Pratite nas

Pregled

Znanstveni skup ‘Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća’

Objavljeno

na

Znanstveni skup pod nazivom „Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća“, održan je u petak, 15. studenoga u Sisku i Hrvatskoj Dubici, a povodom 500. obljetnice od kako je papa Lav X. dao Hrvatskoj i ovim krajevima naziv predziđe kršćanstva.

Cilj ovoga skupa bio je revalorizirati ulogu bana Petra Berislavića, ali i drugih crkvenih, plemićkih i političkih organizacija koje su branile spomenute krajeve u to doba. Početkom XVI. stoljeća hrvatski su krajevi bili su usred višestoljetnoga udara Osmanlijskoga Carstva, čija će osvajanja zauvijek promijeniti zemljovid Europe i svijeta te ostaviti dubok pečat na društvo, gospodarstvo, umjetnost, granice, političke odnose kako u onodobnom Hrvatskom Kraljevstvu, ali i dugoročno sve do današnjih dana.

Jedan od ključnih motiva koji se javlja u to doba je percipiranje hrvatskih krajeva kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis). To je izričaj koji se često rabi, ali zapravo je slabo poznato da je u ovom značenju upotrijebljen u pismu pape Lava X. hrvatskomu banu i vesprimskomu biskupu Petru Berislaviču 1519., prije točno pola tisućljeća. Malo je poznato i kako je upravo je Hrvatska Dubica bila mjesto najsjajnije Berislavičeve pobjede nad Osmanlijama 1513. godine.

U organizaciji Sisačke biskupije te suorganizaciji Hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta prvi dio skupa održan je u sisačkom Velikom Kaptolu gdje su na početku ispred organizatora sve okupljene pozdravili sisački biskup Vlado Košić, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Odjela za povijest HKS-a i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić s Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Govoreći o nazivu predziđe kršćanstva biskup je rekao kako ga je Hrvatska dobila zbog obrane europskog kršćanstva nad nadiranjem islama koji je tada bio agresivan i ognjem i mačem je podčinjavao države i narode. „Međutim na Hrvatima je slomio zube. Polumjesec sa zvijezdom pokorio je Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju i Liku, ali kada je krenuo na središnju Hrvatsku zaustavljen je na Uni i Ilovi, a to su danas upravo granice naše Sisačke biskupije.

Dakle naši su ljudi ovdje bili na prvoj crti obrane Hrvatske i Europe, ali i kršćanstva“, rekao je biskup te dodao kako kršćanstvo nije u teritoriju nego u izboru srca i životu u skladu s tim izborom. „Ipak jedan narod stvara stoljećima od tog izbora svoju tradiciju i povijest i ima pravo sačuvati ju pred svim prijetnjama. Osobito su naši stari bili osjetljivi kad im se silom željelo mijenjati vjeru. Branili su je svojom krvlju. I premda su krvarili, obranili su ju i sačuvali“.

Biskupov govor

Prvom sekcijom moderirao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić na temu „Kraljevina Hrvatska na kraju 15. i početku 16. stoljeća“, zatim prof. dr. Marija Karbić na temu „Biskup i ban Petar Berislavić i njegova uloga u protuosmanlijskoj obrani, te dr. sc. Tomislav Matić s temom „Antemurale Christianitatis u kontekstu protuosmanlijske propagande 15. stoljeća“.

Drugom sekcijom moderirao je dr. sc. Branimir Brgles, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez na temu „Bitke na gazovima Zrinskih na rijeci Uni tijekom osmog i početkom devetog desetljeća 15. stoljeća, doc. dr. sc. Krešimir Kužić s temom „Bitka kod Dubice 1513. – analiza obrambenog djelovanja banske vojske Kraljevstva Hrvatske“ te na kraju doc. Valentina Janković „Campsu Zagrebiensis u spisima i dokumentima vremena banovanja Petra Berislavića“.

Treća sekcija održana u Hrvatskom domu u Hrvatskoj Dubici gdje je okupljene na početku pozdravila načelnica Općine Ružica Karagić, a sekcijom je moderirala doc. doc. Vlatka Vukelić. Predavanja su održali: dr. sc. Krešimir Regan na temu „Kastrum Dubica“, dr. sc. Branimir Brgles „Utvrde i posjedi između Kupe i Une u svjetlu arhivskih vrela s početka 15. stoljeća“, doc. dr. sc. fra Danijel Patafta „Redovništvo na pordručju središnje Hrvatske do Mohačke bitke – procvat i propadanja“ te na kraju Goran Dejavnović, mag. hist. na temu „Indetitet Zrinskih u kontekstu predziđa kršćanstva“.

Znanstveni skup zaključen je misnim slavljem u župnoj crkvi Presvetog Trojstva koje je predvodio generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić u zajedništvu s fra Danijelom Pataftom i domaćim župnikom preč. Željkom Jurkovićem.

Na početku mons. Cvitkušić pozdravio je sve okupljene, a posebno predavače, zahvalivši im na uloženom trudu da se ovaj skup ostvari. U prigodnoj propovijedi istaknuo je da nam je kršćanska dužnost voljeti svoj narod i domovinu Hrvatsku, a za što imamo potvrdu iz sv. Pisma. Isus je tugovao i plakao nad svojim narodom koji ga nije prihvatio kao svojega Spasitelja, a apostol Pavao je razočaran što njegov židovski narod ne prihvaća Isusovo Evanđelje. On bi htio biti ‘proklet’, odvojen od Krista, za sunarodnjake svoje po tijelu. Taj pretjeran izraz ‘proklet’ pokazuje koliko je Pavao ljubio svoj narod.

Prema propovjednikovim riječima hrvatski ban i biskup Petar Berislavić volio je i ljubio svoj hrvatski narod i hrvatsku grudu kada je godine 1513. preuzeo bansku dužnost te je odmah ustao protiv turskih osvajača koji su porobljavali stanovništvo između Une i Kupe. Kod Dubice je odbio napad brojnih Turaka tako da ljetopisi navode ‘što Turaka ne izgine na bojnom polju, to pozoba Sava i Una’. Tada je papa Lav X. ustvrdio da je Hrvatska ‘predziđe kršćanstva.

Na kraju propovjednik je zaključio kako se hrvatski čovjek ne samo u vrijeme bana Berislavića već kroz cijelu svoju mukotrpnu povijest do današnjih dana borio za svoju pravicu i slobodu. Zahvaljujući mnogim znanim i neznanim hrvatskim velikanima izborili smo slobodu! Naši nas hrvatski velikani srca i uma zadužuju da se nastavimo boriti za istinu, pravdu i dostojanstvo hrvatskog čovjeka. Učimo se od njih hrabrosti u borbi za istinu i pravdu i molimo se za njih da im Gospodin udijeli vječnu nagradu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Seehofer: Hrvatska policija ispravno štiti granicu

Objavljeno

na

Objavio

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je u četvrtak u Zagrebu kako Hrvatska ispravno štiti granicu te da nema prigovore na postupanje hrvatske policije prema migrantima.

Na pitanje novinara smatra li da Hrvatska na odgovarajući način čuva vanjsku granicu EU-a, u svjetlu kritika nevladinih organizacija o prekomjernom korištenju sile prema migrantima, Seehofer je odgovorio potvrdno. “Smatram da da”, rekao je ministar unutarnjih i domovinskih poslova i graditeljstva Njemačke na konferenciji za medije s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, nakon bilateralnog sastanka.

„Nemam nikakve kritike koje bi mogao uputiti na račun rada policije u Hrvatskoj i drugih služba sigurnosti”, rekao je.

Seehofer, bivši predsjednik Kršćansko-socijalne unije i premijer Bavarske, bio je oštar kritičar politike „otvorenih vrata“ prema migrantima kancelarke Angele Merkel na vrhuncu migrantske krize.

“Kada se radi o zaštiti države građana sigurnosti, onda je potrebna jaka država koja će se potruditi da imamo vladavinu prava. Tako je to i u Njemačkoj, a to je zadaća ministara unutarnjih poslova”, zaključio je Seehofer.

“Stopostotno” se slažemo

Seehofer je istaknuo kako se „stopostotno“ složio s Božinovićem po pitanju prioriteta i analiza o sigurnosnim pitanjima i migracijama.

„To će još dugo biti teme kojima ćemo biti zaokupljeni“, kazao je Seehofer i dodao kako će Njemačka pomagati koliko može Hrvatskoj u zaštiti vanjskih granica EU-a.

U tom je kontekstu Njemačka Hrvatskoj donirala deset termovizijskih kamera za nadzor graničnog prostora koje su poslije konferencije zajedno razgledali Seehofer i Božinović.

Božinović se zahvalio Seehoferu na donaciji te je rekao kako je „Njemačka oduvijek pomagala“ Hrvatskoj.

„Hrvatska policija čuva najdulju kopnenu vanjsku granicu Europske unije, a Njemačka je jedna od onih država članica koje razumiju i cijene to što radi hrvatska policija“, kazao je.

Njemački ministar unutarnjih poslova se također složio s prioritetima hrvatskog predsjedanja te je kazao da će Njemačka, koja preuzima predsjedanje od Hrvatske u srpnju, samo nastaviti s hrvatskom politikom, zbog čega će postojati „godina dana kontinuiranog rada“.

Božinović je istaknuo kako će sa Seehoferom surađivati u “borbi protiv krijumčarskih mreža”, te da su se složili da EU mora više pomoći “grčkim prijateljima” koji su “prva vrata ilegalnih i svih drugih migracija iz područja Bliskog istoka prema Europi”.

Božinović: policajci su imali značku

Portal Index. hr u srijedu je objavio snimku, na kojoj se vidi kako policajci, bez značke na vidljivom mjestu uzimaju mobitele migrantima.

„Nije točno da policajci nisu imali značke. Imali su značke na jednom od dva moguća mjesta koja su bila propisana”, rekao je Božinović i dodao kako su policajci bili “propisno pripremljeni”.

„Što se tiče tretmana osoba bez identifikacije. Oni su prema njima proveli potpuno zakonitu proceduru”, dodao je Božinović.

Migranti podnesu azil i onda “nestanu”

Slovenski ministar unutarnjih polova Boštjan Poklukar u utorak je izjavio kako je Slovenija 2019. u Hrvatsku vratila 16 tisuća ilegalnih migranata.

Božinović je istaknuo kako treba razlikovati “broj postupaka” od broja osoba koje su vraćene jer neki migranti i po dvadeset puta pokušavaju preći granicu, stoga 16 tisuća policijskih postupaka ne znači i 16 tisuća osoba, već znatno manje.

„Kao što vam je poznato, migranti i oni koji traže zaštitu u Hrvatskoj, u vrijeme dok čekaju na rješenje hrvatskih vlasti, nestanu iz Hrvatske“, rekao je Božinović koji tvrdi da se zbog toga migrante vraća u Hrvatsku.

“Netko podnese zahtjev za azilom u Hrvatskoj, dobije iskaznicu da je zatražio međunarodnu zaštitu i onda nestane“, kazao je Božinović.

„Takve ljude se vraća, kada ih se uhvati negdje u Europi. Tako dolazimo do te brojke“, tvrdi ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Butković o Kujundžiću: Dužni smo navoditi promjene u imovinskoj kartici

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nije želi u četvrtak, uoči užeg kabineta Vlade, komentirati slučaj s imovinskom karticom ministra zdravstva Milana Kujundžića no poručio je kako su svi dužni navoditi promjene u toj kartici.

“Ne mogu suditi nikome, pa ni kolegi Kujundžiću. Postoji najprije on, pa razgovor s premijerom, pa Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa”, rekao je ministar Butković, napominjući kako je Kujundžić već dao nekakvo objašnjenje.

Upitan bi li on u imovinskoj kartici naveo od koga je posudio novac, uzvratio je da osobno nema takvih ambicija, ali da je dužan, kao i svatko od njih, sve što bi radio navesti u svojoj kartici.

Rekao je i da je njegova imovinska kartica u redu, da je sve upisano te da nije ništa kupovao.

Na pitanje o izborima unutar HDZ-a i njegovoj podršci sadašnjem predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću, uzvratio je: “Rezultat ovih unutarstranačkih izbora trebao bi biti takav da razlike među nama, ako i postoje, budu što manje i da ujedinjeno idemo na parlamentarne izbore. Ako to ne napravimo, onda smo svi skupa pali na ispitu”.

Radman: Nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kaže kako nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića.

“Nisam se uopće bavio time, sinoć sam kasno došao iz Bruxellesa, gospodina Kujundžića poznajem kao uglednom liječnika sa svjetskom reputacijom profesora”, ustvrdio je Radman.

Na pitanje treba li Kujundžić odstupiti s mjesta ministra, Radman kaže kako ne može o tome govoriti.

Na tvrdnju novinara da ministri u EU odstupaju i zbog manjih problema, ministar Radman je kazao kako “svega ima u Europskoj uniji”.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da problem oko imovinske kartice treba razjasniti sam Kujundžić, dodavši da se ona jako trudi oko svoje imovinske kartice te da svi trebaju biti detaljni i precizni.

Mediji su ovih dana pisali o nepodudarnosti u imovinskoj kartici ministra zdravstva Kujundžića s kupovinom nove kuće u zagrebačkom Maksimiru, a potom i o obiteljskoj kući u Markuševcu, u kojoj živi sa suprugom, za koju tvrdi da vrijedi samo 900.000 kuna iako je njezina tržišna vrijednost dvostruko veća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari