Pratite nas

Gospodarstvo

Zlato je za dolar kao kriptonit

Objavljeno

na

SAD čine sve da obrane FED i uvjerenje da se tamo nalaze tuđe zlatne rezerve – Zemlje EU traže povrat svog zlata, dok BRICS gomila vlastite rezerve i ide dalje u de-dolarizaciji svijeta

Godina 2014. će ući u povijest kao godina raspada međunarodnog sustava i višedimenzionalnog sukoba između Sjedinjenih Država, Europske unije i njihovog oružanog krila – NATO saveza – protiv Rusije i zemalja skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika), zemlje koje su se usudile razbiti unipolarni svijetu kojim dominiraju SAD.

Kao odgovor na ovo „bezobrazno razmetanje hrabrošću“, „Big Boss“ s one strane Atlantika se odlučio na niz represivnih mjera protiv Rusije i počeo pažljivo planirani financijski rat igrajući se s cijenom nafte i plemenitih metala, uključujući i zlato. Sjedinjene Države se nadaju da će odgoditi vlastiti neizbježan gospodarski pad i zaustaviti gubitak njihovog utjecaja na globalni BDP.

Trenutno, prema njihovim izračunima, Sjedinjene Američke Države u svjetskom BDP-u sudjeluju s 22 posto, dok iste projekcije pokazuju da će Kina doseći 18 posto u 2016. godini. Međutim, MMF tvrdi drugačija i Kina je u odnosu na SAD, uzimajući u obzir BDP i paritet kupovne moći, već sad izbila na prvo mjesto u svijetu. Dakle, G7 je i službeno postao lažni klub “velikih”, a prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda Kina je i službeno prva ekonomija na svijetu i potisnula je SAD na drugo mjesto. MMF navodi kako će u 2014. godini kineski BDP iznositi 17,6 trilijuna dolara, dok će SAD imati BDP od 17,4 trilijuna USD. U praksi, azijski div sada drži 16,5% svjetske ekonomije, dok je SAD drugi sa 16,3%, tako Kina izbija na prvo mjesto na ljestvici svjetskih ekonomija. Kada bi se uzimao samo u obzir tečaj, američko gospodarstvo bi i dalje bilo veće od kineskog, ali takve mjere, iako se široko primjenjuju, imaju vrlo malo značenje, tvrde analitičari agencije MarketWatch.Tu su i neka druga iznenađenja, posebice među prvih deset svjetskih ekonomija. Indija je izbila na treće mjesto, nadmašivši tako Japan i Njemačku. Rusija i Brazil, sada šesti i sedmi, “preskočili” su Francusku. Indonezija je zauzela deveto mjesto, “preskočivši” Veliku Britaniju, koja je sada posljednja. Italija je ostala izvan “Velikih 10″, jednako kao i Kanada, a te dvije zemlej takošer diktiraju pravila igre na temelju činjenice da su u klubu G7, skupine zemalja čije su ekonomije višestruko ranjivije od onih iz skupine BRICS, što je ujedno i dokaz da američki model ne funkconira, osim ako ne crpi financije negdje drugdje, uglavnom iz vazalskih i zemalja tzv. „Trećeg svijeta“.

Za održavanje svoje globalne hegemonije Washington sada traži da se ojačaju tradicionalni stupovi njegove hegemonije: vojna moć i uloga dolara kao svjetske rezervne valute.

Međutim, dolar sada pokazuje sve svoje slabosti i to više ne može biti skriveno od očiju svijeta. Prema financijskom ekpertu, Billu Holleru, “zlato je za dolar kao kriptonit (imaginarni svemirski materijal koji od čovjeka čini Supermena). To je razlog zašto se u određenim fazama monetarne politike mora zadržati cijena zlata na najnižoj razini, a sve kako bi se osigurala vrijednost dolara.

U tu svrhu se svako jutro održavaju telekonferencije između glavnog ureda LIBOR –a u Londonu (London Inter Bank Offered Rate) i pet međunarodnih banaka, gdje se određuje cijena zlata, kao i kamatna stopa 10 drugih rezervnih valuta koje su odobrene od 18 najvećih „svjetskih“ banaka.

Poznato je da su velike američke banke preuzele kontrolu nad globalnom financijskom sektorom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Upravo u tim teškim vremenima je više od 122 zemalja dobilo poziv da svoje zlatne rezerve presele u FED Sjedinjenih Država, posebno u „Federal Reserve Bank of New York“, te u Fort Knox, gdje se američke rezerve zlata čuvaju još od 1937.

Tim su manevrom američke zlatne rezerve porasle s 9 milijardi USD vrijednosti, koliko su iznosile 1935. godine, na 20 milijardi USD.

Ne smije se zaboraviti ključna uloga zlata na New Deal s 32. američkim predsjednikom Franklinom D. Rooseveltom (1882-1945). Između ostaloga, New Deal je bio i ekonomski plan oporavka i borbe protiv nezaposlenosti, a Americi je omogućio da izađe iz Velike depresije 1929. i postane glavni igrač u Drugom svjetskom ratu.

Znaimljivo je da 5. travnja 1933. predsjednik Roosevelt izdaje nalog kojim je zabranio posjedovanje zlata američkim državljanima ili strancima koji borave na području SAD-a, bilo u polugama ili obveznicma, te ih tako prisilio da to zlato prodaju FED-u za 20,67 dolara po unci zlata (mjerna jedinica za plemenite metale od 31,1 grama). Prekršitelji su se mogli suočiti s kaznom od deset godina zatvora i novčanom kaznom od 10 000 dolara. Ovom je odlukom američko ministarstvo financija zaradilo oko 3 milijarde dolara.

godine, kada je FED napunio svoje trezore svoji i tuđim zlatom, nazire se poraz nacizma i Washington je odlučio kako je vrijeme da stane na čelo Novog ekonomskog svjetskog poretka, a to se dogodilo u srpnju 1944. godine, tijekom međunarodne konferencije održane u Bretton Woodsu (SAD). Tamo se dogovorilo da će za tečaj zlata biti odgovorne SAD, koje će održavati cijenu zlata na 35,oo dolara za uncu, a time dobiti pravo da zlato po toj cijeni pretvaraju u dolar, i to bez ikakvih ograničenja ili prepreka. Za američki poslijeratni ekonomski bum je također zaslužno zlato akumulirano od stranih država.

Sjedinjene Države su morale biti velikodušne sa svojim saveznicima, posebno Japanom i Zapadnom Njemačkom, ali je njihova glavna motivacija bila demonstrirati superiornost kapitalističkog sustava u odnosu na socijalistički model. Gotovo sve se financiralo iz zlatnih rezervi, ali ta darežljivost ima svoju cijenu. To se posebno vidjelo s troškovima rata u Vijetnamu, koji su 1968. dosegli kritičnu razinu.

Sve je to prisilio predsjednika Richarda Nixona da okonča dogovor iz Bretton Woodsa i krene u izgradnju „zlatnog dolara“, kao nove globalne rezervne valute. Od tada dolar ovisi isključivo o manipulativnoj sposobnosti FED-a da stavi novac u optjecaj. Procjenjuje se da FED danas tiska na tisuće milijardi dolara godišnje.

Dominacija dolara kao rezervne vlalute se vidi u 193 zemalje čije središnje banke imaju 67% rezervi u dolarima, 15% u eurima, a preostalih 18% u lokalnim valutama. Sjedinjene Države su uspjele uspostaviti međunarodni financijski sustav koji štiti njihovu ekonomiju od kolapsa, bez obzira na njihov trgovinski deficit od 500 milijardi i vanjski dug koji se broji u tisućama milijardi dolara.

Ostale zemlje u svijetu koje su tako blisko surađivala s FED-om ne mogu jačati vlastitu valutu, jer bi tako došlo do kolapsa trenutnog globalnog financijskog sustava, čiji su i same dio, a to Sjedinjenim Državama svaki dan donosi „povrat“ sredstava u iznosu od 2,5 milijarde dolara.

To znači da američki bankari mogu mirno spavati, budući da su proteklih desetljeća u začarani krug uvukli većinu svjetskih zemalja, a one koje su odbile biti dio te igre, uništene su ili ih se kani uništiti.

Zemlje EU žele svoje zlatne rezerve

No, što se dogodilo sa zlatom 122 zemlje koje su ga pohranjile u Sjedinjenim Američkim Državama? To zapravo nitko ne zna. Prema FED-u, u Fort Knox je 1945. pohranjeno 20 000 tona zlata, a 2013. godine je ta količina smanjena na 4175 tona. U isto vrijeme, oko 5 000 tona zlata se nalazi u trezorima FED-a u New Yorku (Federal Reserve Bank of New York). No, ove brojke su nepouzdane, jer ih nitko ne može potvrditi, a o tom su javno počeli govoriti američki kongresmeni još za vrijeme Reaganove administracije.

Što se dogodilo sa zlatom pohranjenim u podzemnim podrumima WTC nakon tragedije 11. rujna 2001. godine, i dalje je misterij. Tamo je, prema službenim podacima, trebalo biti oko milijardu dolara u zlatu, a pronađeno je samo 230 milijuna. Štoviše, tjednik American Free Press je 27. kolovoza 2011. objavio intervju s „kumom“ mafijaškog klana iz NewYorka, u kojem Tony Gambino kaže: “Znam da George W. Bush ne samo da je znao, već i pomogao da se organizira napad 11. rujna, a sve kako bi izazavao drugi rat u Iraku i zgrabio zlato skriveno u podrumima Svjetskog trgovinskog centra (WTC). “

U veljači 2014. godine republikanski kongresmen Ron Paul izjavljuje kako u Fort Knoxu nije bilo revizije 40 godina, čak ni od strane članova Kongresa koji su mogli utvrditi postojanje tog zlata. Tijekom jedne sjednice u Kongresu, on je čak uspio dovesti u pitanje istinu o navodnom bogatstvu u Fort Knoxu i New Yorku.

Neuspjeli pokušaj Njemačke da vrati 300 od 1 560 tona njihovih zlatnih rezervi čuva u New Yorku potakla je sumnje o postojanju zlatnih poluga u Sjedinjenim Američkim Državama. Na kraju, Njemačkoj je isporučeno 34 tone i obećano da će dobiti još 266 tona u roku od sedam godina.

Bivši zamjenik američkog tajnika državne riznice Paul Craig Roberts kaže: “Sjedinjene Američke Države ne drže zlato i ne mogu ga vratiti, što je razlog zašto je Njemačkoj naređeno da se strpi i prestane tražiti ono što je njeno. Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na njemačku marionetsku državu, koja mora šutjeti i tvrditi suprotno od onoga što zna.“

Zbog ekonomske krize s kojom se suočava SAD, moglo bi se zaključiti da je Big Boss prokockao svoj novac, ali i novac drugih. Međutin, do sada nitko nije uistinu mogao saznati što se događa u trezorima Fort Knoxa i Federalne banke u New Yorku. U međuvremenu mnoge zemlje čine sve što je moguće da vrate svoje zlato, kako ne bi morale razmišljati o složenoj budućnosti koja se nazire.

Prije nekoliko godina je bivši predsjednik Hugo Chavez uspio vratiti 39 od 300 tona zlata Venezuele iz depozita iz Sjedinjenih Država.

No, što će to biti s ostalim zemljama?

******************************************************************************

Hrvatska o tome ne mora brinuti, jer prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) ne posjedujue niti jednu jedinu tonu, pitanje koje je postavljeno u Saboru Repubike Hrvatske, kada su zastupnici htjeli znati gdje je više od 15 tona hrvatskih zlatnih poluga. Osim toga, Hrvatska je uz Crnu Goru jedina zemlja od zemalja bivše Jugoslavije koja se ne nalazi na listi prvih sto svjetskih zemalja, na kojoj su čak Papua Nova Gvineja, Trinidad i Tobago, Haiti i Albanija s 1.6 do 2 tone zlatnih pričuva.

Nakon svega, sada ima smisla dio govora ruskog predsjednika koji je prije nekoliko dana izjavio „kako bi SAD i Zapad i bez Ukrajine našli izgovor za udar na rusku samostalnost“, jer upravo Rusija i Kina (koja je prva javno progovorila o potrebi dedolarizacije) kao da polako, ali sigurno pletu mrežu oko američkog petrodolara, čak i ako trenutno izgleda da tečaj dolara, niska cijena nafte i cijena zlata ide u prilog bankarima s Wall Streeta. Opširnije: Putinova zlatna klopka – Ruski šah-mat na geopolitičkoj šahovnici. Igra je gotova! http://voxbblog.blogspot.com/2014/11/putinova-zlatna-klopka-ruski-sah-mat-na.html

Prvih 100 svjetskih zemalja i njihove zlatne rezerve, te postotak poluga u tuđim trezorima:

WORLD OFFICIAL GOLD HOLDINGS

International Financial Statistics, March 2014 **The percentage share held in gold of total foreign reserves:

http://www.goldreporter.de/wp-content/uploads/2014/03/WGC-Goldreserven-Maerz-20141.pdf

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Napreduju radovi na Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Objavio

Napreduju radovi na Pelješkom mostu – iz mora su se nedavno preselili na površinu. Danonoćno na njima radi više od 600 radnika koji su se dobro uklopili u suživot s mještanima Komarne. Na njihovu inicijativu održana je akcija čišćenja tog mjesta.

Stupovi Pelješkog mosta rastu kao gljive poslije kiše – i oni na moru i oni na kopnu.

– Od toga su najviše napredovali stupovi na stupnom mjestu sedam i osam. Još radimo broj šest i devet i stup kopneni broj dva, on je stigao do kote na kojoj se već može montirati rasponska konstrukcija – rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Sve je to djelo ruku 620 radnika kineske kompanije, među kojima je oko 80 hrvatskih državljana.

– Imamo i slučajeva da se radi čak i 24 sata kako bi se postigla potrebna dinamika da radovi koji slijede ne kasne u početku – dodaje Šegedin.

I slobodne aktivnosti kineskih radnika su radne. Tako su se uključili u akciju čišćenja Komarne. Akcija je održana na plaži na koju je nedavno more izbacilo najviše otpada.

– Oni su se u potpunosti socijalizirali s našom malom zajednicom i na njihovu inicijativu organizirano je čišćenje mjesta – kaže Jasminka Brljević iz Komarne.

– Danas je u Kini običaj čistiti oko kuće i mi želimo čistiti i ovdje – kaže Cheng Yang, radnica CRBC-a na gradilištu Pelješkog mosta.

– Želimo da Komarna u kojoj živimo bude čista – dodaje njezina kolegica Zheng Huiting.

A živjet će ondje sve dok most prometno ne spoji kopno i Pelješac – što bi trebalo biti za godinu i pol.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Gdje je sada ‘ekspert’ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj?

Objavljeno

na

Objavio

Gdje je sada „ekspert“ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj,komentirao je HDZ na svojoj facebook stranici.

Cappelli i Staničić: Za turizam 2019. najbolja godina do sada, u 2020. zadržavanje pozitivnih trendova

Za hrvatski turizam 2019. je bila najbolja godina do sada, s gotovo 21 milijunom dolazaka i 108,6 milijuna noćenja, što je 5 odnosno 2,4 posto više nego u 2018., a u 2020. očekuje se nastavak pozitivnih trendova s 3 do 5 posto većim turističkim prometom, istaknuto je u utorak u Ministarstvu turizma.

Na konferenciji za novinare u Ministarstvu o rezultatima 2019. i najavama za 2020. govorili su ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, napominjući da je u dolascima i noćenjima turista Hrvatska u 2019. ostvarila poraste od 5 i 2,4 posto u odnosu na 2018. godinu.

Cappelli očekuje da će i ukupni prihodi od turizma biti veći, moguće i do 8 posto, pri čemu je kazao da će se to, kao i svake godine, bolje znati krajem ožujka kada HNB izađe s podacima.

“Ipak, već sada na temelju podataka za prvih devet mjeseci 2019. i iz fiskalizacije, kada su prihodi bili viši za 9 posto, možemo reći da će prihodi sigurno za cijelu 2019. biti oko 5, moguće do 8 posto viši nego u 2018. godini. Tome u prilog ide i odlična adventska potrošnja, te ukupno porast dnevne turističke potrošnje u zadnjih godinu i pol za oko 20 posto, sa 79, na 97 eura”, kazao je Cappelli.

O toj će se potrošnji znati više za par mjeseci, kada se očekuju rezultati prvog istraživanja TOMAS o navikama i potrošnji turista za cijelu Hrvatsku, koje zajednički provode Ministarstvo, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i Institut za turizam.

“Već sada znamo da je ta potrošnja lani u hotelima rasla za 18 posto, na oko 140 eura po danu, u kampovima za oko 8 posto, na 70-ak eura dnevno, a rasla je i u privatnom smještaju na oko 96 eura dnevno”, iznio je Cappelli, koji vjeruje da će turistička potrošnja rasti i u 2020. jer će i cijene rasti.

Naglasio je i zamjetan rast kvalitete ponude, čemu uz zakonske i partnerske aktivnosti u destinacijama pridonose i investicije, koje su u turizmu u 2019. iznosile 1,05 milijardi kuna, a u 2020. bi, na temelju ankete koju je provelo Ministarstvo, porasti za oko 20 posto, na oko 1,07 milijardi kuna.

Očekuju se i investicije od 3 do 5 milijardi kuna, potaknute novim zakonom o turističkom zemljištu, čije se usvajanje očekuje u prvom dijelu ove godine, naznačio je Cappelli.

Od 2021. moguće stopa PDV-a 10 posto i nova strategija i Nacionalni plan održivog turizma

Osvrnuvši se na smanjenje stope PDV-a od početka 2020. na 13 posto za jelo i slastice, koje će sigurno, kako smatra, kao i smanjenje raznih parafiskalnih nameta, olakšati poslovanje ugostiteljstvu, Cappelli je najavio da će i dalje pratiti trendove te da će se “prema mogućnostima fiskalnog sustava ići i dalje, da se od početka 2021. stopa PDV-a smanji na 10 posto, ili bar još na vino, kavu i slično, kako bi i cafe-barovima ostalo više za ulaganja”.

Kako se u 2020. planira početi s izradom nove nacionalne strategije razvoja turizma, jer aktualna vrijedi još za 2020., a za koju je ministar za oko mjesec dana najavio i osnivanje posebnog tima, očekuje se da će ove godine ta strategija biti i predstavljena i to kao Nacionalni plan održivog turizma.

“To nam je važan cilj i dok Hrvatska predsjeda Vijećem EU-a, a s time ćemo jasno poručiti, pa i pozvati europske članice da u razvoju turizma krenu u takvom smjeru, jer samo kvalitetan, odgovoran i održiv turizam, sa uključivanjem u moderne trendove digitalizacije i pametnih rješenja ima budućnost”, ocijenio je Cappelli, podsjetivši da su se promijenili i svi zakoni iz turizma od čega se također očekuje unapređenje i ponude, i suradnje u destinacijama, i učinkovitiji sustav turističkih zajednica.

Važnije promotivne aktivnosti u 2020. – predsjedanje EU, sport, kultura, nautika

Najavljujući važnije promotivne aktivnosti za 2020., direktor HTZ-a Staničić naglasio je da je cilj jačanje snage brenda, turističke potrošnje i pozicije Hrvatske na dalekim tržištima, uz zadržavanje dobre pozicije na europskim tržištima.

“HTZ je zbog hrvatskog predsjedanja EU-om već počela brend kampanju na više europskih tržišta, koja će se praktički provoditi cijele godine, dok u veljači krećemo s kampanjom za predszeonu, a u kolovozu za posezonu. To su dva razdoblja u kojima želimo više motivirati turiste na dolazak u Hrvatsku”, najavio je Staničić, ističući da je u planu u proljeće i kampanja Tjedan odmora vrijedan za domaće tržište, jer, kako smatra, ima veliki potencijal za dalji rast nakon porasta u 2019.

Posebno će HTZ ove godine promovirati i nautiku i poslovni turizam, nastavit će surađivati s velikim globalnim kompanijama poput Googlea, LonelyPlaneta, Expedie i drugih, a ukupno će sudjelovati na više od 40 međunarodnih turističkih sajmova i 100-ak prezentacija.

“Nastavlja se i udruženo oglašavanje i strateški projekti sa domaćim i stranim partnerima, slijedom čega se i ove godine mogu očekivati nove avio linije i programi za Hrvatsku, a radit ćemo i na unapređenju sustava eVisitor u sklopu digitalizacije turizma.Također će se iskoristiti i jaki sportski događaji za promociju, od već završene Snježne kraljice, do aktualnog europskog rukometnog i predstojećeg nogometnog prvenstva, kao i Olimpijada u Tokiju”, rekao je Staničić, zaključivši da će HTZ dosta raditi i na projektu Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020 te za Expo Dubai krajem ove godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari