Pratite nas

Povijesnice

Zločini nad Hrvatima u NDH počeli su od samog stvaranja države u travnju 1941. godine

Objavljeno

na

15. rujna 1941. Istočna Hercegovina – po obrascu iz Srba ustanak se pretvorio u pokolje

Zločini nad Hrvatima u NDH počeli su praktički od samog stvaranja države u travnju 1941. godine. Kao i u istočnoj Lici i zapadnoj Bosni, ustanak Srba se pretvorio u opće pokolje civila. U tim zločinima sudjelovali su osim dominantno četnika (koji su naslijedili naoružanje i ustroj od raspale vojske Jugoslavije) i razne druge ustaničke skupine poput komunista, naoružanih skupina ljudi, pljačkaške skupine, komitske skupine i dr.

Masovni pokolji Hrvata i muslimana u istočnoj Hercegovini dogodili su se najviše u mjesecu rujnu 1941. godine, a u njima su osim hercegovačkih Srba sudjelovale i vojne postrojbe iz Crne Gore.

U istočnoj Hercegovini imamo prve masovne zločine nad Hrvatima i Muslimanima još u travnju 1941. tj. od 13. – 15. travnja ’41. u Čapljini i okolici ubijeno od strane četnika 25 Hrvata, a u Cimu, kod Mostara ubijena su 4 Hrvata. Među ubijenim bilo je i 5 žena. Iz sela Gabele: Šušak Mirko, tek svršeni đak građevinske škole od 17 godina – ubijen mecima odmah po dolasku četnika u Gabelu, iz sela Struge i Gorice: Rožić Dragičević Ilija, od 56 g. – uboden bajunetom u oko, odsječen mu nos i oba uha, Dragović Pero, 56. g. ustrijeljen mecima u trbuh i glavu, odsječen mu nos i prebijena ruka; Frana žena Marka Vege glavara od Struge, 34 g. ubili je u podrumu, gdje se sklonila s djecom. Djecu teško ranjenu nabacali na mrtvu majku. Jakić Hasan, musliman, mladić od 20 g. ubijen pred kućom, Kavara Hasan, ubijen pred kućom, Pervan Jakov, starac od 70 g. ubili ga jer se protivio pljački svoje kuće, Mrvalj Pavao od 23. g. ubijen radi istog razloga, Čuljak Jure 27 g. ubijen u borbi na strani zaštite. Iz Čapljine i okolice: Jurilj Pero iz Čeljeva od 60 g. ubijen na mokrenju pred kućom rano ujutro, Pavlović Ivan iz Trebižata, Brajković Ivan, Čolić Marko, Putica Jozo od 70 g., Fazligić Mujo, Škegro Ante iz Radišića, te tri žene: Mandžin Mara, Šarić Biserka i Ramić Zada. U selu Cim ubijeni su: Jure Zelenika, Stojan Lasić, Ivan Cvitković i Luca Mustapić; potpuno su spaljena ova dva sela.

U istočnoj Hercegovini nakon izbijanja ustanka (prvi puta u lipnju 1941., a nakon njegovog savladavanja tijekom srpnja od oružanih snaga NDH, izbija opet u kolovozu) zabilježeno je nekoliko izvršenih pokolja civilnog muslimanskog i hrvatskog pučanstva od strane ustanika (četnika i gerilaca /partizana/) Srba, uz pripomoć ustanika iz Crne Gore.

Tako je pri zauzimanju Avtovca, kod Gackog 28. VI. 1941. zaklano i ubijeno 47 Muslimana, među kojima je bilo žena i djece, dok je mjesto i okolna sela nastanjena Muslimanima opljačkana i potom spaljena. Prema izvješćima komunističkih i vojnih rukovodstava hercegovačkih ustanika izvršeni su ovi veći zločini nad Muslimanima i Hrvatima. Po zauzimanju Berkovića (Dabra) 28. VIII. 1941. “crnogorske komitske čete” s domaćima izvršili su opći “pokolj i paljevinu” kada je “poklano preko 300 muslimanskih žena, ljudi i djece”. Iste čete su po zauzimanju Plane 29. VIII i grada Bileće dan kasnije (izuzev tvrđave i vojarne gdje je uz oko 500 vojnika NDH našlo spas oko 4.500 muslimana do dolaska Talijana), “poklale oko 40 lica neboračkog stanovništva”, opljačkavši i potom zapalivši muslimanske kuće. Pri evakuaciji 3. IX 1941. muslimanskog pučanstva iz sela oko Fatnice, prema Stocu transport od “oko 400 žena, djece i staraca” koji je pratilo 12 partizana, presrela je grupa četnici i srpskih žandara na Dabru “i gotovo cio taj transport pobila bacanjem u jame”, a tek se nekolicina “bjekstvom spasila”. Većina je bačena u jamu Čavkaricu, koju je nakon 81 preživjela Hadžera Bijedić, pošto su je izvadili iz nje seljaci iz Nevesinja. Ona izjavljuje “ da ih je bilo oko 600, što žena, što djece i staraca”, koji su s njome stradali u toj jami. Iz općine Divin od 425 ubijenih ljudi, uglavnom staraca, žena i djece za koje postoje osobni podaci,ubijeno je i bačeno u jamu Čavkaricu oko 375, dok su ostali ubijeni naoko ili u selima, a još ih je 41 čovjek stradao je u bježanju za Bileću, na Planoj.

Tako se ovdje u sjeveroistočnom dijelu Hercegovine ustanak, u nešto manjoj mjeri s obzirom na broj stradalih, dogodio i na području ostalih istočnohercegovačkih kotareva. Tako su npr. četnici 7. IX 1941. opljačkali hrvatsko selo Dubljane u Popovom polju i zapalili 23 kuće, a 9. i 10. IX. opljačkali i zapalili sela Kruševicu i Žabicu, sva tri sela u kotaru Ravno (koja su jednako stradala u Domovinskom ratu). Istodobno su 8. IX 1941. na području stolačkog kotara opljačkali su i potom zapalili u selu Bitonji 20 kuća i 70 štala i cijelo selo Grablje. Dalje su pljačkali i palili sela koja su prethodno napustili Muslimani i Hrvati. Prema dokumentima vlasti NDH na području istočne Hercegovine do kraja 1941.g. broj evidentiranih ubijenih ljudi iznosio je 1.056 zaklanih i ubijenih muslimana te preko 100 ubijenih Hrvata. Istodobno su iz cijele istočne Hercegovine potekle kolone tisuća izbjeglica u susjedne gradove, poglavito Čapljinu, Mostar i Dubrovnik.
U drugim dijelovima NDH je bilo slično, pa se ubrzo se u Bihaću, Jajcu, Kninu, Sanskom Mostu, Prijedoru, Livnu i drugim gradovima slila rijeka od oko 50.000 hrvatskih i muslimanskih izbjeglica.

Udio četnika i njihovih simpatizera u ovim zločinima u istočnoj Hercegovini je najčešće bio dominantan, ali bilo je i simpatizera komunista, komitskih skupina, pljačkaša i dr. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1994. ustrojen 1. Hrvatski gardijski zdrug

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Franjo Tuđman donio je 25. veljače 1994. zapovijed o ustrojavanju 1. hrvatskoga gardijskog zbora združenu postrojbu višenamjenskog karaktera sa zadaćama: osiguranja predsjednika i najviših dužnosnika, obnašanja državničko-ceremonijalnih radnji, ali i najelitniju postrojbu Hrvatske vojske, 1. hrvatski gardijski zdrug, piše HRT

Zdrug je osmišljen kao specijalna vojna postrojba za obavljanje posebnih i najsloženijih borbenih zadaća u svim uvjetima.

Okosnicu Zdruga činila je dotadašnja Specijalna postrojba Ministarstva obrane Bojna “Zrinski”, a u njega su ušle i 8. lakojurišna brigada Vojne policije te Specijalna postrojba Glavnog stožera Hrvatske vojske Bojna “Matija Vlačić”.

Zapovjednik zdruga, general Miljenko Filipović obuku je organizirao za sve oblike specijalnog borbenog djelovanja na kopnu, u vodi i iz zraka.

Unutar zdruga osim pješaštva, djelovalo je oklopništvo, topništvo, padobranska bojna, a u sastavu su imali transportne i lake borbene helikoptere.

Dio zapovjedništva vojnička znanja stekao je u francuskoj Legiji stranaca pa su u obuci zdruga korištene metode te postrojbe i drugih zapadnih vojski nadopunjavane vlastitim iskustvima iz Domovinskog rata, ponajprije na Commando tečajevima.

Istodobno zdrug je imao vrlo važnu napadačku ulogu u operacijama: Cincar, Zima ’94, Bljesak, Skok 2, Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez, od kojih su neke izvodili u ekstremnim klimatskim uvjetima.

Iako je u operaciji Maestral poginuo dozapovjednik postrojbe Ante Šaškor, a po drugi puta ranjen zapovjednik Filipović te zapovjednici bojni, pripadnici Zdruga uspješno su obavili sve zadaće.

Postrojba je u mirnodopskom razdoblju nastavila sa specijalističkim obukama, a visoki časnici zapadnih vojski bili su impresionirani viđenim tijekom brojnih posjeta.

Ipak 1. hrvatski gardijski zdrug neočekivano je ugašen u ožujku 2000. odlukom tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića.

U medijima su prikazani kao „Tuđmanovi pretorijanci“, opasna postrojba spremna izvesti vojni udar na legalno izabranu vlast, čime se pokušala opravdati odluka o gašenju najelitnije i najprespektivnije postrojbe Hrvatske vojske.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1990. dr. Franjo Tuđman izabran za predsjednika HDZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Dana 25. veljače 1990. završen je Prvi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice, a za predsjednika HDZ-a izabran je budući prvi predsjednik Hrvatske i „otac domovine“ dr. Franjo Tuđman.

Dva mjeseca nakon toga HDZ pobjeđuje na prvim višestranačkim izborima i postaje čovjek koji će povesti hrvatski narod u borbu za slobodu.

Samo dva mjeseca uoči prvih demokratskih višestranačkih izbora, nakon 45 godina komunističkog totalitarizma, jednoumlja i represije, održan je osnivački sabor stranke koja je najsnažnije obilježila borbu za hrvatsku samostalnost – Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Stranački izaslanici iz Hrvatske i cijelog svijeta – njih ukupno 1760 – za predsjednika su izabrali utemeljitelja stranke dr. Franju Tuđmana.

Na Saboru su u svojstvu gostiju nazočili konzuli SAD-a, Francuske, Italije i ondašnjeg SSSR-a te predstavnik kanadskog veleposlanstva. Ukupno je bilo 297 promatrača, 320 gostiju i 54 predstavnika različitih medija.

Režimska komunistička glasila, između ostalog i Televizija Zagreb (danas HTV) na čelu s direktorom Goranom Radmanom, na sva zona su se raspisala o „ustaškom saboru“. Takav medijski govor rabljen je posebno zbog povijesnih hrvatskih zastava koje su se tada prvi put javno pojavile u glavnom gradu Hrvatske nakon 1945.

Do tada je 45 godina nošenje hrvatske trobojnice sa hrvatskim grbom bilo krivično kažnjivo djelo, a radi takvog prekršaja tisuće nevinih Hrvata su završavale na teškim robijama, piše narod.hr

Na Prvom saboru HDZ-a hrvatske trobojnice su prvi puta ponosno podignute visoko u zrak kao znak nadolazeće hrvatske slobode, ali i otpor otvorenim prijetnjama Srba na rat i istrebljenje Hrvata, a koje su svakodnevno dolazile iz Beograda

Mladen Pavković: Na I. općem saboru HDZ-a ljudi su plakali od sreće

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari