Pratite nas

Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskog agresiji na Republiku Hrvatsku

Objavljeno

na

Knjigu sam napisao da bi demantirao nametnute laži koje se svakodnevno šire u medijima i javnosti, rekao je Hebrang. Neki bi danas htjeli preokrenuti povijest jer ih peče savjest jer nisu branili Domovinu, a uz tezu o izjednačavanju krivnje uvijek se može čuti da su i Hrvati činili zločine.

Knjiga “Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskog agresiji na Republiku Hrvatsku” morala je biti napisana, ako radi ničeg drugog onda zbog 345 ubijene djece i njih 108 koji su ostali trajnim invalidima, rekao je na promociji knjige ratnog ministra obrane Andrije Hebranga, njezin recenzent i član ratnog sanitetskog stožera Željko Reiner.

Na temelju višestruko provjerenih podataka o svakoj civilnoj žrtvi, Hebrang iznosi podatak da je u agresiji na Hrvatsku ubijeno više civila 7263, negoli vojnika 6891, a da su civili ginuli u svojim domovima u gradovima i naseljima, koje je agresor bjesomučno rušio kako bi mogao reći da Hrvati tamo nisu nikad živjeli. To im je bio cilj, srušiti i istjerati Hrvate, a danas neki političari pokušavju izjednačiti krivnju. I zato je ovu knjigu trebalo napisati, rekao je Reiner, poručivši da istina treba izaći na vidjelo, da treba ovladati prošlošću, jer tko ne ovlada prošlošću neće ovladati ni budućnošću.

Knjigu sam napisao da bi demantirao nametnute laži koje se svakodnevno šire u medijima i javnosti, rekao je Hebrang. Neki bi danas htjeli preokrenuti povijest jer ih peče savjest jer nisu branili Domovinu, a uz tezu o izjednačavanju krivnje uvijek se može čuti da su i Hrvati činili zločine.

Pa to mi je bio motiv da pobrojim žrtve na obje strane i to koristeći više izvora, a da sam to dobro učinio govori podatak, da me od prvog iznošenja brojki u javnosti, još nitko nije demantirao, rekao je Hebrang.

U knjizi iznosi podatak da su u Domovinskom ratu ukupno ubijene 14.154 osobe, a da do svibnja 2012. nije riješena sudbina 1.759 nestalih. Prikazani podaci govore da je u agresiji na Hrvatsku ubijeno više civila 7.263 nego vojnika 6.891. Među ubijenim civilima je 43,8 posto žena, i 345 ubijene djece ili 4,8 posto svih ubijenih civila. Među ranjenom djecom ostalo je 90 potpunih invalida, dok je po evidenciji Glavnog stožera saniteta 108 djece ostalo trajnim invalidima. Najbrojnije žrtve rata su prognana djeca. Od 325.806 prognanih Hrvata sredinom 1992. godine gotovo polovina su bila djeca. Bez jednog roditelja ostalo je 4.285, a bez oba 54 djece.

Hebrang podsjeća i na nedostatak evidencija, jer u njima nisu zabilježene vukovarske žrtve. Njihove grobove agresorska strana nije otkrila pa je stoga ukupan broj civilnih žrtava na hrvatskoj strani podcijenjen. Kroz srpske koncentracijske logore prošlo je oko 30 000 ljudi svih dobnih skupina, uključivši i najmanju djecu. Međutim, priznato je i popisano samo 8000 robijaša, a izvori potvrđuju da je u srpskim logorima ubijeno preko tisuću ljudi.

Prema podacima udruge Žena u Domovinskom ratu pripadnici JNA i srpsko-crnogorskih paravojnih formacija silovali su oko 3.000 žena pa Hebrang pita – tko i zašto ne želi organizirati istragu o tolikom broju poniženja, strahova, psihičkih slomova, tragedija.

Govoreći o nastojanjima nekih da se izjednači krivnja za rat obje strane, Hebrang je naveo da je po najpoznatijem srpskom izvoru Veritasu i Savi Štrbcu bilo 80 civilnih srpskih žrtava, a da i za njih ne mogu tvrditi je su li doista civili, jer su to malo bili, a malo nosili pušku. Dakle, 80 srpskih žrtava, prema 8000 hrvatskih, a to je grad veličine američkog Bostona.

Kako se baratalo brojkama, Hebrang je podsjetio na podatke HHO-a koje je u Haagu iznio Žarko Puhovski, o 667 srpskih civilnih žrtava. Od toga je, rekao je Hebrang, dokazano ubojstvo za njih 47, a Državno odvjetništvo RH istražilo je i utvrdilo da ih je je ukupno bilo 42. Počinitelji su procesuirani, rekao je.

U knjizi također navodi da je u ratu potpuno ili djelomično uništeno 17 hrvatskih bolnica i preko stotinu ambulanti, a da ni 22 godine kasnije nikad nitko nije odgovarao za taj zločin.

Namjera knjige nije da mijenja povijest već da ostane kao izvor čitateljima i onima koji će objektivno pisati o Domovinskom ratu, poručio je ratni ministar Andrija Hebrang.

Recenzenti knjige su i članovi sanitetskog stožera, dragovoljci Domovinskog rata Ivica Kostović i Ante Čorušić.

hina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Prof. dr. Zdravko Tomac: Sramim se što sam bio član SDP-a

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga potpredsjednika Vlade demokratskoga jedinstva Zdravka Tomca “Tuđmanovo i Stepinčevo hrvatstvo” predstavljena je u četvrtak u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.

O knjizi su govorili saborski zastupnik HDZ-a Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf, književnica Nevenka Nekić i autor knjige Zdravko Tomac. Na predstavljanju je bila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Knjiga o hrvatskom patriotizmu, uspinjanju i padovima, te prinos autentičnoj povijesti

Po riječima akademik Rudolfa, “knjiga je štivo o hrvatskom patriotizmu, slozi i zajedništvu, uspinjanju i hrvatskim padovima te o zločestim momcima u hrvatskoj politici”. Knjiga je i prinos autentičnoj povijesti, istaknuo je i ocijenio “kako je izlaz iz krize povratak Tuđmanu”.

“U Tomčevoj knjizi predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Andrej Plenković su prototip suvremenih političara”, rekao je akademik Rudolf.

Miroslav Tuđman rekao je da je knjiga “podroban prikaz hrvatske političke pozornice” te kako Zdravko Tomac “smatra da je najveća Tuđmanova pogreška to što je prihvatio Daytonski sporazum”.

“No, unatoč tomu, zato što je stvorio hrvatsku državu, Tomac smatra Franju Tuđmana najvećim Hrvatom i jedinim državnikom među hrvatskim političarima”, istaknuo je Miroslav Tuđman.

Ocijenio je da knjiga nije povijest hrvatstva, ali jest pregled događaja na hrvatskoj pozornici i može biti predložak za temeljita istraživanja.

Književnica Nevenka Nekić ocijenila je kako se “iza slojeva Tomčeva pisanja krije transcedentno i prošlo, a oko likova Franje Tuđmana i kardinala Stepinca okupljao se hrvatski narod u teškim vremenima”, te da Tomac “prodire duboko u duše ljudi o kojima piše”.

Nekić smatra “kako se autor u svojoj knjizi okomio i na ‘vučji čopor’, čijih predstavnika danas ima i u Hrvatskome saboru, a neki pripadnici ‘čopora’ i danas kleveću kardinala Alojzija Stepinca”.

“Stepinac je bio svjestan da hrvatski narod ima pravo na svoju državu i bio je spreman položiti život za svoj narod, što potvrđuje njegovo držanje pred komunističkim sudom”, istaknula je.

Ustvrdila je kako “mističnu snagu kardinala Stepinca ne može ukinuti ni ‘vučji čopor'” te je pozvala hrvatsku mladež da “nikada više ne dopusti da nas razoružaju”.
Andrej Plenković JOŠ JEDNOM ČESTITAO Premijer Plenković primio Srbića

Autor je pak istaknuo kako je “predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ’emocionalni Hrvat’ i patriot te dostojna nasljednica predsjednika Franje Tuđmana”.

“Danas se borimo s ateistima, komunistima i lažnim antifašistima”, ustvrdio je Tomac te dodao kako se “srami što je nekad bio član SDP-a” jer današnji SDP ne ruši samo Vladu, nego i Hrvatsku.

Knjiga “Tuđmanovo i Stepinčevo hrvatstvo – hrvatstvo političara, kardinala, biskupa i hrvatskih mučenika” (422 str.) podijeljena je na deset poglavlja – Tuđman, Mučeničko hrvatstvo Alojzija Stepinca, Hrvatstvo Vlade demokratskoga jedinstva, Hrvatstvo kardinala Kuharića, Antihrvatstvo Mesića i Josipovića, Moja istina o Račanu, Hrvatstvo Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatstvo Dražena Budiše, Hrvatstvo ostalih mučenika te A.G Matoš, svjetionik hrvatskoga patriotizma.

Knjigu je objavila zagrebačka nakladna kuća Tkanica.

Zdravko Tomac (1937.) bio je redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U doba Domovinskoga rata obnašao je dužnost potpredsjednika Vlade demokratskog jedinstva (1991.-1992.). Autor je više knjiga, među kojima je i knjiga “Hrvatski patriotizam: što to znači biti Hrvat? (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Udruge veterana zagrebačkih branitelja Vukovara: Šteta koju je Stanković nanio je nemjerljiva

Objavljeno

na

Objavio

Postavlja se pitanje do kojih granica novinar ima pravo pozivati se na slobodu govora. Smije li pri tome vrijeđati i omalovažavati druge?, poručuje predsjednik Udruge veterana zagrebačkih branitelja Vukovara Zvonko Čurković

Udruga veterana zagrebačkih branitelja Vukovara pohvalila je danas stav HRT-a, koji se ogradio od izjava Aleksandra Stankovića o Domovinskom ratu u emisiji Nedjeljom u 2.

Podsjetimo, HRT se ogradio od izjava koje je Stanković dao u svojoj emisiji ispitujući gosta Predraga Mišića, a to ograđivanje osudio je HND nazvavši ga “licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara”.

“Pohvaljujemo stav Hrvatske radio televizije da su zaposlenici javnoga medijskog servisa obavezni objektivno i nepristrano raditi te poštivati pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske što je navedeni novinar prekršio svojim nastupom te se nadamo da će HRT nastaviti dosljedno štiti dignitet Domovinskog rata.

Štetu koju je novinar Aleksandar Stanković nanio dignitetu Domovinskoga rata i hrvatskim braniteljima koji su zbog njegovih neprimjerenih izjava ponovno proživljavali svoje ratne traume je nemjerljiva i na žalost dugo ćemo osjećati posljedice tih izjava”, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Udruge veterana zagrebačkih branitelja Vukovara Zvonko Čurković.

Dodaje da Stankovićevi istomišljenici “nastavljaju s vrijeđanjem hrvatskih branitelja i propitkivanjem karaktera Domovinskoga rata sve pod krinkom prava na slobodu govora”.

“Postavlja se pitanje do kojih granica novinar ima pravo pozivati se na slobodu govora. Smije li pri tome vrijeđati i omalovažavati druge? Smije li narušavati suverenitet države i kršiti Ustav Republike Hrvatske, zakone, deklaracije te druge propise? Smije li iskrivljavati povijesne činjenice? Smije li novinar svojom javnom riječi širiti mržnju među građanima?

Trebaju li svi građani postati taoci takvih novinara koji će pravo na slobodu govora širiti do te granice da se ugrožavaju slobode i prava drugih ili državne institucije koje financiraju te novinare trebaju podvući crtu između prava na slobodno izražavanje i ugrožavanja prava drugih.

Ti isti novinari kada netko iznese stav koji je suprotan njihovim vrijednostima zaboravljaju na pravo slobode govora i koriste svoj javni utjecaj kako bi omalovažili tuđe (drugačije) mišljenje.

Stoga smatramo da je doista važno s više strana promotriti je li dozvoljena ekstenzija prava na slobodu govora da tih granica da je se percipira na način da svatko može govoriti što želi bez baratanja činjenicama i bez obzira kakve posljedice izrečena riječ ostavlja”, kaže Čurković.

Kamenjar.com

Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi traži suspendiranje Aleksandra Stankovića

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari