Pratite nas

Razno

Znamo li uopće što je to konoba?

Objavljeno

na

Premda su i mnogi drugi ljubitelji tradicije i baštine ukazivali na vrijednost i smisao konobe u onom njenom izvornom obliku, danas se konoba sve više stavlja isključivo u kontekst jela i pića, pod krovom suvremenih ugostiteljskih objekata koje nose ime konobe, premda im je, ne rijetko, samo to sveto ime zajedničko

Konoba je mjesto u kojem se izražava poštovanje prema ljudskom radu, umijeću stvaranja i umjetnosti življenja. To je mjesto koje prima slatke plodove loze izrasle iz zemlje natopljene slanim kapima znoja. U tom se mjestu događa ta čudna transformacija iz grožđanog soka u vino koje se na tom istom mjestu odgaja i njeguje mjesecima ili godinama. Među njenim zidovima osjećaju se mirisi tek otvorenih bačava, svjetlucaju iskre mladih vina i zvone pjesme čvrstih glasova. U središtu svake konobe jest čovjek, težak, vinogradar i podrumar, a vino je kao i konoba samo njegov odraz.

konoba

Težakova ljubav prema vinogradu i grožđu, konobi i bačvi prenijet će se i na vino, a ljubav sadržana u vinu podijeljena s drugim ljudima stvorit će radost. Težakova konoba napunjena njegovim vlastitim trudima i radosnim ljudima, istinska je konoba i ono što ona jest.

Mnogi su skloni reći kako je konoba simbol prošlog načina života, u kojem se živjelo drugačije, u kojem su na snazi bili neki drugi sustavi vrijednosti, drugi alati, materijali i tehnologije, drugim riječima ona bi trebala predstavljati nešto mrtvo. Ali kako i kada je umrla konoba i je li uopće umrla i može li umrijeti ikada? Onog trenutka kada neka konoba ostane bez svog težaka, kada iz nje ishlape njeni mirisi, kada utihnu glasovi i pjesme, možemo reći da je ona izgubila dušu. I njeno tijelo nije besmrtno; ono često nestane, biva uništeno ili preobličeno pod pritiskom novih interesa. Međutim još uvijek postoje one konobe koje su sačuvale i tijelo i duh, neke više, neke manje, ali u tim preostalim izvorima života živi vjera da konoba u svojem izvornom obliku i funkciji neće umrijeti nikada.

Blago onima koji uspiju pronaći te oaze života, te izrazom poštovanja, postaju dio besmrtne konobe. Rasapom vinogradarstva i vinarstva, stare tradicionalne konobe iščezavaju, a njihov duh se danas pokušava dočarati u ugostiteljskim objektima koji nose ime konobe, od kojih su ipak rijetki oni koji su uspjeli sačuvati izvoran oblik i namjenu. Upravo ti rijetki sačuvani primjerci konoba zaslužuju biti prepoznati, pogotovo njihovi težaci koji su svoje generacijske muke baštinili do danas oduprijevši se teretu novog i modernog. Možda bi i činjenica što su te težačke utjehe ostale rijetke trebala umnožiti  njihovu vrijednost pogotovo u kontekstu baštine i tradicije. Trebalo bi svakako nastojati predstaviti upravo tu baštinu rijetkih preživjelih konoba, koje govore jezikom starine, čiji stanovnici još uvijek nose mirise davnih jematvi i pričaju mitove koje samo rijetki mogu razumjeti. U tim mitskim konobama nema jelovnika, vinskih karti i pisme na struju. To su konobe bez konobara.

U njima svaki detalj ima svoju priču, koju može ispričati samo onaj koji je s njima živio kroz godinu kroz godine. Te se priče ne mogu nadomjestiti, naučiti ili prepričati u nekom drugom zamjenskom ambijentu. One se mogu čuti i doživjeti samo iz usta onih koji su ih stvarali; težaka, u njihovim očevim i djedovim tradicijskim konobama.

Premda su i mnogi drugi ljubitelji tradicije i baštine ukazivali na vrijednost i smisao konobe u onom njenom izvornom obliku, danas se konoba sve više stavlja isključivo u kontekst jela i pića, pod krovom suvremenih ugostiteljskih objekata koje nose ime konobe, premda im je, ne rijetko, samo to sveto ime zajedničko.

I ne možemo se, kao i u mnogim drugim stvarima, izdignuti ili možda uroniti u ono bitno, smisaono, filozofsko, već se zadržavamo na onom ispraznom, prolaznom i sebičnom. A tko će ispričati priču?

U svojoj kultnoj knjizi “U potrazi za izgubljenim Mediteranom” pokojni Anatolij Kudrjavcev se pita: “Konobo moja, što je ostalo od tebe?”, te zaključuje:

“…Raskoš današnjih jelovnika i preobilje prehrambenih ponuda nove proizvodnje i suvremene trgovine još uvijek su nemoćni skorojevići  u usporedbi s mirisima i okusima starine što boravi u mašti rijetkih preživjelih konoba. Ali najčudesniji stanovnici tih mitskih prostorija su bačve i njihova rodbina – barili, kace… Stoga su i mnoge krčme preuzimale raspored konobe ne bi li gostima pružile njezin duhovni slijed i materijalne prednosti lišene svih etika…”

Ne treba dakle dopustiti da konoba postane ono što ona nije. Konobu težaka, njezin smisao, a pogotovo njezinu priču, trebamo sačuvati i zaštiti prvenstveno od nas samih, barem još onoliko dugo, koliko nam bude potrebno da shvatimo njenu ulogu u našim genetskim modifikacijama.

Miki Bratanić/dalmacijanews

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

GI Istina o Istanbulskoj traži od predsjednice da im pomogne otkazati Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

HRAST-ov Hrvoje Zekanović kazao je kako sve ovo dokazuje lakrdiju po pitanju kontrole nevažećih potpisa

Inicijativa Istina o Istanbulskoj uputila je danas zahtjev predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović da iskoristi svoje ovlasti i raspiše referendum za otkazivanje Istanbulske konvencije, za koji je ova inicijativa prikupljala potpise, upozoravajući je pri tome na, kako kažu, nedemokratsko ponašanje Vlade prema građanima.

Od predsjednice očekuju, u skladu s njenim ovlastima, aktivnu i djelotvornu podršku u ostvarivanju demokratske procedure poštivanja volje građana. Uz to, zatražili su i da se prikupljeni potpisi iz Ministarstva uprave, odnosno APIS-a vrate u Hrvatski sabor, gdje ih je inicijativa i predala, te pošalju na novo prebrojavanje, ovaj put u Državno izborno povjerenstvo, uz nazočnost inicijativinih promatrača.

Ustavnom sudu su također poslali jedan zahtjev, i to sa zahtjevom za održavanje javne rasprave u kojoj bi, kažu, imali prilike iznijeti sve argumente o postupku provjere broja i vjerodostojnosti potpisa građana.

Inicijativa je konferenciju za medije održala u Hrvatskom saboru gdje ih je ugostio HRAST-ov Hrvoje Zekanović, a kako bi prikazali, kako su naglasili, lakrdiju koju s provjerom potpisa radi Ministarstvo uprave, sa sobom su ponijeli abakuse s kojima će, sumnjaju, jedino moći u kontrolu prikupljenih potpisa koje Ministarstvo uprave nije priznalo.

– Sljedeći tjedan idemo gledati nevažeće potpise u APIS, a kako smo čuli, tamo ne smijemo unijeti ni mobitele, ni kemijske, posebno laptope, pa smo se opremili drvenim dječjim računarima (abakus op.a.) Vrijeme koje smo dobili za provjeru potpisa dokazuje lakrdiju i cirkus, jer mi bi u jedan, dva dana trebali napraviti nešto što je Ministarstvo uprave radilo četiri mjeseca – prigovorila je Kristina Pavlović iz Inicijative Istina o Istanbulskoj.

Zato su danas Hrvatskom saboru predali podnesak u kojem upozoravaju na, kako kažu, brojne propuste i nepravilnosti u lancu “šalji dalje” – oni su predali potpise Saboru, Sabor ih je poslao Vladi, Vlada Ministarstvu uprave, a Ministarstvo APIS-u.

– Neke od nepravilnosti su da Ministarstvo uprave uopće nije izvijestilo da su nam neke lokalne vlasti naplaćivale javne površine na kojima smo prikupljali potpise, iako to ne smiju, kao ni da u nekim gradovima uopće nismo smjeli prikupljati potpise. Promatračima nije dopušteno nadgledati provjeru potpisa, a nije objašnjeno ni zašto je dio potpisa proglašen nevažećima – nabraja Pavlović.

Postoje i razlike u broju knjiga s potpisima u kutijama, nastavlja. One su, sumnjaju, očito otvarane od trenutka kada su zapečaćene u Saboru do otvaranja u APIS-u. Osim toga, naglašavaju iz Inicijative, ministar uprave Lovro Kuščević tvrdio je da će se potpisi provjeravati u strogo kontroliranim uvjetima, no svejedno je i tjedan dana prije službene objave rezultata u medije procurila informacija da Inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa. HRAST-ov Hrvoje Zekanović kazao je kako sve ovo dokazuje lakrdiju po pitanju kontrole nevažećih potpisa, dok je čelnik njegove stranke Ladislav Ilčić zatražio od ministra Kuščevića da pojasni razlike u brojci birača u Hrvatskoj.

– Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj ima najviše 3,4 milijuna punoljetnih stanovnika, a Državni zavod za statistiku kaže da ih ima i manje. Zašto onda u popisu birača ima 350 do 400 tisuća birača više? Poručuje li ministar Kuščević da imaju protuzakonito prebivalište i koji su razlozi da se popis ne ažurira – zaključio je Ilčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Zapovjednici vatrogasnih postrojbi i predstavnici civilne zaštite ŽZH boravili u četverodnevnom radnom posjetu JVP Zagreb

Objavljeno

na

Objavio

Zapovjednici vatrogasnih postrojbi Grada Širokog Brijega (Dario Čuljak) i općina Grude (Svemirko Mikulić), Posušje (Mario Čutura) i Ljubuški (Milan Tolić), te pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) Mladen Bošnjak i pomoćnik gradonačelnika Širokog Brijega za civilnu zaštitu Željko Vukoja boravili su u četverodnevnom radnom posjetu Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP) Grada Zagreba.

Prvog dana radnog posjeta JVP Grada Zagreba zapovjednike vatrogasnih postrojbi i predstavnike civilne zaštite iz ŽZH primio je zapovjednik JVP Grada Zagreba Siniša Jembrih koji je predstavio JVP Grada Zagreba, te su zajednički obišli vozni park i opremu JVP Grada Zagreba. Drugog dana radnog posjeta zapovjednici vatrogasnih postrojbi iz ŽZH aktivno su sudjelovali u vanjskoj vježbi s aparatima za disanje, pokaznoj vježbi spašavanja s visina, te na vježbalištu u dimnoj komori i beskonačnim ljestvama gdje su uspješno svladali 30 metara stepeništa što odgovara peterokatnica.

Trećeg dana radnog posjeta domaćin je organizirao posjetu tvornici za izradu, popravak, nadogradnju i servisiranje vatrogasnih vozila ‘Ziegler’ d. o. o. Potom je priređen prijem u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu ‘Moravče’ u posljednje dvije godine najboljem DVD-u Grada Zagreba, gdje je riječi dobrodošlice uputio predsjednik Srećko Pahlen. Ovdje je goste iz ŽZH pozdravio dr. Pavle Kalinić pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba prenijevši pozdrave gradonačelnika Milana Bandića i zamjenice gradonačelnika dr. Olivere Majić. Također je nazočne pozdravio i Vedran Šušković voditelj Odjela za poslove obrane i informacijske sigurnosti, te Zlatko Križanić predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Zagreba koji je govorio o modalitetima buduće suradnje.

Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH zahvalio je na prijamu, te naglasio korisnost ovog radnog posjeta, te da ga raduje spremnost domaćina za daljnju suradnju i pomoć vatrogascima iz ŽZH. Četrtog dana boravka Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH i pomoćnik gradonačelnika Širokog Brijega za civilnu zaštitu Željko Vukoja nazočili su vježbi civilne zaštite „Zagreb 2018.“ na lokalitetu bolnice ‘Blato’, na kojoj je sudjelovalo 500 pripadnika struktura civilne zaštite Grada Zagreba.

„Nakon što je ravnatelj Uprave Martinović krajem mjeseca kolovoza dogovorio  uspostavljanje suradnje u području zaštite i spašavanja i vatrogastva između Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke i Grada Zagreba, ovim radnim posjetom na najbolji mogući način uspostavili smo tu suradnju. Ovaj radni posjet ocjenjujem veoma korisnim za nas iz civilne zaštite, a posebice za naše vatrogasne zapovjednike koji su uistinu imali što vidjeti, ali i provjeriti svoju spremnost. Ovim putem u ime svih nas iz ŽZH zahvaljujem Siniši Jembrihu zapovjedniku JVP Zagreb, zapovjedniku i članovima DVD-a Moravče, dr. Pavlu Kaliniću pročelniku Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, Zlatku Križaniću predsjedniku Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, kao i svim vatrogascima JVP Zagreb s kojima smo proveli ovih nekoliko dana i naravno gradonačelniku Bandiću i zamjenici gradonačelnika g-đi Majić“, rekao je po povratku s četverodnevnog radnog posjeta JVP Zagreb Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari