Pratite nas

Hrvatska

Znanstveni skup ‘Operacija Maslenica – prijelomnica Domovinskog rata’

Objavljeno

na

Zadarska županija i Sveučilište u Zadru u sklopu obilježavanja 25. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica priredili su znanstveni kolokvij “Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata”, koji će se održati u ponedjeljak na Sveučilišta u Zadru, najavili su u nedjelju s tog Sveučilišta.

25. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica održava se pod pokroviteljstvom hrvatskoga državnog vrha, predsjednice Republike Hrvatske i Vlade RH.

“Znanstveni kolokvij o VRO Maslenica organiziramo s ciljem da se znanstveno razmotri kontekst i značenje te vojno-redarstvene akcije koja je označila prekretnicu u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu.

Ne ulazeći u detalje operativne provedbe te operacije te doprinos pojedinaca i vojnih postrojba, što je predmet dobrodošlih specijalističkih vojnih studija i publicističkih memoarskih djela, važno je na temelju različitih izvora relevantnih podataka ukazati na geostrateško značenje zadarske regije, posebno s obzirom na povezivanje primorskoga i kontinentalnog dijela Hrvatske, vojnogeografske specifičnosti koje je trebalo uzeti u obzirom prigodom planiranja i provedbe operacije, kao i političke okolnosti uoči i nakon operacije”, istaknuo je prorektor prof. dr. Josip Faričić, organizator kolokvija i urednik publikacije u kojoj će se na hrvatskom i na engleskom jeziku objaviti proširena i znanstvenim aparatom opremljena izlaganja s kolokvija.

Isto tako, dodao je, “predviđeno je da se razmotri medijski odjek operacije koji je utjecao na kasnije narative o tom važnom događaju iz Domovinskog rata”.

Premda je tijekom Domovinskog rata i ranije bilo operacija kojima su oslobođeni pojedini dijelovi okupiranoga hrvatskog teritorija (npr. Dubrovačkog Primorja i Konavala), VRO Maslenica je imala prekretničko značenje jer je smanjen agresorski pritisak na Zadar, jedan od najvećih hrvatskih obalnih gradova, oslobođena su mnoga naselja u Ravnim kotarima i dragocjena infrastruktura (npr. zračna luka u Zemuniku) te, što je vrlo važno, omogućeno je povezivanje hrvatskoga sjevera i hrvatskoga Juga preko Novskog ždrila, objašnjava dr. Faričić.

Također ostvareni su preduvjeti za izgradnju tunela Sv. Rok i novoga Masleničkog mosta, kojima je zapravo utvrđena konačna trasa autoceste koja je desetljeće poslije povezala srednji i južni dio hrvatskoga Jadrana s gorskim i nizinskim dijelom Hrvatske.

Znanstveni kolokvij “Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata” održat se se u ponedjeljak, 22. siječnja, u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta s početkom u 15 sati, a moderator skupa je prof. dr. Ante Bralić.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Klapa Hrvatske ratne mornarice (HRM) Sv. Juraj. Bralić.

25-metarska zastava Republike Hrvatske na zvoniku katedrale sv. Stošije

U spomen na 25. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93. u subotu je razvijena 25-metarska zastave Republike Hrvatske i spuštena niz zvonik katedrale sv. Stošije.

Danas se održava 26 kilometara duga molitvena hodnja „Koracima nade u istinu“ nekadašnjom prvom crtom bojišnice Zeleni hrast – Kašić – Paljuv – Pridraga, koju već deset godina organizira Udruga Žene u Domovinskom ratu, a navečer će u Hrvatskom narodnom kazalištu koncert održati Klapa HRM-a Sveti Juraj i orkestar HRM-a.

Središnji dan i svečanost obilježavanja 25. obljetnice akcije Maslenica ’93. bit će u ponedjeljak, 22. siječnja, u nazočnosti hrvatskoga državnog vrha, kada će se održati mimohod ratnih postrojba sa zastavama te svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Operacija Maslenica oslobodilačka je operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. srpske krajine koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno.

U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.  (Hina)

VELIKE POBJEDE HRVATSKE VOJSKE: MASLENICA 22-27. SIJEČNJA 1993.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Prosvjed podrške žrtvama seksualnog nasilja: Nekažnjavanje zločina je zločin

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Više tisuća građana okupilo se u subotu na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava na prosvjedu “Pravda za djevojčice” organiziranom u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu, a s kojeg je poručeno da je nekažnjavanje zločina – zločin.

Povod za prosvjed bio je slučaj silovanja maloljetnice u Zadru, odnosno puštanje na slobodu petorice osumnjičenika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice koje je trajalo punih godinu dana.

Mirni prosvjedi u 15 hrvatskih gradova

Osim u Zagrebu gdje se po procjeni organizatora okupilo oko 7.000 građana, mirni prosvjedi održavaju se u 15-stak  hrvatskih gradova, među kojima i u Zadru, Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku.

Prosvjednici su na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava nosili transparente na kojima su bile ispisane poruke poput: “Dosta mi je ličkog rukovanja i dalmatinskog milovanja”, “Logo konoplje=zločin, grupno silovanje=krivo je more, “Nema opravdanja”, ” Odgovor je otpor”, “Niste same”, “Institucije koje štite zlostavljače su zlostavljačke”, “Ljute smo”, “Ona je netko, a ne nečija”, “Bez pristanka=silovanje”, “Ni pokorne ni pokorene”, “Vicevi o silovanju nisu smiješni”.

Organizatori prosvjeda – Platforma za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna od nadležnih institucija zahtijevaju hitno djelovanje radi zaštite žrtve i kažnjavanja počinitelja. Od ministra pravosuđa traže da odmah pokrene stegovni postupak protiv suca Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog neprofesionalnog i nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve.

Od Državnog odvjetništva traže da hitno premjesti sudski postupak sa zadarskog županijskog suda na drugi županijski sud, kako bi se spriječili mogući utjecaji interesnih skupina na sudski postupak, i to na štetu žrtve.

Traže da policija, centar za socijalnu skrb i sud odmah poduzmu sve radi zaštite dostojanstva i privatnosti žrtve u odnosu na lokalnu okolinu i medije, pružanje psihosocijalne podrške i provedbu istražnih postupaka na način koji je neće dodatno traumatizirati i viktimizirati.

Naposljetku, traži se hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa.

Iz udruga koje su organizirale prosvjed pozvali su građane suzdrže od napada na suce i osumnjičenike koji izlaze iz demokratskih i civilizacijskih okvira.

Karmelić: Imamo društvo kao slučaj i zato ga moramo mijenjati 

“Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća. Nažalost, ovaj slučaj samo je jedan u moru ovakvih”, kazala je Petra Karmelić iz Platforme za reproduktivna prava.

Istaknula je da je takva mračna i nasilna stvarnost rezultat nepostojanja sustavnog programa prevencije, izostanka podrške žrtvama i neadekvatne sankcija za nasilnike.

“Institucije i mi kao društvo smo zakazali”, naglasila je, dodavši da društvo neravnopravno odgaja djevojčice i dječake, izostaju stručni i znanstveno utemeljeni edukativni programi, podrška žrtvama, a institucije štite nasilnike i same sudjeluju u nasilju.

“Mi nemamo jedan slučaj niti slučajeve nego društvo kao slučaj i zato moramo mijenjati društvo”, poručila je Karmelić, upitavši kada ćemo konačno govoriti o nasilju prema ženama prestati govoriti samo onda kada naslovnice ispune tragični slučajevi.

Na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih

Navela je da na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, jer se žrtve boje govoriti o onome što su doživjele i ne vjeruju institucijama koje su ih trebale zaštititi. Naše sudstvo je po neovisnosti 126. u svijetu, a u sudskim procesima pogoduje se interesnim skupinama, dodala je.

“Jer ne žele i ne trebaju odgovarati na pitanja što su nosile, koliko su popile i zašto nisu pazile. Prestanimo preispitivati žrtve i dodatno ih traumatizirati. Ne možemo izmišljati opravdanja za seksualno nasilje jer nasilje nema opravdanja”, poručila je Karmelić, što je izazvalo pljesak brojnih okupljenih građana te glasne zvukove bubnjeva i zvukovima paljenja motora bajkera s pozornice.

Ivan Blažević iz zaklade Solidarna kazao je da njegova definicija frajera u ovoj zemlji jednostavno ne prolazi. “U ovoj zemlji frajeri drže visoke političke funkcije, upravljaju regijama i tuku svoje žene, najveći lopovi ispijaju kave s nedodirljivim sucima, ratni zločinci i huškači postaju cijenjeni saborski zastupnici,  nasilnici svečano otvaraju škole, a djeca frajera postaju frajeri tako da nekažnjeno gaze pješake, tuku novinare i imaju vlastiti hotel prije navršene 30-te”, kazao je.

Ova zemlja treba muškarce, a oni za razliku od frajera svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost

Poručio je da ova zemlja treba muškarce, a oni “za razliku od frajera, svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost, dječacima kažu da smiju plakati, a djevojčicama ponavljaju da budu snažne i svoje”.

Djeca muškaraca vide kako oni vole i poštuju svoje žene, mijenjaju pelene, kuhaju ručak i zajednički donose važne odluke te vide da im otac zaplače uz tužan film ili pjesmu. Molim vas da obećamo da nikad nećemo počiniti, prešutjeti i opravdavati muško nasilje nad ženama, odnosno nasilje uopće. Jer onaj koji zlostavlja žene i slabije od sebe je slabić, onaj koji šuti o nasilju je kukavica, a onaj koji nalazi opravdanja – papak. Nemojmo biti to već budimo ljudi”, poručio je.

S pozornice su organizatori žrtvama poručili da nisu krive niti odgovorne te da nitko ne zaslužuje nasilje i nije odgovoran za postupke druge osobe. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović o odluci vukovarskog Gradskog vijeća: Nisu sazreli uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak komentirajući u odluku vukovarskoga Gradskog vijeća kako je u ovom trenutku bitno da još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično, da najprije treba riješiti velike stvari, a zatim u činiti korake koji će “omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta”.

“Ono što je meni bitno jest da je odluka koju je sad donijelo Vijeće, a to je da u ovom trenutku još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično s obzirom da i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa da sva ta prava moraju biti u svrhu suživota između većinskoga hrvatskog naroda i manjina, odnosno da treba poštovati prava većinskoga hrvatskog naroda”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Radila sam u mirnim reintegracijama, mogu reći da su postignuti rezultati veći nego što se netko nadao. Hrvati i Srbi, koji su tada imali dovoljno hrabrosti, dogovorili su se o zajedničkom životu, a Hrvatska je prva pokazala da ne želi više rat, nego je pristala na neke uvjete iako ja vjerujem da se to moglo riješiti i drugim putem”, istaknula je.

Kako je dodala, hrvatsko državno vodstvo je potvrdilo da ne želi rat, već da želi mirnu državu i suživot sa Srbima i drugim nacionalnim manjinama.

“Vjerujem da će se riješiti pitanje na koje sam upozorila prije nekoliko dana u Vukovaru, da je naše pravosuđe zakazalo, da se Hrvatska u međunarodnoj zajednici zalaže za međunarodne sudove koji će dijeliti pravdu jer bez pravde nema pomirenja i nema budućnosti. E pa napravimo to i u vlastitoj državi”, istaknula je.

Neugodno je iznenađena “brzinom kojom hrvatsko pravosuđe djeluje na neke prijestupe, da grad koji je razoren, gdje su braniteljiu mučeni i silovani nije nikad doživio pravdu”.

“Mislim da prvo treba riješiti velike stvari, a onda učiniti one korake koji će omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta i zaposliti ljude. Ne podcjenjujem niti jedno pitanje jer je nekima ćirilica važna i – ako ja mogu nešto pomoći ispred hrvatskog većinskog naroda – ja ću to učiniti”. poručila je.

Nakon svečanosti u povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe, na pitanje novinara je li spremna na sučeljavanje s predsjedničkim kandidatima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je odgovorila kako ona ne postavlja nikakve uvjeta za sučeljavanje, ali je upozorila kako službeno još nitko nije kandidat.

“Dok gospodin Milanović ide Hrvatskom kako bi promovirao sebe i svoje ideje, ja obnašam svoje državničke dužnosti. Kampanja će doći kada za to dođe vrijeme, a kada kandidati predstave svoje programe, vrlo rado ću s njima raspravljati. Sadašnji napadi i pošalice su vrlo neozbiljne. Dok nismo kandidati, ne znam o čemu ćemo razgovarati”, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. (Hina)

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari