Pratite nas

Hrvatska

Znanstveni skup ‘Operacija Maslenica – prijelomnica Domovinskog rata’

Objavljeno

na

Zadarska županija i Sveučilište u Zadru u sklopu obilježavanja 25. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica priredili su znanstveni kolokvij “Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata”, koji će se održati u ponedjeljak na Sveučilišta u Zadru, najavili su u nedjelju s tog Sveučilišta.

25. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica održava se pod pokroviteljstvom hrvatskoga državnog vrha, predsjednice Republike Hrvatske i Vlade RH.

“Znanstveni kolokvij o VRO Maslenica organiziramo s ciljem da se znanstveno razmotri kontekst i značenje te vojno-redarstvene akcije koja je označila prekretnicu u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu.

Ne ulazeći u detalje operativne provedbe te operacije te doprinos pojedinaca i vojnih postrojba, što je predmet dobrodošlih specijalističkih vojnih studija i publicističkih memoarskih djela, važno je na temelju različitih izvora relevantnih podataka ukazati na geostrateško značenje zadarske regije, posebno s obzirom na povezivanje primorskoga i kontinentalnog dijela Hrvatske, vojnogeografske specifičnosti koje je trebalo uzeti u obzirom prigodom planiranja i provedbe operacije, kao i političke okolnosti uoči i nakon operacije”, istaknuo je prorektor prof. dr. Josip Faričić, organizator kolokvija i urednik publikacije u kojoj će se na hrvatskom i na engleskom jeziku objaviti proširena i znanstvenim aparatom opremljena izlaganja s kolokvija.

Isto tako, dodao je, “predviđeno je da se razmotri medijski odjek operacije koji je utjecao na kasnije narative o tom važnom događaju iz Domovinskog rata”.

Premda je tijekom Domovinskog rata i ranije bilo operacija kojima su oslobođeni pojedini dijelovi okupiranoga hrvatskog teritorija (npr. Dubrovačkog Primorja i Konavala), VRO Maslenica je imala prekretničko značenje jer je smanjen agresorski pritisak na Zadar, jedan od najvećih hrvatskih obalnih gradova, oslobođena su mnoga naselja u Ravnim kotarima i dragocjena infrastruktura (npr. zračna luka u Zemuniku) te, što je vrlo važno, omogućeno je povezivanje hrvatskoga sjevera i hrvatskoga Juga preko Novskog ždrila, objašnjava dr. Faričić.

Također ostvareni su preduvjeti za izgradnju tunela Sv. Rok i novoga Masleničkog mosta, kojima je zapravo utvrđena konačna trasa autoceste koja je desetljeće poslije povezala srednji i južni dio hrvatskoga Jadrana s gorskim i nizinskim dijelom Hrvatske.

Znanstveni kolokvij “Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata” održat se se u ponedjeljak, 22. siječnja, u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta s početkom u 15 sati, a moderator skupa je prof. dr. Ante Bralić.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Klapa Hrvatske ratne mornarice (HRM) Sv. Juraj. Bralić.

25-metarska zastava Republike Hrvatske na zvoniku katedrale sv. Stošije

U spomen na 25. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93. u subotu je razvijena 25-metarska zastave Republike Hrvatske i spuštena niz zvonik katedrale sv. Stošije.

Danas se održava 26 kilometara duga molitvena hodnja „Koracima nade u istinu“ nekadašnjom prvom crtom bojišnice Zeleni hrast – Kašić – Paljuv – Pridraga, koju već deset godina organizira Udruga Žene u Domovinskom ratu, a navečer će u Hrvatskom narodnom kazalištu koncert održati Klapa HRM-a Sveti Juraj i orkestar HRM-a.

Središnji dan i svečanost obilježavanja 25. obljetnice akcije Maslenica ’93. bit će u ponedjeljak, 22. siječnja, u nazočnosti hrvatskoga državnog vrha, kada će se održati mimohod ratnih postrojba sa zastavama te svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Operacija Maslenica oslobodilačka je operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. srpske krajine koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno.

U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.  (Hina)

VELIKE POBJEDE HRVATSKE VOJSKE: MASLENICA 22-27. SIJEČNJA 1993.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Incident u centru Zagreba: Migranti pijani divljali u Importanne centru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Dvojica tražitelja azila sinoć su oko 21 sat u centru Zagreba pravili nered i divljali po pothodniku Importanne centra. Zbog incidenta je odmah intervenirala policija koja je dvojicu stranaca uhitila i odvela u policijsku postaju.

Obradom je utvrđeno da je riječ o 34-godišnjem državljaninu Alžira i njegovom maloljetnom prijatelju iz Libije koji su tijekom večeri u vidno alkoholiziranom stanju narušavali javni red i mir.

Alkotest su, kažu iz PU zagrebačke, obojica odbila, a od ranije su imali na tijelu više ozljeda pa je to bio dodatni motiv da se temeljito istraže okolnosti koje su dovele do njihova divljanja pred građanima, piše Jutarnji list

– Obojica se dovode u svezu s počinjenjem više kaznenih djela. Maloljetnik je i u službenim prostorijama dalje nastavio s narušavanjem javnog reda i mira, te je pružao aktivini otpor i pokušavao se udaljiti iz postaje pa su policijski službenici nad njim uporabili sredstva prisile – otkrivaju još iz zagrebačke policije.

No tu privedeni mladići nisu se zaustavili već je maloljetnik, kako doznaje Jutarnji list, u jednom trenutku dok je nasrtao na policajca odlučio ga i ugristi za ruku nakon čega je dalje, ničim izazvan udarcem razbio staklenu stijenku vrata unutar postaje.

Na kraju je morala intervenirati i Hitna pomoć koja je maloljetnog Libijca prevezla na sanaciju posjekotina u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, dok je ugriženom policajcu pomoć pružena u KBC Sestre milosrdnice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Alemka Markotić: Prvi put smo zatvorili sve zbog panike, ali sljedeći put neće biti tako

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska treći dan zaredom nema nijednu zarazu koronavirusom, ali ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak naglasio je da tek kad ih prođe 14, može se proglasiti pobjeda.

No, pritisak turističke sezone, ugostitelja i svih koji su patili u trenucima kad je “život stao” žele da se mjere što prije potpuno ublaže. Kako se s tim nosi Nacionalni stožer za civilnu zaštitu te što se preporuča u narednim danima i tjednima, govori gošća RTL-a Danas – Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” u Zagrebu.

Nije joj lako, panično smo zatvarali i zaustavljali praktički sve prije nešto manje od tri mjeseca, a sad pak panično otvaramo i pokrećemo sve jer strahujemo od povećeg turističkog minusa. Takvo stanje potencijalno je opasno jer samo proteklog vikenda u zemlju je ušlo više od 20.000 stranaca. Zato se postavlja pitanje kad ćemo biti “korona free” zemlja…

“Ne bi trebalo biti oboljelih, ali mislim da smo već u izvrsnoj situaciji gdje više dana nema novooboljelih i mislim da smo zasad sigurna zemlja. To nas sve može veseliti i hrabriti”, kazala je i osvrnula se na turističku sezonu:

“Od straha nema puno koristi. Treba pratiti situaciju i provoditi mjere. Kao razumni ljudi moramo paziti, ali ako uzmemo informaciju koju smo možda zanemarili zbog korone jest da tisuće i milijuni ljudi putuju tijekom godine i ti putnici prenose različite infektivne bolesti. Postoji cijela struka koja se naziva “putnička medicina”.”

Nekako smo fokusirani na koronavirus. Primjerice, ako se osoba zarazi na Cipru, ima besplatno liječenje. Što ako se zarazi u Hrvatskoj?

“Cipar ne mogu komentirati, ali mislim da pacijentu nije bitno što ima besplatno liječenje, ako se tamo zarazi. Mi moramo pratiti situaciju, detektirati oboljele, laboratoriji su razvijeni u cijeloj zemlji… Dakle, možemo se kvalitetno nositi s tim”, govori Markotić te se osvrće na potencijalnu situaciju ako se netko zarazi u hotelu, odnosno, hoće li biti samoizolacije kao što je bilo dosad:

“Puno je epidemioloških situacija i detalja koje treba analizirati kako bismo odredili mjere zaštite.”

Kad smo kod zaštite, kad će cjepivo?

“Netko ga prvo treba napraviti i pustiti u promet, a to nije realno iduće dvije do tri godine. U kratkom postupku možda ima dva kandidata iz SAD-a i Velike Britanije, no da bi ih se proizvelo u dovoljnim količinama i da bi se testiralo adekvatno, proći će dosta vremena”, ističe Markotić pa spominje drugi val:

“Racionalnim postupanjem ćemo se bolje zaštititi. Pripremljeniji smo, imamo dijagnostiku i iskusniji. Prvi put smo zatvorili sve zbog panike, ali sljedeći put neće biti tako. Ako COVID bude u cirkulaciji, morat ćemo biti spremni odraditi sve bez zatvaranja.”

Sad smo pametniji, kako Markotić kaže, pa je možda poznato koji je rizični faktor – starost, pretilost, kronične bolesti…

“Kao i kod većine infektivnih bolesti, to su kronične i imunološke bolesti. Pa i pretilost…”

Na kraju, otkrila je hoće li u politiku i je li ju premijer Andrej Plenković kontaktirao.

“Nije me kontaktirao, ostajem u medicini. Samo to i radim”, zaključila je Alemka Markotić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati