Pratite nas

BiH

Zločin i kazna – na hrvatski način

Objavljeno

na

Otkad je svijeta i vijeka bilo je i, dok god bude svijeta i vijeka, bit će i zločina. Biblija nas uči da je Kajin ubio svog brata Abela kao prvi zločin ubojstva. Razvojem moderne tehnologije razvijaju se i novi i moderniji oblici zločina, često vrlo suptilni,  – ubojstva, krađe, pljačke, otimačine, prijevare, utaje i naprosto se rascvjetalo na tisuće cvijetova zla koji zagađuju naš život. Svaki zločin je dio borbe između zla i dobra gdje u principu zlo pobjeđuje dobro jer je jače i dolazi samo po sebi, kao što korov obrasta naše njive i vrtove na kojima je zasađeno plemenito bilje ili cvijeće.

afbc7764fea2d9f5dc302ba4b3363032Ako bismo povijesno razmatrali pojavu i trajanje   zločina, a time i povijest  kazne trebalo bi nam na stotine i stotine tomova knjiga na tu temu. Zlo samo po sebi dolazi, a za svako dobro treba se itekako boriti da nastane, ali ni onda nemamo garanciju da ćemo brati njegove plodove.

Ni naša domovina Hrvatska nije iznimka od postojanja tog korova koji se zove zločin; korupcija, droga, zlouporaba položaja, nemoral i sl. A tamo gdje postoji zločin trebala bi postojati i kazna. I povijest kazne je dugačka i kompleksna i teško bi ju bilo obraditi i debelim studijskim knjigama. Zato u granicama ovog članka, osvrnut ću se s nekoliko rečenica o suvremenom kriminalu u Hrvatskoj koji razara naše gospodarstvo, razara našu sadašnjost, našu budućnost i naš opstoj kao nacije, i poput najopakijega korova neda našem narodu da krene putem dobra..

Taj višestruki nemoral (od teškog zločina pa sve do neprimjerno javno izgovorenih nepriličnih riječi od strane visokih dužnosnika) preplavio je naše duše, naše misli, naš život i našu svakodnevnicu – preko medija priopćavanja i nametnuo nam se kao najvažnija tema življenja. Svakodnevno smo bombardirani izvješćima o kriminalu, izvješćima o suđenjima njegovim protagonistima, posebno i javnim izjavama tih crimosa koji se puštaju iz pritvora, kojima su izrčene neparvomoćne presude, ljudi kojima se otvaraju mediji i koji iza zatvora vode političke stranke, imenuju svoje zamjenika na visoke državne pozicije na kojiima su oni bili do uhićenja i sl.

Sve to slušajući i gledajući na medijima došao sam do konstatacije – mi smo moralno i duhovno dezorijentirani, gotovo  narod koji je izgubio svaku svoju političku i moralnu razumsku orijentaciju. Gotovo da smo, ako  ne kao narod, tada sigurno kao politika postali psihijatrijski slučaj.

Što se to s nama događa?

Kriminal sam po sebi niče, a posebno onaj gospodarski, jer nailazi svuda na plodno tlo. A loša i prespora kaznena politika je poput proljetne kiše koja ga hrani i zalijeva da bi bio tako uspješan u svojoj negativnosti. Kaznena politika više sliči  bezumlju nego  izgrađenom pravnom sustavu kaznene odgovornosti, koje imaju i mnogo zaostalije države od Hrvatske u  Aziji, Africi ili Latinskoj Ameriki.

U izgrađenom pravnom sustavu kaznene odgovornosti bilo bi nezamislivo da se onima koji opljačkaju Državni proračun za nekoliko ili više desetaka milijuna kuna, gotovo da ih se javno sažaljeva, pa im se određuje kazna društveno korisnog rada u nekim karitativnim ustanovama i sl. Od ove naše hrvatske držve i njene budućnosti neće biti ništa ako u svoje zakone ne ugradimo čvrstu i zdravu kaznenu politiku.

Svaka pljačka, posebno proračuna, od onog lokalnog, županijskog pa sve do državnog iznad sto tisuća kuna trebala bi pravno imati karakter veleizdaje domovine, drastično biti kažnjena i počinitelju takvog kaznenog djela ne bi smio biti dostupan niti jedan medij, a kamo li mogućnost da  iz zatvora upravlja nekom političkom strankom i sl. Gubitak građanskih prava za vrijeme izdržavanja kazne, posebno kod teških kaznenih djela protiv gospodarstva i države, bilo bi nešto što se samo po sebi razumije.

U našem društvu kaznena politika je apsurd, ona nema uporište u pravednosti, nema uporište u odgovornosti, nema uporište u prevenciji, ona gubi sam svoj smisao i ne postizava efekte jer nije ni svrsishodna. A kazneni postupci, pored ostalih načela trebali bi imati ugrađen i princip ekonomičnosti. To znači da se ti procesi ne bi trebali i ne bi smjeli odvijati mjesecima pa i godinama, jer tada za državu nastupa veća šteta od troška suđenja nego od učinjenog kaznenog djela.

Kakvo je to suđenje gdje se i na strani tužiteljstva i na strani okrivljenika dopušta saslušavanje na stotine svjedoka? U našem kaznenom sudstvu u potpunosti je  zanemaren princip in medias res, tj. da se na suđenje i na predistražne radnje dovode samo svjedoci koji mogu posvjedočiti o bitnim stvarima, tj. samo o stvarima koji mogu utjecati svojim iskazima na ishod suđenja. Sudski predmet koji ima nekoliko tisuća stranica ili čak i nekoliko desetaka tisuća, više nije ozbiljno suđenje jer ne postoji niti jedna toliko mudra sudačka glava koja sve to može u sebi sažeti. To je naprosto apsurdno i postaje izrazito i kontraproduktivno.

I laiku je vidljivo da naše kazneno pravo treba duboke radikalne reforme, jer je postalo krajnje neefikasno, tromo, neprovodivo, preblago, a time  i nepravedno i ne postizava željene efekte.

Stvarnost je pokazala da su zaprijećene kazne u nekim kazneniim djelima, a posebno u gospodarskom kriminalu i sl. preblage, čime se nedvojbeno upućuje poruka da se kriminal isplati, da se na njemu može i obogatiti, a to što će se odležati par godina poluzatvorskog tipa gotovo da nije nikakva kazna.

U kaznenom sustavu jedva da je dobro zaštićena i sama država, pa je zato moguće istu izlagati i ruglu i davati, čak i od strane visokih državnih dužnosnika, antidržavne izjave i sl. Država mora imati čvrstu zaštitu i na unutarnjem i na vanjskom planu, a ako se nekome pa i državnom dužnosniku dopušta da svoju vlastitu država izlaže ruglu, takva država nema budućnosti.

Krađa, korupcija, gospodarski kriminal, podrivanje državnog gospodarstva i slično, danas je rak rana hrvatskog društva i države. Tome može stati na kraj samo radikalna reforma kaznene politike koja će biti vrlo efikasna, učinkovita, brza, bez velikog troška, oštra, ali i krajnje pravedna.

Svaki onaj koji posegne rukom za nečim što mu ne pripada treba znati da će ga vrlo brzo i oštro dohvatiti ruka pravde i da ta ruka neće nikoga milovati. Samo tako se možemo otresti najvećeg tereta kojeg narod nosi na leđima. Sve se može riješiti ako to politika želi. A ono što se ne može razriješiti poput Gordijskog čvora treba sasjeći, kao što kirurškim nožem sječemo zloćudni tumor iz ljudskog tijela.

 

Mile Prpa/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Novi prosvjedi u Bihaću zbog migratske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Nekoliko stotina građana okupilo se u nedjelju u Bihaću na novim prosvjedima zbog eskalacije migrantske krize a ovoga puta zahtijevali su prestanak smještanja ilegalnih migranata u improvizirani centar u prostorima nekadašnjeg učeničkog doma u tom gradu.

Prosvjednici su u koloni prošli kroz središte grada i potom krenuli ka učeničkom domu no tamo ih je dočekao policijski kordon pa su odustali od pokušaja da dođu do samog migrantskog kampa.

Prema podacima lokalnog Crvenog križa u tom kampu svakodnevno boravi najmanje 800 ilegalnih migranata i oni se smjenjuju jer jedni odlaze a drugi pristižu u nadi da će iz ovog dijela BiH uspjeti nastaviti put ka Hrvatskoj i drugim državama Europske unije.

Nedjeljni prosvjedi nastavak su onih održanih u subotu navečer kada se na središnjem gradskom trgu u Bihaću okupilo oko dvije tisuće građana koji su tražili hitno reagiranje vlasti kako bi se migrante izmjestilo iz središta grada te poduzele mjere kojima bi se spriječio dolazak novih migranata.

Nakon mirnih prosvjeda neki od sudionika su svoje nezadovojstvo iskazali blokadom prilaza autobusnom kolodvoru ali i prometnice koja vodi ka središnjoj Bosni i Sarajevu odakle redovitim autobusnim linijama svakodnevno pristižu deseci migranata.

Vlasti u Unsko-sanskoj županiji od početka godine registrirale su dolazak više od deset tisuća ilegalnih migranata. U policiji pretpostavljaju kako bi ih trenutačno na širem području Bihaća moglo biti do tri tisuće a još četiri tisuće oko Velike Kladuše.

(Hina)

 

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Oko dvije tisuće ljudi okupilo se u subotu navečer u Bihaću kako bi prosvjedovali zbog eskalacije migrantske krize na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini  pri čemu su zahtijevali odlučnije angažiranje državnih tijela vlasti kako bi se taj problem napokon stavio pod nadzor.

Na središnji gradski trg prosvjednici su došli s transparentima s porukama poput “Bihać je naš”, a jedan od organizatora, vijećnik u Gradskom vijeću Sejo Ramić burno je pozdravljen kada je u govoru istaknuo da ovo nije prosvjed protiv migranata nego protiv vlasti koje ne poduzimaju ništa da bi njima stvorili uvjete za boravak, a građanima pružili sigurnost.

“Do sada smo molili pomoć, a sada tražimo brzu reakciju”, kazao je Ramić.

Neki od govornika zauzeli su se za to da se učini pritisak na vlasti kako bi se proglasilo izvanredno stanje te autobusnim prijevoznicima i Željeznici Federaciji BiH zabranio prevoz migranata prema Bihaću.

Prema podacima županijskog MUP-a u taj dio BiH svakog dana stiže između 100 i 150 ilegalnih migranata, a policija bilježi stalni porast broja izgreda vezanih uz migrante.

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Od početka godine u Unsko-sansku županiju je stiglo više od 10 tisuća migranata, no riječ je samo o onima koji su registrirani, a pretpostavlja se da ih je zapravo stiglo barem tisuću do dvije više.

Koliko ih točno sada boravi u tom području nitko ne zna. Posljednja je procjena da je riječ o nekoliko tisuća migranata koji planiraju nastaviti put prema Hrvatskoj, a koncentrirani su uglavnom na području Bihaća i Velike Kladuše.

Selam Midžić, tajnik Crvenog križa u Bihaću, kazao je da oni i dalje osiguravaju prehranu za oko 800 osoba koliko ih u prosjeku boravi u improviziranom migrantskom centru u ruševnoj zgradi nekadašnjeg bihaćkog učeničkog doma gdje migranti svakodnevno dolaze i odlaze.

“Tražili smo da se državna tijela vlasti uključe, a to se do danas nije dogodilo”, kazao je Midžić.

(Hina)

Robert Valdec iz Bihaća: Migranti su pokupovali sve mačete i noževe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari