezaposlenosti, a Americi je omogućio da izađe iz Velike depresije 1929. i postane glavni igrač u Drugom svjetskom ratu.

Znaimljivo je da 5. travnja 1933. predsjednik Roosevelt izdaje nalog kojim je zabranio posjedovanje zlata američkim državljanima ili strancima koji borave na području SAD-a, bilo u polugama ili obveznicma, te ih tako prisilio da to zlato prodaju FED-u za 20,67 dolara po unci zlata (mjerna jedinica za plemenite metale od 31,1 grama). Prekršitelji su se mogli suočiti s kaznom od deset godina zatvora i novčanom kaznom od 10 000 dolara. Ovom je odlukom američko ministarstvo financija zaradilo oko 3 milijarde dolara.

godine, kada je FED napunio svoje trezore svoji i tuđim zlatom, nazire se poraz nacizma i Washington je odlučio kako je vrijeme da stane na čelo Novog ekonomskog svjetskog poretka, a to se dogodilo u srpnju 1944. godine, tijekom međunarodne konferencije održane u Bretton Woodsu (SAD). Tamo se dogovorilo da će za tečaj zlata biti odgovorne SAD, koje će održavati cijenu zlata na 35,oo dolara za uncu, a time dobiti pravo da zlato po toj cijeni pretvaraju u dolar, i to bez ikakvih ograničenja ili prepreka. Za američki poslijeratni ekonomski bum je također zaslužno zlato akumulirano od stranih država.

Sjedinjene Države su morale biti velikodušne sa svojim saveznicima, posebno Japanom i Zapadnom Njemačkom, ali je njihova glavna motivacija bila demonstrirati superiornost kapitalističkog sustava u odnosu na socijalistički model. Gotovo sve se financiralo iz zlatnih rezervi, ali ta darežljivost ima svoju cijenu. To se posebno vidjelo s troškovima rata u Vijetnamu, koji su 1968. dosegli kritičnu razinu.

Sve je to prisilio predsjednika Richarda Nixona da okonča dogovor iz Bretton Woodsa i krene u izgradnju „zlatnog dolara“, kao nove globalne rezervne valute. Od tada dolar ovisi isključivo o manipulativnoj sposobnosti FED-a da stavi novac u optjecaj. Procjenjuje se da FED danas tiska na tisuće milijardi dolara godišnje.

Dominacija dolara kao rezervne vlalute se vidi u 193 zemalje čije središnje banke imaju 67% rezervi u dolarima, 15% u eurima, a preostalih 18% u lokalnim valutama. Sjedinjene Države su uspjele uspostaviti međunarodni financijski sustav koji štiti njihovu ekonomiju od kolapsa, bez obzira na njihov trgovinski deficit od 500 milijardi i vanjski dug koji se broji u tisućama milijardi dolara.

Ostale zemlje u svijetu koje su tako blisko surađivala s FED-om ne mogu jačati vlastitu valutu, jer bi tako došlo do kolapsa trenutnog globalnog financijskog sustava, čiji su i same dio, a to Sjedinjenim Državama svaki dan donosi „povrat“ sredstava u iznosu od 2,5 milijarde dolara.

To znači da američki bankari mogu mirno spavati, budući da su proteklih desetljeća u začarani krug uvukli većinu svjetskih zemalja, a one koje su odbile biti dio te igre, uništene su ili ih se kani uništiti.

Zemlje EU žele svoje zlatne rezerve

No, što se dogodilo sa zlatom 122 zemlje koje su ga pohranjile u Sjedinjenim Američkim Državama? To zapravo nitko ne zna. Prema FED-u, u Fort Knox je 1945. pohranjeno 20 000 tona zlata, a 2013. godine je ta količina smanjena na 4175 tona. U isto vrijeme, oko 5 000 tona zlata se nalazi u trezorima FED-a u New Yorku (Federal Reserve Bank of New York). No, ove brojke su nepouzdane, jer ih nitko ne može potvrditi, a o tom su javno počeli govoriti američki kongresmeni još za vrijeme Reaganove administracije.

Što se dogodilo sa zlatom pohranjenim u podzemnim podrumima WTC nakon tragedije 11. rujna 2001. godine, i dalje je misterij. Tamo je, prema službenim podacima, trebalo biti oko milijardu dolara u zlatu, a pronađeno je samo 230 milijuna. Štoviše, tjednik American Free Press je 27. kolovoza 2011. objavio intervju s „kumom“ mafijaškog klana iz NewYorka, u kojem Tony Gambino kaže: “Znam da George W. Bush ne samo da je znao, već i pomogao da se organizira napad 11. rujna, a sve kako bi izazavao drugi rat u Iraku i zgrabio zlato skriveno u podrumima Svjetskog trgovinskog centra (WTC). “

U veljači 2014. godine republikanski kongresmen Ron Paul izjavljuje kako u Fort Knoxu nije bilo revizije 40 godina, čak ni od strane članova Kongresa koji su mogli utvrditi postojanje tog zlata. Tijekom jedne sjednice u Kongresu, on je čak uspio dovesti u pitanje istinu o navodnom bogatstvu u Fort Knoxu i New Yorku.

Neuspjeli pokušaj Njemačke da vrati 300 od 1 560 tona njihovih zlatnih rezervi čuva u New Yorku potakla je sumnje o postojanju zlatnih poluga u Sjedinjenim Američkim Državama. Na kraju, Njemačkoj je isporučeno 34 tone i obećano da će dobiti još 266 tona u roku od sedam godina.

Bivši zamjenik američkog tajnika državne riznice Paul Craig Roberts kaže: “Sjedinjene Američke Države ne drže zlato i ne mogu ga vratiti, što je razlog zašto je Njemačkoj naređeno da se strpi i prestane tražiti ono što je njeno. Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na njemačku marionetsku državu, koja mora šutjeti i tvrditi suprotno od onoga što zna.“

Zbog ekonomske krize s kojom se suočava SAD, moglo bi se zaključiti da je Big Boss prokockao svoj novac, ali i novac drugih. Međutin, do sada nitko nije uistinu mogao saznati što se događa u trezorima Fort Knoxa i Federalne banke u New Yorku. U međuvremenu mnoge zemlje čine sve što je moguće da vrate svoje zlato, kako ne bi morale razmišljati o složenoj budućnosti koja se nazire.

Prije nekoliko godina je bivši predsjednik Hugo Chavez uspio vratiti 39 od 300 tona zlata Venezuele iz depozita iz Sjedinjenih Država.

No, što će to biti s ostalim zemljama?

******************************************************************************

Hrvatska o tome ne mora brinuti, jer prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) ne posjedujue niti jednu jedinu tonu, pitanje koje je postavljeno u Saboru Repubike Hrvatske, kada su zastupnici htjeli znati gdje je više od 15 tona hrvatskih zlatnih poluga. Osim toga, Hrvatska je uz Crnu Goru jedina zemlja od zemalja bivše Jugoslavije koja se ne nalazi na listi prvih sto svjetskih zemalja, na kojoj su čak Papua Nova Gvineja, Trinidad i Tobago, Haiti i Albanija s 1.6 do 2 tone zlatnih pričuva.

Nakon svega, sada ima smisla dio govora ruskog predsjednika koji je prije nekoliko dana izjavio „kako bi SAD i Zapad i bez Ukrajine našli izgovor za udar na rusku samostalnost“, jer upravo Rusija i Kina (koja je prva javno progovorila o potrebi dedolarizacije) kao da polako, ali sigurno pletu mrežu oko američkog petrodolara, čak i ako trenutno izgleda da tečaj dolara, niska cijena nafte i cijena zlata ide u prilog bankarima s Wall Streeta. Opširnije: Putinova zlatna klopka – Ruski šah-mat na geopolitičkoj šahovnici. Igra je gotova! http://voxbblog.blogspot.com/2014/11/putinova-zlatna-klopka-ruski-sah-mat-na.html

Prvih 100 svjetskih zemalja i njihove zlatne rezerve, te postotak poluga u tuđim trezorima:

WORLD OFFICIAL GOLD HOLDINGS

International Financial Statistics, March 2014 **The percentage share held in gold of total foreign reserves:

Click to access WGC-Goldreserven-Maerz-20141.pdf

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

Stigao prvi turistički vlak s Česima i Slovacima – unaprijed prodano 30.000 karata!

Objavljeno

na

Objavio

U Rijeku je stigao prvi turistički vlak iz Češke preko Slovačke s oko 550 putnika. A već je prodano 30.000 karata samo za tu posebnu željezničku liniju! Pristigli strani turisti kreću dalje autobusima po jadranskim destinacijama.

Gari Cappelli: Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna & odgovorna. Ne smijemo se više zatvarati, turizam i gospodarstvo moraju ići dalje – što god o tome „mislio“ Bernardić!

Uoči dolaska prvoga specijaliziranoga turističkog vlaka iz Češke i Slovačke, u Rijeci su potpredsjednik HDZ-a i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić održali konferenciju za medije pod naslovom „Održivi turizam, prometno povezana i konkurentna Hrvatska“.

Donosimo njihove ključne poruke:

BUTKOVIĆ: Da, sve je spremno za gradnju autobusnog kolodvora u Rijeci! Ali čekamo gradsku upravu!

Autobusni kolodvor u Rijeci? EU novac za gradnju je raspoloživ, ali gradska uprava treba dostaviti dokumentaciju za otvaranje postupka. U više sam navrata to rekao riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu – da Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pošalju potrebnu dokumentaciju za novi kolodvor, a država će sve riješiti u stopostotnom iznosu: 85 posto iz europskih fondova, a ostalo iz proračuna. Model financiranja sličan je onome za lučku infrastrukturu ili nabavu autobusa za javni gradski prijevoz u Rijeci.

Znači, ovo nije predizborni potez, riječki autobusni kolodvor ne bi bio jedini koji se gradi na taj način, tako se već radi u Pazinu, Sinju i Vinkovcima. Ponavljam, očekujem da Grad Rijeka pripremi dokumentaciju kako bismo mogli raspisati javni natječaj i zatvoriti priču o autobusnom kolodvoru.

20 mlrd kn za željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most i zračne luke!

Što se tiče prometne infrastrukture, u ovom je mandatu na razini Hrvatske uloženo više od 20 milijardi kuna u željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most te u obnovu triju zračnih luka. Zahvaljujući tim velikim investicijama, i Istra i Rijeka i cijela Primorsko-goranska županija su razvijenije nego 2016. godine.

CAPPELLI: Investicija, prihoda i dolazaka u turizmu više nego i u jednom mandatu prije!

Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna, odgovorna. Ne možemo se više zatvarati, turizam, gospodarstvo moraju ići dalje. Rezimirajući protekli mandat, u turizmu je bilo 50 posto više investicija nego ikada prije. Ostvareno je 35 posto više prihoda i 30 posto dolazaka više nego ikada do sada! Pomažemo životu na otocima potičući investicije oslobađanjem od poreza u prve dvije gode te povećanjem stipendija studentima s otoka kako bi se nakon školovanja na njih i vratili.

STANIČIĆ: Hrvatska – svjetski poznata destinacija!

Hrvatska je postala vrhunska destinacija na međunarodnom tržištu, a i produljili smo sezonu, među ostalim zahvaljujući ulaganju više od 150 milijuna kuna u zračnu povezanost i u mrežu turističkih predstavništava na udaljenijim tržištima.

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatsku je u prvih šest mjeseci došlo 1,6 milijuna turista, koji su ostvarili 7,6 milijuna noćenja, što je oko 30 posto od lanjskog rezultata za isto vrijeme, dok je nešto bolji postotak od 32 posto lanjskih noćenja ostvaren u lipnju, rekao je za Hinu direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

U lipnju ove godine 892 tisuće turista koji su došli u Hrvatsku ostvarilo je 4,8 milijuna noćenja, što je 32 posto od noćenja ostvarenih u lipnju 2019., što pokazuje da je i u lipnju i na razini šest mjeseci ove godine minus u noćenjima oko 70 posto.

“S obzirom na okolnosti u cijelom svijetu i Hrvatskoj, možemo biti zadovoljni ostvarenim turističkim prometom, koji je i na tragu naših procjena. Važno je da od 1,6 milijuna turista koji su od početka ove godine boravili u Hrvatskoj, nismo imali nijedan slučaj zaraze turista”, kaže Staničić.

Domaći turisti u šest mjeseci s najviše noćenja

Domaći su turisti u prvoj polovici ove godine ostvarili 31 posto od ukupnih noćenja, što je najviše među svim tržištima i rijetkost u zadnjih više od deset godina.

Strani su turisti ostvarili 69 posto od ukupnih noćenja, pri čemu najviše ili 26 posto Slovenci, potom 25 posto Nijemci, te Austrijanci 9 posto, a turisti iz BiH i Češke po 7 posto.

Po vrstama smještaju najviše noćenja ili 73 posto turisti su ukupno ostvarili u komercijalnom smještaju, od čega u objektima u domaćinstvu 30 posto, u hotelima 20 posto, a u kampovima 16 posto. U nekomercijalnom smještaju ostvareno je 24 posto od ukupnih šestomjesečnih noćenja, a u nautičkom charteru 3 posto.

U kontinentalnom dijelu zemlje ostvareno je 12 posto od ukupnih noćenja, od čega najviše u Zagrebu, koji je po tome vodeći među svim destinacijama u Hrvatskoj, ispred Rovinja, Vira, Medulina i Poreča.

Jadranske županije su i dalje vodeće s ukupnih 88 posto noćenja u prvih šest mjeseci, a među njima najviše noćenja ili 25 posto ostvareno je u Istri, koju s udjelom od 21 posto slijedi Primorsko-goranska te sa 15 odnosno 13 posto u ukupnim noćenjima Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.

U lipnju ponovo najviše noćenja Nijemaca

Od ukupnih 892 tisuće dolazaka turista i 4,8 milijuna noćenja u lipnju ove godine, 80 posto ostvarili su strani turisti, među kojima su, a i ukupno među svim tržištima, Nijemci opet na prvom mjestu, s udjelom u ukupnim noćenjima od 25 posto, a slijede ih Slovenci s 29 posto noćenja te domaći turisti s 20 posto.

Austrijanci su ostvarili 10 posto lipanjskih noćenja, a Česi 9 posto.

Najviše turista ili 32 posto za smještaj u lipnju biralo je objekte u domaćinstvu, potom 25 posto kampove, a hotele 11 posto.

Istra je i u lipnju vodeća s 30 posto od ukupnih noćenja, druga je s 24 posto Primorsko-goranska, a treća s 18 posto Zadarska županija, dok su vodeće destinacije po noćenjima u lipnju bile Rovinj, Vir, Medulin, Mali Lošinj i Umag.

U ljetu pojačana potražnja iz srednje Europe i za hotelima više kategorije

Najavljujući kako se u srpnju i kolovozu očekuje porast i turističke potražnje i prometa, posebice iz Srednje Europe, Staničić dodaje da su to tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, kao i da se očekuje jača potražnja za hotelima više kategorije.

“Iako se epidemiološka situacija na globalnoj razini stalno mijenja, turistički tijekovi su pokrenuti i ljudi su počeli putovati u skladu s novim okolnostima i slijeđenjem epidemioloških mjera, a Hrvatska je u tome dijelom i u prednosti u odnosu na konkurenciju, jer je dostupna automobilom s velikih europskih emitivnih tržišta , nudi raznoliku strukturu smještaja, a i dalje je s povoljnom epidemiološkom situacijom”, ističe Staničić.

Do kraja godine bar trećina prometa iz 2019., a u ljetu dolasci i avionima, vlakovima i autobusima

Zbog svega toga Staničić procjenjuje da se ove godine u hrvatskom turizmu može ostvariti najmanje trećina prošlogodišnjeg rekordnog rezultata, ali i očekuje daljnji oporavak turističkih tijekova i postupno jačanje prometa unutar Europe, uz privikavanje građana na promijenjene okolnosti u kojima se putuje i provodi odmor, kao i prilagodbu turističke industrije okolnostima pandemije te uspostavljanje bolje zračne povezanosti emitivnih tržišta i destinacija.

“Nadamo se dobrim rezultatima i posezone, u rujnu i listopadu, kada bismo mogli ostvariti rezultate bolje od trećine prometa istog lanjskog razdoblja, a ako okolnosti dozvole, krajem godine bi mogao početi i prvi val turističkih putovanja s dalekih tržišta”, smatra Staničić.

Očekuje i da se u srpnju i kolovozu, kada s prometovanjem kreću i brojne aviolinije, pozitivni turistički trendovi pokažu u cijeloj Hrvatskoj, s naglaskom na destinacije srednje i južne Dalmacije, jer i najviše letova avioprijevoznici za ljeto najavljuju prema zračnim lukama Split i Dubrovnik, te za Zadar, Pulu, Zagreb i Rijeku.

“Najviše najavljenih letova imamo iz Njemačke, Beneluxa i Francuske, ali bit ćemo vrlo dobro povezani i sa Velikom Britanijom, Poljskom, Češkom. Optimizam temeljimo i na dobrim povratnim informacijama najvećih partnera poput TUI-a, easyJeta, Jet2, ID Rive, a pozdravljamo i željezničku liniju češkog RegioJeta, koji će od srpnja svakodnevno vlakom prevoziti turiste iz Slovačke i Češke na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka. Gosti stižu i autobusima svaki vikend, posebice iz Češke i Slovačke”, kaže Staničić.

Kampanje za strana tržišta daju rezultate, kreće promocija i na domaćem tržištu

Naglašava i da do kraja kolovoza HTZ provodi intenzivne promotivne kampanje na ključnim europskim tržištima pod nazivom “The vacation you deserve is closer than you think”, čije se rezultati, kako kaže, već vide po dolascima turista iz Austrije, Slovenije, Njemačke i Češke, dok se na dalekim tržištima vidljivost Hrvatske održava komunikacijskom platformom “Enjoy the view from Croatia”.

“Početkom srpnja kreće i brend kampanja na domaćem tržištu, kako bi što veći broj domaćih turista potaknuli da odmor provedu u Hrvatskoj i istraže njezine destinacije koje nude sve što turisti u ovoj situaciji, ali i inače traže – sigurnost, visoku razinu higijenskih standarda, očuvanu prirodu i zdravu hranu”, kaže Staničić.

Dodaje i da za jesen HTZ planira kampanju za domaće tržište “Tjedan odmora vrijedan”, kojom želi što više produžiti sezonu te uz iznimno povoljne ponude smještaja i drugih turističkih usluga domaćem stanovništvu učiniti putovanje po Hrvatskoj što pristupačnije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari