Pratite nas

BiH

Zločini u Prozoru: Naredba za čišćenje Uzdola

Objavljeno

na

Na suđenju za zločine počinjene u Prozoru, svjedok Tužiteljstva BiH je izjavio da je u rujnu 1993. godine zapovjednik Buza priopćio da idu u akciju na Uzdol s ciljem da se selo očisti.

Safet Mujezinović, bivši pripadnik Jelečke čete Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), ispričao je da je u kolovozu 1993. sa svojim suborcima otišao u Dobro Polje (općina Prozor). Tu ih je, kako je kazao, dočekao Buza, zapovjednik Samostalnog bataljona ABiH.

Prema svjedočenju, Mujezinović je 14. rujna 1993. sudjelovao u akciji na selo Uzdol. Rekao je da se u Dobrom Polju okupilo dosta vojske, gdje im je zapovjednik Buza priopćio da idu u akciju. Pojasnio je da im je tada, prilikom držanja govora, kazao da mu zarobljenici ne trebaju.

“Cilj akcije je bio da se očisti selo Uzdol. Od čega, ne znam, osim što su civili bili tamo… Buza je u Dobrom Polju rekao da mu zarobljenici ne trebaju – to sam shvatio kao da mu ne trebaju i da se pobiju. Nema šta drugo”, izjavio je svjedok.

U jutarnjim satima, kako je ispričao svjedok, ušli su u Uzdol, rasporedili su se u strijelce i počela je pucnjava. Dodao je da je komandant kazao da se puca po kućama kako bi se napravila panika i ljudi počeli izlaziti iz kuća.

Ubrzo nakon ulaska u selo, rekao je Mujezinović, nepoznati mladić ga je iz automatske puške ranio u predjelu ramena. U tom trenutku, dok je ležao, kako tvrdi, mogao je čuti zapomaganje žena iz okolnih kuća, navodi BIRN.

Svjedok je izjavio da je, nakon ranjavanja, prebačen u selo Here (općina Prozor). Odgovarajući na unakrsna pitanja, svjedok je kazao da Buza na bilo koji način nije rekao da se zarobljenici pobiju.

Ovaj svjedok je iskaz dao na suđenju Enveru Buzi, koji je optužen da je, kao zapovjednik Samostalnog bataljona Prozor ABiH, počinio zločin protiv civilnog stanovništva u Uzdolu. U optužnici se navodi da su pripadnici Samostalnog bataljona, pod kontrolom optuženog, u rujnu 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križe, Zelenika i Raiči, te ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Svjedok Ante Šimunović je ispričao da je, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), 14. rujna 1993. dobio informaciju da je Uzdol napadnut, te je sa svojom brigadom otišao u ispomoć.

Po ulasku u selo, prema školi, rekao je svjedok, bilo je jasno da su opkoljeni od ABiH i tu je nastala razmjena vatre. Pojasnio je da se ABiH počela povlačiti, te je tada mogao ući u školu u kojoj su bili pripadnici Treće bojne HVO-a.

“Vidjeli smo žrtve, pripadnike HVO-a koji su poginuli u školi. Pored škole ležao je jedan pripadnik ABiH… Kasnije smo došli do kuće gdje smo našli prve ubijene civile, dva civila. Ušli smo u kuću, ležali su starac i starica… Informaciju da će Uzdol biti napadnut nismo imali”, kazao je svjedok.

Dodao je da je kasnije saznao da su napad izvršili pripadnici Samostalnog prozorskog bataljona, čiji je zapovjednik bio Buza. Suđenje se nastavlja 9. svibnja.

>>> (VIDEO) Uzdol 41 – dokumentarni film

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

‘Justitia et pax’ BK BiH: U BiH se desetljećima sustavno krše temeljna ljudska prava

Objavljeno

na

Objavio

Komisija “Justitia et pax” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) u ponedjeljak je, posebenom izjavom u povodu 10. prosinca koji se obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava, upozorila kako se u BiH već godinama i desetljećima ta prava sustavno krše te kako je takva praksa rezultat djelovanja domaćih političara, ali i međunarodne zajednice, koja ne pokazuje dovoljno odlučnosti ustrajati na načelima na koja se opetovano deklarativno poziva.

“Mi smo, osobito tijekom zadnja dva i pol desetljeća, na vlastitoj koži dramatično osjetili kobnu nevjerodostojnost, nezainteresiranost, neodlučnost i nedosljednost iz svijeta međunarodne i domaće politike prema dostojanstvu ljudske osobe i prema pravu na brojna temeljena ljudska i građanska prava i slobode mnogih građana naše zemlje koji su kontinuirano izloženi obespravljivanju, ponižavajućim raznoraznim oblicima mobinga i zloporaba, nerijetko prisiljeni da budu bijedni sužnji jačega”, stoji u izjavi koju potpisuje predsjednik komisije banjolučki biskup Franjo Komarica.

Istaknuto je kako je svima znano da i 23 godine od potpisivanja Daytonskog sporazuma još uvijek desecima pa i stotinama tisuća stanovnika BiH, kojima je oduzeto pravo na rodno mjesto i na imovinu, to pravo nije vraćeno jer za to nije bilo političke volje.

Takvim odnosom teško su se o svoje obveze ogriješili svi zaduženi da osiguraju povratak prognanih i izbjeglih u prijeratne domove, a time je ujedno učvršćena “fatalna atmosfera daljnjih podjela” te potaknuto širenje i učvršćivanje mržnje, neprijateljstva, nezadovoljstva i nesigurnosti u BiH, upozoravaju iz komisije “Justitia et pax” BK BiH.

U komisiji zaključuju kako ovako koncipirana i na dosadašnji način vođena BiH nije u stanju osigurati zaštitu ljudskih prava svim svojim građanima zbog čega ljudi bježe, šire se beznađe, korupcija i kriminal.

Upozoravaju i kako je nužno imati u vidu da je BiH država više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica pa se mora osigurati da svatko od njih ima zajamčena prava na izbor svojih političkih prdstavnika u vlasti.

“Nije pravedno ni čovječno niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje”, stajalište je članova komisije kojim se oni očevidno očituju i o prijeporima oko ishoda nedavnih izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Članovi komisije postavljaju pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces u BiH kada nije provedena presuda Ustavog suda kojom je naložena promjena izbornoga zakona pa je ostala pravna praznina koja priječi cjelovitu provedbu rezultata izbora.

U komisiji “Justistia et pax” drže kako je temljeni uzrok tom problemu daytonski okvir koji nije postavio ni minimum uvjeta za demokratski razvitak zemlje, a kritiziraju i pokušaj trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga da sada interveniraju oko funkcioniranja zemlje.

“Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini, što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda”, naode iz komisije.

Kao izlaz iz sadašnjeg stanja političarima su preporučili otklon od “sebičnog politikanstva” i okretanje istinskim demokratskim vrijednostima.

Na vjernike su apelirali da svojim djelovanjem uklanjaju postojeće predrasude, barijere i suprotnosti koje razdvajaju i proizvode sukobe te da se založe za pravedno stanje u kojemu će će biti zajamčena sva prava, uključujući ono na biranje svoga političkog predstavnika.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari