Pratite nas

Razno

Znamo li uopće što je to konoba?

Objavljeno

na

Premda su i mnogi drugi ljubitelji tradicije i baštine ukazivali na vrijednost i smisao konobe u onom njenom izvornom obliku, danas se konoba sve više stavlja isključivo u kontekst jela i pića, pod krovom suvremenih ugostiteljskih objekata koje nose ime konobe, premda im je, ne rijetko, samo to sveto ime zajedničko

Konoba je mjesto u kojem se izražava poštovanje prema ljudskom radu, umijeću stvaranja i umjetnosti življenja. To je mjesto koje prima slatke plodove loze izrasle iz zemlje natopljene slanim kapima znoja. U tom se mjestu događa ta čudna transformacija iz grožđanog soka u vino koje se na tom istom mjestu odgaja i njeguje mjesecima ili godinama. Među njenim zidovima osjećaju se mirisi tek otvorenih bačava, svjetlucaju iskre mladih vina i zvone pjesme čvrstih glasova. U središtu svake konobe jest čovjek, težak, vinogradar i podrumar, a vino je kao i konoba samo njegov odraz.

konoba

Težakova ljubav prema vinogradu i grožđu, konobi i bačvi prenijet će se i na vino, a ljubav sadržana u vinu podijeljena s drugim ljudima stvorit će radost. Težakova konoba napunjena njegovim vlastitim trudima i radosnim ljudima, istinska je konoba i ono što ona jest.

Mnogi su skloni reći kako je konoba simbol prošlog načina života, u kojem se živjelo drugačije, u kojem su na snazi bili neki drugi sustavi vrijednosti, drugi alati, materijali i tehnologije, drugim riječima ona bi trebala predstavljati nešto mrtvo. Ali kako i kada je umrla konoba i je li uopće umrla i može li umrijeti ikada? Onog trenutka kada neka konoba ostane bez svog težaka, kada iz nje ishlape njeni mirisi, kada utihnu glasovi i pjesme, možemo reći da je ona izgubila dušu. I njeno tijelo nije besmrtno; ono često nestane, biva uništeno ili preobličeno pod pritiskom novih interesa. Međutim još uvijek postoje one konobe koje su sačuvale i tijelo i duh, neke više, neke manje, ali u tim preostalim izvorima života živi vjera da konoba u svojem izvornom obliku i funkciji neće umrijeti nikada.

Blago onima koji uspiju pronaći te oaze života, te izrazom poštovanja, postaju dio besmrtne konobe. Rasapom vinogradarstva i vinarstva, stare tradicionalne konobe iščezavaju, a njihov duh se danas pokušava dočarati u ugostiteljskim objektima koji nose ime konobe, od kojih su ipak rijetki oni koji su uspjeli sačuvati izvoran oblik i namjenu. Upravo ti rijetki sačuvani primjerci konoba zaslužuju biti prepoznati, pogotovo njihovi težaci koji su svoje generacijske muke baštinili do danas oduprijevši se teretu novog i modernog. Možda bi i činjenica što su te težačke utjehe ostale rijetke trebala umnožiti  njihovu vrijednost pogotovo u kontekstu baštine i tradicije. Trebalo bi svakako nastojati predstaviti upravo tu baštinu rijetkih preživjelih konoba, koje govore jezikom starine, čiji stanovnici još uvijek nose mirise davnih jematvi i pričaju mitove koje samo rijetki mogu razumjeti. U tim mitskim konobama nema jelovnika, vinskih karti i pisme na struju. To su konobe bez konobara.

U njima svaki detalj ima svoju priču, koju može ispričati samo onaj koji je s njima živio kroz godinu kroz godine. Te se priče ne mogu nadomjestiti, naučiti ili prepričati u nekom drugom zamjenskom ambijentu. One se mogu čuti i doživjeti samo iz usta onih koji su ih stvarali; težaka, u njihovim očevim i djedovim tradicijskim konobama.

Premda su i mnogi drugi ljubitelji tradicije i baštine ukazivali na vrijednost i smisao konobe u onom njenom izvornom obliku, danas se konoba sve više stavlja isključivo u kontekst jela i pića, pod krovom suvremenih ugostiteljskih objekata koje nose ime konobe, premda im je, ne rijetko, samo to sveto ime zajedničko.

I ne možemo se, kao i u mnogim drugim stvarima, izdignuti ili možda uroniti u ono bitno, smisaono, filozofsko, već se zadržavamo na onom ispraznom, prolaznom i sebičnom. A tko će ispričati priču?

U svojoj kultnoj knjizi “U potrazi za izgubljenim Mediteranom” pokojni Anatolij Kudrjavcev se pita: “Konobo moja, što je ostalo od tebe?”, te zaključuje:

“…Raskoš današnjih jelovnika i preobilje prehrambenih ponuda nove proizvodnje i suvremene trgovine još uvijek su nemoćni skorojevići  u usporedbi s mirisima i okusima starine što boravi u mašti rijetkih preživjelih konoba. Ali najčudesniji stanovnici tih mitskih prostorija su bačve i njihova rodbina – barili, kace… Stoga su i mnoge krčme preuzimale raspored konobe ne bi li gostima pružile njezin duhovni slijed i materijalne prednosti lišene svih etika…”

Ne treba dakle dopustiti da konoba postane ono što ona nije. Konobu težaka, njezin smisao, a pogotovo njezinu priču, trebamo sačuvati i zaštiti prvenstveno od nas samih, barem još onoliko dugo, koliko nam bude potrebno da shvatimo njenu ulogu u našim genetskim modifikacijama.

Miki Bratanić/dalmacijanews

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Zdravko Mamić u Međugorju očekuje oslobađajuću presudu

Objavljeno

na

Objavio

fb Zdravko Mamić

Dragi moji, u iščekivanju objave presude u procesu koji se vodi protiv mene i mojih suradnika ovu sam večer odlučio provesti u miru i promišljanju na meni najljepšem mjestu – Brdu ukazanja u Međugorju.

U posljednja 24 sata moje objave je vidjelo više od 1 100 000 korisnika, primio sam 3857 poruka podrške na Facebooku, te mnoštvo poziva, blagoslova i privatnih poruka na koje ne stignem sve odgovoriti, ali vam se na svakoj iskreno zahvaljujem.

Želim da znate da mi je vaša podrška snaga, te da vas neću iznevjeriti, a isto očekujem i od hrvatskog pravosuđa koja sutra mora donijeti jedinu moguću ispravnu odluku – oslobađajuću presudu, napisao je Zdravko Mamić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Stjepan Mesić svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete

Objavljeno

na

Objavio

Stjepan Mesić svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete

Sjepan Mesić, bivši predsjednik države svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a, pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete. Manolić je u intervju Nacionalu kazao da je “Karamarko bio suradnik UDBA-e“, što Karamarko niječe, pa je Manolića tužio zbog klevete. Mesić je ispričao kako je Karamarka upoznao 1989., kada mu ga je doveo Ivan Pavoković.

Mi smo tada formirali gradsku organizaciju HDZ-a, a Pavoković mi je preporučio Karamarka kazavši da je dobar dečko koji radi u arhivu. Nakon toga sam razgovarao s Josipom Boljkovcem koji mi je spomenuo da je Karamarko bio angažiran u katoličkoj organizaciji MI te da je zbog tog angažmana imao problema s UDBA-om. Kazao je i da je Karamarko UDBA-i bi interesantan. Manolić je bio spomenuo i da je Karamarko bio kontaktiran od strane službe, a kada je to govorio nije govorio samo o Karamarku već je spominjao i druge ljude. Sjećam se da je Manolić spomenuo da to uopće nije bitno jer su sada takvi ljudi korisni, navevši da oni mogu govoriti što se drugi ne usude. Manolić je pojasnio, da će takvi ljudi, ako naš projekt, preuzimanje države uspije, biti nagrađeni jer će im se nešto dati, a ako ne uspije da im se ništa neće dogoditi jer su bili na zadatku – kazao je Mesić.

Bivši je predsjednik u odgovorima na pitanja kazao i da on nije vidio nikakav pisani trag da je Karamarko bio suradnik UDBA-e, te je pojasnio:

– Nikada za nikoga, pa ni za njega nisam tražio takav dokument. Osim Mesića, svjedočio je i Smiljan Reljić, bivši ravnatelj SZUP-a, koji je kazao da nema nikakvih saznanja da je Karamarko bio doušnik UDBA-e. Pojasnio je da sve što zna o tome zna iz medija. Upitan je li mogao pristupiti popisu suradnika SDS-a, Reljić je odgovorio: – Mogao sam imati uvid, ali to nisam koristio osim ako nisam trebao za posao. Karamarka nisam provjeravao u tim popisima jer za to nije bilo potrebe. Moguće je i da je netko radio za Službu, a da o tome ne postoji pisani trag – kazao je Reljić.

Karamarka je zanimalo bi li mogao biti imenovan na mjesto načelnika PU zagrebačke, da je surađivao s UDBA-om, na što mu je Reljić odgovorio: – U to vrijeme, takvo nešto nije bila prepreka za imenovanje na mjesto načelnika PU zagrebačke jer su se i drugi zapošljavali na odgovornim pozicijama. Da je bilo naznaka da je Karamarko surađivao s UDBA-om, ja bih to znao. Činjenica da je netko bi pod obradom i u komunikaciji s UDBA-om ne znači automatski i da je bio suradnik jer je puno ljudi bilo u obradi – kazao je Reljić. Karamarko je predložio i da se na sljedećoj raspravi kao svjedok sasluša Ivo Josipović, još jedan bivši predsjednik, no sud je taj prijedlog odbio, prenosi vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori