Pratite nas

Kronika

Zločini počinjeni na 940 mjesta diljem Hrvatske su bili sustavno planirani i iznimno brutalni

Objavljeno

na

Silvana Oruč Ivoš/fb

Izaslanica predsjednice RH u šumi Lug kod Bjelovara:

Jučer sam kao izaslanica predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar Kitarović nazočila na obilježavanju spomena na tragične žrtve partizanskih zločina počinjenih u svibnju 1945. godine u šumi Lug kod Bjelovara.

Tom sam prigodom kazala: „Zločini počinjeni ovdje u šumi Lug, oni počinjeni na 72 gubilišta u Bjelovarsko bilogorskoj županiji, kao i na 940 mjesta diljem Hrvatske, te na stotinjak mjesta u Sloveniji, na trasi Križnoga puta, u svibnju i lipnju 1945. – imaju isti obrazac. A to je da su bili sustavno planirani, iznimno brutalni, da je među njihovim žrtvama bilo djece, žene, staraca, te da su i počinitelji i nalogodavci – partizanska Titova vojska te njegove službe OZNA i UDBA – ostali nekažnjeni, piše Silvana Oruč Ivoš.

Samo na ovom spomeničkom području pokopana su 293 ostatka dosad prešućivanih žrtava poraća. Nedužnih ljudi, pa i cijelih obitelji, ubijenih bez ikakvog suđenja. Njihova jedina krivica je bila ta što su domoljubi, Hrvati. Što su voljeli svoj narod i Katoličku crkvu. Pogubljeni su mučki, bez svjedoka, daleko od očiju javnosti, u šumama i skrovitim mjestima. A i oni svjedoci koji su znali ili naslućivali što se dogodilo, koji su čuli vapaje i krikove hrvatskih mučenika, u strahu za vlastiti i živote obitelji – morali su šutjeti.

I tako gotovo 45 godina. Tek je 1992. na ovom je području započelo iskapanje grobnih jama, a 2006. dio žrtava našao je mir i spokoj u obilježenom dostojnom počivalištu.

No, to nije slučaj sa stotinama tisuća drugih hrvatskih domoljuba.

Bivša država i njen represivan aparat svoje su krvave tragove u obliku povijesnih krivotvorina u hrvatskoj historiografiji ostavili puno prije Domovinskog rata. Na žalost, osamostaljenjem Hrvatske mnoge su povijesne krivotvorine nastavile egzistirati. A brojne tragične sudbine nedužnih hrvatskih domoljuba ostale su skrivene i – zaboravljene.

Ni dan danas na pravi se način nisu osudila zbivanja iz vremena poraća 1945. i komunističkog totalitarizma godinama kasnije. Uspostavom komunističke diktature i nametanjem partijskog jednoumlja federalna Hrvatska odvojila od europskog civilizacijskog kruga kojem je do tada pripadala, a novi okrutni režim počeo provoditi masovni progon političkih i drugih neistomišljenika. Pod parolom klasne borbe koja je bila neodvojivi dio komunističke ideologije, počinjeni su najbrutalniji zločini, zločini genocidnoga razmjera kao što su pokolji na trasi Križnog puta. Oni koji su bili nepodobni zbog vjere i pripadnosti Katoličkoj Crkvi, političkih uvjerenja ili zagovaranja nacionalne države, domoljubi, intelektualci i umjetnici, državni službenici NDH, njima bliske osobe, obitelji, djeca – okrutno su smaknuti. Komunistički partizani smatrali su da se sa svima njima u poraću i kasnije moglo raditi što god ih je volja i upravo su tako postupali. Danima nakon završetka Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj je nakon masovnih ubojstava, došlo do masovne nacionalizacije privatne imovine, poljoprivrednih zemljišta i cijele industrije. Sve se to radilo pod krinkom tobožnjeg obračuna s ostatcima fašizma u Hrvatskoj, a zapravo da bi se uništili intelektualci, slobodno misleći ljudi i da bi se istodobno na njihova mjesta stavili oni koji su bili u razini kulturne i ljudske ispodprosječnosti.

Na žalost, danas, 73 godine nakon počinjenih zločina, krivci nisu odgovarali. Najveći broj nedužnih žrtava još uvijek nije našao mir.
Danas, s ovog mjesta ne širimo mržnju prema krivcima i ne pozivamo na osvetu. Ali vapimo i pozivamo na istinu. To je minimum onoga što, uz molitvu, moramo napraviti za sve one koji su mučki ubijeni u poraću 1945. i kasnije.

No isto tako, treba javno reći da je danas – kada znamo što je komunistički režim napravio – neprihvatljivo, ostaviti slobodnu mogućnost da se u javnom prostoru koriste simboli tog režima koji je iza sebe od 1945. pa i tijekom Domovinskog rata, ostavio krvave žrtve. Nenormalno i ponižavajuće za sve žrtve, ali i za sve uljudbene snage da se danas, u demokratskoj Hrvatskoj, vrijednosni sudovi tog režima ne samo nameću, nego imaju veliki prostor u javnosti.

Nedužni hrvatski mučenici, koji su stradali kao žrtve ideologije komunističkog totalitarnog sustava i njegovih vođa, obvezuju nas da napravimo sve kako bi zaustavili krivotvorenje povijesti. Zaslužuju da istina o njima ali i o njihovim krvnicima izađe iz ovih tužnih i krvlju natopljenih šuma i postane – javna. Uložimo sve napore da se istraže grobišta i popišu žrtve partizanskih zločina. Ponavljam, ne radi osvete, nego istine kako bi žrtvama vratili dostojanstvo. Sve drugo je moralna i civilizacijska sramota.

Svim žrtvama neka je laka hrvatska zemlja. Počivali u miru Božjem!“

Silvana Oruč Ivoš

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Preminuo legendarni Stankec iz Malnarove ‘Noćne more’

Objavljeno

na

Objavio

Producent kultne TV emisije “Noćna mora”, čiji je autor bio pokojni Željko Malnar, na društvenoj mreži Facebook objavio je tužnu vijest – naime, u Zagrebu je u nedjelju preminuo Stanislav Hrenović Stankec, jedan od članova stalne postave popularnoga showa koji je trajno obilježio domaći televizijski program.

– Dragi naši pratitelji, na današnji dan napustio nas je čovjek, mit, legenda, Stanislav Hrenović Stankec.

Za svaki put kad si nas nasmijao do suza, za svaki trenutak koji smo proveli gledajući tvoje šale i zafrkancije na malim ekranima, hvala ti. Počivao u miru božjem – piše na Facebook stranici posvećenoj Stankecu.

– Polako odlaze svi ‘noćnomoraši’…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

25. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Objavljeno

na

Objavio

Na Busovačkim stajama, u organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, danas, 17. lipnja 2018. godine, obilježena je 25. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu.

Polaganjem vijenca kod spomen obilježja na Busovačkim stajama i sudjelovanjem u svetoj misi zadušnici, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara odao je počast poginulim pripadnicima HVO-a i civilima iz pratnje konvoja. Svetu misu predvodio je župni vikar fra Josip Mihael Matijanić.

“Stojimo na mjestu jedne naše mračne kolektivne memorije gdje se miješaju naši osjećaji zahvalnosti i ogorčenosti. Zahvalnost ljudima koji su dali svoje živote za obranu nas, naših obitelji i domova i ogorčenost, jer, i nakon 25 godina, još nitko nije odgovarao za ovaj zločin. Ovdje ne dolazimo samo da se prisjetimo poginulih pripadnika Humanitarnog konvoja, već da bi i na sebe prenijeli teret traženja pravednosti.

To je prva stvar koju trebamo nositi sa sobom i, sukladno svojim mogućnostima, djelovati. Ne treba tražiti pravdu iz mržnje i prijezira, već da se to više nikad ne dogodi.”, poručio je fra Matijanić u svojoj propovijedi. Ratne 1993. godine, pripadnici Armije BiH iz zasjede na mjestu Busovačke staje mučki su ubili 18, a teže ranili preko 20 pripadnika HVO-a i civila iz pratnje konvoja.

Konvoji samarice su planinskim vrletima po nepristupačnom terenu uz veliki rizik vršili opskrbu hranom, opremom i drugim materijalnim sredstvima za hrvatski narod i branitelje potpuno opkoljene Lašvanske doline.

I ove godine, Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Busovača u suradnji s općinskim strukturama vlasti i župnim uredom, na mjestu tragedije organizirale su komemorativni skup s misom zadušnicom u spomen poginulim pripadnicima Humanitarnog konvoja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori