Pratite nas

Gospodarstvo

Zlato je za dolar kao kriptonit

Objavljeno

na

SAD čine sve da obrane FED i uvjerenje da se tamo nalaze tuđe zlatne rezerve – Zemlje EU traže povrat svog zlata, dok BRICS gomila vlastite rezerve i ide dalje u de-dolarizaciji svijeta

Godina 2014. će ući u povijest kao godina raspada međunarodnog sustava i višedimenzionalnog sukoba između Sjedinjenih Država, Europske unije i njihovog oružanog krila – NATO saveza – protiv Rusije i zemalja skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika), zemlje koje su se usudile razbiti unipolarni svijetu kojim dominiraju SAD.

Kao odgovor na ovo „bezobrazno razmetanje hrabrošću“, „Big Boss“ s one strane Atlantika se odlučio na niz represivnih mjera protiv Rusije i počeo pažljivo planirani financijski rat igrajući se s cijenom nafte i plemenitih metala, uključujući i zlato. Sjedinjene Države se nadaju da će odgoditi vlastiti neizbježan gospodarski pad i zaustaviti gubitak njihovog utjecaja na globalni BDP.

Trenutno, prema njihovim izračunima, Sjedinjene Američke Države u svjetskom BDP-u sudjeluju s 22 posto, dok iste projekcije pokazuju da će Kina doseći 18 posto u 2016. godini. Međutim, MMF tvrdi drugačija i Kina je u odnosu na SAD, uzimajući u obzir BDP i paritet kupovne moći, već sad izbila na prvo mjesto u svijetu. Dakle, G7 je i službeno postao lažni klub “velikih”, a prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda Kina je i službeno prva ekonomija na svijetu i potisnula je SAD na drugo mjesto. MMF navodi kako će u 2014. godini kineski BDP iznositi 17,6 trilijuna dolara, dok će SAD imati BDP od 17,4 trilijuna USD. U praksi, azijski div sada drži 16,5% svjetske ekonomije, dok je SAD drugi sa 16,3%, tako Kina izbija na prvo mjesto na ljestvici svjetskih ekonomija. Kada bi se uzimao samo u obzir tečaj, američko gospodarstvo bi i dalje bilo veće od kineskog, ali takve mjere, iako se široko primjenjuju, imaju vrlo malo značenje, tvrde analitičari agencije MarketWatch.Tu su i neka druga iznenađenja, posebice među prvih deset svjetskih ekonomija. Indija je izbila na treće mjesto, nadmašivši tako Japan i Njemačku. Rusija i Brazil, sada šesti i sedmi, “preskočili” su Francusku. Indonezija je zauzela deveto mjesto, “preskočivši” Veliku Britaniju, koja je sada posljednja. Italija je ostala izvan “Velikih 10″, jednako kao i Kanada, a te dvije zemlej takošer diktiraju pravila igre na temelju činjenice da su u klubu G7, skupine zemalja čije su ekonomije višestruko ranjivije od onih iz skupine BRICS, što je ujedno i dokaz da američki model ne funkconira, osim ako ne crpi financije negdje drugdje, uglavnom iz vazalskih i zemalja tzv. „Trećeg svijeta“.

Za održavanje svoje globalne hegemonije Washington sada traži da se ojačaju tradicionalni stupovi njegove hegemonije: vojna moć i uloga dolara kao svjetske rezervne valute.

Međutim, dolar sada pokazuje sve svoje slabosti i to više ne može biti skriveno od očiju svijeta. Prema financijskom ekpertu, Billu Holleru, “zlato je za dolar kao kriptonit (imaginarni svemirski materijal koji od čovjeka čini Supermena). To je razlog zašto se u određenim fazama monetarne politike mora zadržati cijena zlata na najnižoj razini, a sve kako bi se osigurala vrijednost dolara.

U tu svrhu se svako jutro održavaju telekonferencije između glavnog ureda LIBOR –a u Londonu (London Inter Bank Offered Rate) i pet međunarodnih banaka, gdje se određuje cijena zlata, kao i kamatna stopa 10 drugih rezervnih valuta koje su odobrene od 18 najvećih „svjetskih“ banaka.

Poznato je da su velike američke banke preuzele kontrolu nad globalnom financijskom sektorom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Upravo u tim teškim vremenima je više od 122 zemalja dobilo poziv da svoje zlatne rezerve presele u FED Sjedinjenih Država, posebno u „Federal Reserve Bank of New York“, te u Fort Knox, gdje se američke rezerve zlata čuvaju još od 1937.

Tim su manevrom američke zlatne rezerve porasle s 9 milijardi USD vrijednosti, koliko su iznosile 1935. godine, na 20 milijardi USD.

Ne smije se zaboraviti ključna uloga zlata na New Deal s 32. američkim predsjednikom Franklinom D. Rooseveltom (1882-1945). Između ostaloga, New Deal je bio i ekonomski plan oporavka i borbe protiv nezaposlenosti, a Americi je omogućio da izađe iz Velike depresije 1929. i postane glavni igrač u Drugom svjetskom ratu.

Znaimljivo je da 5. travnja 1933. predsjednik Roosevelt izdaje nalog kojim je zabranio posjedovanje zlata američkim državljanima ili strancima koji borave na području SAD-a, bilo u polugama ili obveznicma, te ih tako prisilio da to zlato prodaju FED-u za 20,67 dolara po unci zlata (mjerna jedinica za plemenite metale od 31,1 grama). Prekršitelji su se mogli suočiti s kaznom od deset godina zatvora i novčanom kaznom od 10 000 dolara. Ovom je odlukom američko ministarstvo financija zaradilo oko 3 milijarde dolara.

godine, kada je FED napunio svoje trezore svoji i tuđim zlatom, nazire se poraz nacizma i Washington je odlučio kako je vrijeme da stane na čelo Novog ekonomskog svjetskog poretka, a to se dogodilo u srpnju 1944. godine, tijekom međunarodne konferencije održane u Bretton Woodsu (SAD). Tamo se dogovorilo da će za tečaj zlata biti odgovorne SAD, koje će održavati cijenu zlata na 35,oo dolara za uncu, a time dobiti pravo da zlato po toj cijeni pretvaraju u dolar, i to bez ikakvih ograničenja ili prepreka. Za američki poslijeratni ekonomski bum je također zaslužno zlato akumulirano od stranih država.

Sjedinjene Države su morale biti velikodušne sa svojim saveznicima, posebno Japanom i Zapadnom Njemačkom, ali je njihova glavna motivacija bila demonstrirati superiornost kapitalističkog sustava u odnosu na socijalistički model. Gotovo sve se financiralo iz zlatnih rezervi, ali ta darežljivost ima svoju cijenu. To se posebno vidjelo s troškovima rata u Vijetnamu, koji su 1968. dosegli kritičnu razinu.

Sve je to prisilio predsjednika Richarda Nixona da okonča dogovor iz Bretton Woodsa i krene u izgradnju „zlatnog dolara“, kao nove globalne rezervne valute. Od tada dolar ovisi isključivo o manipulativnoj sposobnosti FED-a da stavi novac u optjecaj. Procjenjuje se da FED danas tiska na tisuće milijardi dolara godišnje.

Dominacija dolara kao rezervne vlalute se vidi u 193 zemalje čije središnje banke imaju 67% rezervi u dolarima, 15% u eurima, a preostalih 18% u lokalnim valutama. Sjedinjene Države su uspjele uspostaviti međunarodni financijski sustav koji štiti njihovu ekonomiju od kolapsa, bez obzira na njihov trgovinski deficit od 500 milijardi i vanjski dug koji se broji u tisućama milijardi dolara.

Ostale zemlje u svijetu koje su tako blisko surađivala s FED-om ne mogu jačati vlastitu valutu, jer bi tako došlo do kolapsa trenutnog globalnog financijskog sustava, čiji su i same dio, a to Sjedinjenim Državama svaki dan donosi „povrat“ sredstava u iznosu od 2,5 milijarde dolara.

To znači da američki bankari mogu mirno spavati, budući da su proteklih desetljeća u začarani krug uvukli većinu svjetskih zemalja, a one koje su odbile biti dio te igre, uništene su ili ih se kani uništiti.

Zemlje EU žele svoje zlatne rezerve

No, što se dogodilo sa zlatom 122 zemlje koje su ga pohranjile u Sjedinjenim Američkim Državama? To zapravo nitko ne zna. Prema FED-u, u Fort Knox je 1945. pohranjeno 20 000 tona zlata, a 2013. godine je ta količina smanjena na 4175 tona. U isto vrijeme, oko 5 000 tona zlata se nalazi u trezorima FED-a u New Yorku (Federal Reserve Bank of New York). No, ove brojke su nepouzdane, jer ih nitko ne može potvrditi, a o tom su javno počeli govoriti američki kongresmeni još za vrijeme Reaganove administracije.

Što se dogodilo sa zlatom pohranjenim u podzemnim podrumima WTC nakon tragedije 11. rujna 2001. godine, i dalje je misterij. Tamo je, prema službenim podacima, trebalo biti oko milijardu dolara u zlatu, a pronađeno je samo 230 milijuna. Štoviše, tjednik American Free Press je 27. kolovoza 2011. objavio intervju s „kumom“ mafijaškog klana iz NewYorka, u kojem Tony Gambino kaže: “Znam da George W. Bush ne samo da je znao, već i pomogao da se organizira napad 11. rujna, a sve kako bi izazavao drugi rat u Iraku i zgrabio zlato skriveno u podrumima Svjetskog trgovinskog centra (WTC). “

U veljači 2014. godine republikanski kongresmen Ron Paul izjavljuje kako u Fort Knoxu nije bilo revizije 40 godina, čak ni od strane članova Kongresa koji su mogli utvrditi postojanje tog zlata. Tijekom jedne sjednice u Kongresu, on je čak uspio dovesti u pitanje istinu o navodnom bogatstvu u Fort Knoxu i New Yorku.

Neuspjeli pokušaj Njemačke da vrati 300 od 1 560 tona njihovih zlatnih rezervi čuva u New Yorku potakla je sumnje o postojanju zlatnih poluga u Sjedinjenim Američkim Državama. Na kraju, Njemačkoj je isporučeno 34 tone i obećano da će dobiti još 266 tona u roku od sedam godina.

Bivši zamjenik američkog tajnika državne riznice Paul Craig Roberts kaže: “Sjedinjene Američke Države ne drže zlato i ne mogu ga vratiti, što je razlog zašto je Njemačkoj naređeno da se strpi i prestane tražiti ono što je njeno. Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na njemačku marionetsku državu, koja mora šutjeti i tvrditi suprotno od onoga što zna.“

Zbog ekonomske krize s kojom se suočava SAD, moglo bi se zaključiti da je Big Boss prokockao svoj novac, ali i novac drugih. Međutin, do sada nitko nije uistinu mogao saznati što se događa u trezorima Fort Knoxa i Federalne banke u New Yorku. U međuvremenu mnoge zemlje čine sve što je moguće da vrate svoje zlato, kako ne bi morale razmišljati o složenoj budućnosti koja se nazire.

Prije nekoliko godina je bivši predsjednik Hugo Chavez uspio vratiti 39 od 300 tona zlata Venezuele iz depozita iz Sjedinjenih Država.

No, što će to biti s ostalim zemljama?

******************************************************************************

Hrvatska o tome ne mora brinuti, jer prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) ne posjedujue niti jednu jedinu tonu, pitanje koje je postavljeno u Saboru Repubike Hrvatske, kada su zastupnici htjeli znati gdje je više od 15 tona hrvatskih zlatnih poluga. Osim toga, Hrvatska je uz Crnu Goru jedina zemlja od zemalja bivše Jugoslavije koja se ne nalazi na listi prvih sto svjetskih zemalja, na kojoj su čak Papua Nova Gvineja, Trinidad i Tobago, Haiti i Albanija s 1.6 do 2 tone zlatnih pričuva.

Nakon svega, sada ima smisla dio govora ruskog predsjednika koji je prije nekoliko dana izjavio „kako bi SAD i Zapad i bez Ukrajine našli izgovor za udar na rusku samostalnost“, jer upravo Rusija i Kina (koja je prva javno progovorila o potrebi dedolarizacije) kao da polako, ali sigurno pletu mrežu oko američkog petrodolara, čak i ako trenutno izgleda da tečaj dolara, niska cijena nafte i cijena zlata ide u prilog bankarima s Wall Streeta. Opširnije: Putinova zlatna klopka – Ruski šah-mat na geopolitičkoj šahovnici. Igra je gotova! http://voxbblog.blogspot.com/2014/11/putinova-zlatna-klopka-ruski-sah-mat-na.html

Prvih 100 svjetskih zemalja i njihove zlatne rezerve, te postotak poluga u tuđim trezorima:

WORLD OFFICIAL GOLD HOLDINGS

International Financial Statistics, March 2014 **The percentage share held in gold of total foreign reserves:

http://www.goldreporter.de/wp-content/uploads/2014/03/WGC-Goldreserven-Maerz-20141.pdf

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Uprava Aluminija kaže da nema novca za pokretanje proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Uprava Aluminija izvijestila je javnost kako ne raspolaže financijskim sredstvima potrebnim za pokretanje procesa proizvodnje te da obećana sredstva koja su trebala biti osigurana do 1. kolovoza još uvijek nisu uplaćena.

Za 1. rujna bio okvirno postavljen termin početka rada ljevaonice, ukoliko se potrebna novčana sredstva osiguraju do 1. kolovoza. Međutim, kako se navodi u priopćenju uprave, do danas nije osigurana potrebna novčana potpora te se proces pokretanja proizvodnje nije realizirao.

“Trenutna očekivanja javnosti su usmjerena na pokretanje pogona Aluminija, i to najprije ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektrolize, uz zadržavanje radnika.

Zasad, nažalost, nema naznaka koje bi potvrdile da će Društvo Aluminij uskoro raspolagati novčanim sredstvima kako bi se ostvarilo ono što svi priželjkujemo – pokretanje svih pogona Aluminija”, navode iz te kompanije.

S obzirom na to da se iz sredstava Aluminija novac ne može osigurati u potpunosti, Uprava Društva očekuje novčanu pomoć i za otpremnine djelatnicima koji bi planom restrukturiranja u početnoj fazi bili tehnološki višak.

“Naglašavamo da će Društvo, putem određenih internih resursa, pokušati osigurati dio novca, no ne može osigurati sav novac koji je potreban da bi se proveo plan zbrinjavanja u predviđenom roku”, priopćili su iz Aluminija.

BiH: Financijska policija počela istraživati prijave o zlouporabama u Aluminiju
07.08.2019.

Dodaje se kako je Uprava Društva u kontaktu s jednim potencijalnim investitorom te se trenutačno dostavlja potrebna dokumentacija za obradu podataka, dok se povratne informacije i odluke potencijalnog investitora očekuju u predstojećem periodu.

Iz Aluminija su podsjetili kako je prije samog gašenja kompanije Uprava Društva upoznala javnost i Vladu FBiH sa situacijom u Društvu te zamolila Vladu za pomoć u nadilaženju problema koji su se, prije svega, odnosili na nekonkurentnu cijenu električne energije koju je Aluminij d.d. plaćao.

U cilju rješavanja problema, Uprava Društva je, kako se navodi, dala konkretne prijedloge za nabavu te formiranje cijene struje putem diferencije potrošača po snazi (iznad 1 TW cijena, znatno niža, se formira prema Europskoj burzi) te skretala pozornost na neutemeljeno uključivanje cijene CO2 certifikata prema Aluminiju kao korisniku van EU, čime su troškovi električne energije porasli za 8-10 €/MWh.

Nažalost, nijedna inicijativa ili prijedlog nisu bili prihvaćeni, naglašavaju iz Uprave Aluminija.

“Gašenjem pogona u Aluminiju d.d. Mostar, 10. srpnja ove godine, stekli su se svi uvjeti za proglašenje stečaja, zbog čega je Uprava kompanije trebala postupiti po zaključku Nadzornog odbora za otvaranje navedenog postupka upućivanjem zahtjeva nadležnom sudu.

Međutim, nedugo nakon gašenja proizvodnje, utemeljeno je ‘Krizno vijeće’ kojega su činili predstavnici sindikata radnika, Nadzornog odbora, Uprave Društva, politički predstavnici HNS-a i Vlade Federacije BiH. Na prvim je sastancima zauzet jasan stav da se neće pokrenuti stečaj, nego da će se pokušati iznaći rješenje i ispitati sve mogućnosti ponovnoga pokretanja proizvodnje uz obvezu zbrinjavanja radnika.

Na tim sastancima je obećana potpora za pronalazak financijskih sredstava za ponovno pokretanje proizvodnje, te pitanja isplate otpremnina i uvezivanje staža (napominjemo kako je dio ovog procesa u fazi rješavanja)”, navodi se dalje u priopćenju.

Nakon toga Uprava Društva je krenula u realizaciju zadataka koje je dobila putem sastanaka Kriznog vijeća, izradila je Plan restrukturiranja kompanije i Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Prema tom planu, početka rada tvornice podijeljen je u tri faze – prvo bi s radom trebao započeti pogon ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektroliza. U okviru prve faze predviđeno je zapošljavanje 350 djelatnika, od čega 74 posto u proizvodnji.

Sukladno toj dinamici predstavljeni su i okvirni iznosi financijskih sredstava potrebnih za pokretanje procesa proizvodnje, a kojima Društvo ne raspolaže.

“Ova kompanija bila je i ostat će ponos Mostara i Hercegovine, stoga pozivamo sve da se priključe naporima za ponovno pokretanje proizvodnje za što zasigurno postoji i nada i smisao”, poručili su iz Aluminija. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

Objavljeno

na

Objavio

Program subvencija stambenih kredita, preko kojeg je oko 5,5 građana kupilo stanove ili kuće, najbolje su iskoristili ljudi, njih oko 2300 koji su 2017. prvi ušli u taj državni program, piše u ponedjeljak Večernji list.

Prema podacima koje je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavila na početku 2018. , kvadrat stambenog prostora u Zagrebu tada se plaćao 1242 eura, u Zadru 1251 euro, Varaždinu 966 eura, Osijeku 787 eura, Splitu, Rapcu, Podstrani i Opatiji oko 1500 eura. Najskuplji kvadrati plaćani su tada na Hvaru (2088 eura) i Malom Lošinju (1720 eura).

Otkako je počeo stampedo rasta cijena, tako se u većini zagrebačkih kvartova za kvadrat stana traži oko 2000 eura po kvadratu. Dobitnike ovogodišnjih subvencija, a moglo bi ih biti oko tri tisuće kao i lani, za utjehu će dočekati nešto niže kamatne stope, no ipak ne toliko niske da bi pokrile skok cijena.

Ljudi koji žive od prodaje stanova pokušavaju spustiti loptu na zemlju te upozoravaju da su očekivanja prodavatelja nekretnina nerealna. No u tome vjerojatno neće još uspjeti jer potpredsjednik Vlade Predrag Štromar na proljeće najavljuje novi natječaj, piše dnevnik.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eura a u Osijeku je prešla tisuću eura za kvadrat.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović upozorio je da je pogrešno donositi zaključke na temelju traženih cijena. “Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine od oglašavanja”, ističe Ranilović, piše Večernji list u ponedjeljak.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari