Pratite nas

Kronika

Zločin muslimanskih postrojbi u selu Uzdol 14. 09. 1993

Objavljeno

na

Na današnji dan 14.09 1993 pripadnici “Prozorskog bataljona”, uz sudjelovanje još nekoliko postrojbi u ranim jutarnjim satima upadaju u selo Uzdol i pri tome čine nezapamćen zločin. Kolju, masakriraju i ubijaju sve što su stigli. Također, pljačkaju I pale sve što im dolazi pod ruku. Ubijaju starce od osamdeset godina, ali i djecu od desetak. U svom krvavom piru ubili su 41 Hrvata, 29 civila i 12 vojnika HVO-a.

Ovaj dokument je od 12. rujna 1993. kojeg Rasim Delić šalje Seferu Haliloviću kao “načelniku štaba vrhovne komande” i Salku Gušiću kao “komandantu 6. korpusa”, u kojem zapravo kaže da je onaj opseg operacije Neretva kojeg je zamislio Sefer Halilović, a taj opseg je kao što znamo “od Bugojna do Mostara” nerealan, i da se svede u okvire realnih mogućnosti, ili drugim rječima, da napadnu s težištem na Prozor i Mostar.

To je potvrdio i Šefko Hodžić u svom iskazu ali i u feljtonu o toj operaciji za koju je haški sud utvrdio kako “nema dokaza da se uopće odigrala” primjerice na stranici 26. u poglavlju pod naslovom “Svjedok operacije “Neretva93″ (11)”, gdje kaže:

“U ponedjeljak 13. septembra ´93. godine počela je operacija “Neretva”. Upravo tog jutra Sefer je od komandanta Delića dobio onaj telegram u kome Delić naređuje sizavanje operacije jer njen obim smatra nerealnim” (dokument ovdje)

U produžetku ovog dokumenta na stranici 28. i dalje pod naslovom “Svjedok operacije “Neretva93″ (12)” možete pročitati vrlo čudan pogled na krvnički masakr u Uzdolu.

U svezi s tim, da se vratim na ovaj gore dokument, u točki 2. stoji:

“Ispitati tačnost podataka o izvršenom genocidu nad civilima od strane pripadnika 9. bbr 1. korpusa”.

Dakle, 9. brigada ABiH koji je jedan dan “brdska” a drugi dan “motorizovana” pa je 12. 9. očito opet došao red na “brdsku” to je ona koju je vodio Ramiz Delalić zvani Ćelo kad je izvršila pokolj u Grabovici. Dakle, čak i Rasim Delić taj zločin u Grabovici naziva genocidom, jer to i je zločin sa svim obilježjima genocida.

Dalje u točki 2. kaže:

“Ukoliko se ustanovi tačnom počinioce izolovati i preduzeti energične mjere. Učiniti sve da se ovakvi postupci spriječe”.

To je šuplja priča, ne samo da ovakvi postupci nisu spriječeni, nego će se oni ponoviti već sutradan, odnosno 14. rujna 1993. u Uzdolu kad će bivši pripadnik HOS-a a sad pripadnik Armije BiH Enver Buza odvesti svoje zločince u krvavi zločinački pir u selu Uzdol, u kojem je ubijeno 29 hrvatskih civila, od čega 3 djece koje su ubijena puščanom vatrom iz neposredne blizine.

I to je zločin, a ne briljantna, kirurški čista, u skladu s ratnim pravom i ženevskim konvencijama preventivna osloboditeljska operacija HV-a “Džep 93“!!

Predrag Nebihi / Kamenjar.com

Da se nikad ne zaboravi: Krvavi blagdan Uzvišenja svetoga križa u Uzdolu 14. Rujna 1993.

Stanovnici Uzdola, starci, žene i djeca zvjerski su ubijeni u ranu zoru, zatečeni na spavanju. Najstarija žrtva imala je 87 godina, a najmlađa 10. Dio vojnika HVO-a bio je zarobljen i ubijen.

Masakr u Uzdolu nije izoliran slučaj. Samo par dana ranije, u Grabovici, Muslimani su pobili više od 30 civila hrvatske nacionalnosti.

Napadi na Uzdol i Grabovicu, bili su dio operacije ABiH Neretva 93, a cilj je bio prodor Armije prema Prozoru i Mostaru, razbijanje snaga HVO-a i protjerivanje hrvatskih snaga prema Zapadnoj Hercegovini.

Za ovaj zločin nitko nije odgovarao. Sefer Halilović u Haagu je oslobođen optužbi za oba zločina. Enveru Buzi, zapovjedniku prozorskog bataljuna, još se uvijek sudi u BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Trajni spomen i oštra osuda Holokausta dio su naše kulture sjećanja i zalog europske budućnosti

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Na ovogodišnji Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, strašnom genocidu u kojem je ubijeno oko šest milijuna Židova, hrvatska se Vlada pridružuje obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja najvećeg nacističkog logora, Auschwitz-Birkenau, 27. siječnja 1945. Oslobođenjem logora u kojem je ubijeno oko 1,1 milijun ljudi označen je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti u kojem je bilo naumljeno istrebljenje Židova u Europi.

Milijuni žrtava Holokausta trajna su opomena čovječanstvu na katastrofalne posljedice zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, ali i obveza sadašnjim i budućim generacijama da grade društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju. Dužnu počast žrtvama Holokausta odajemo i svakom prilikom kada kao pojedinci ili kao zajednica ustanemo protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i zauzmemo se za vrijednosti ravnopravnosti i dijaloga.

To nas uči svijetli primjer 117 hrvatskih Pravednika među narodima koji su izložili vlastite živote da bi spašavali svoje sugrađane židovske vjere, i to je civilizacijski kriterij po kojem će se ocjenjivati i naša generacija.

Svijest i obrazovanje mladih o povijesnim strahotama, a osobito o Holokaustu, ključno je za razumijevanje uzroka i posljedica najbolnijih događaja u europskoj i svjetskoj povijesti. To je naša ljudska i moralna obveza za oživotvorenje poruke „nikad više“ na kojoj je sazdana poslijeratna demokratska Europa, kao i za izgradnju modernog društva, oslobođenog svakog oblika mržnje i netrpeljivosti. Negiranje zločina negiranje je čovjeka i njegove ljudskosti. To je i negiranje svih europskih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava. Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuju nas da se svakim takvim pokušajima snažno odupremo.

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijene tisuće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Kao što je tragedija nacističkog logora Auschwitz-Birkenau prekretnica u našoj zajedničkoj europskoj povijesti i kao što je sjećanje na tu tragediju dio europskog identiteta, tako je i Jasenovac bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja i zalog naše europske budućnosti, priopćeno je iz Vlade RH.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Sahrana Martina Karamarka, oca Tomislava Karamarka biti će u četvrtak 30. siječnja

Objavljeno

na

Objavio

Mirogoj

Sahrana Martina Karamarka, oca Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika HDZ-a, biti će u četvrtak 30. siječnja u 11:45 na groblju Mirogoj u Zagrebu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari