Pratite nas

Vijesti

Znanstvenici šokirani: Čije to tajne čuva Vlada?

Objavljeno

na

Jesu li postupci Vlade i Hrvatskoga državnog arhiva kad je riječ o mogućnosti uvida u arhivsku građu iz vremena SRH i SFRJ, skandalozni i predstavljaju li ograničenje akademskih sloboda? – pitanje je koje se nametnulo nakon što su u znanstvenim krugovima s čuđenjem popratili odluku Vlade sa sjednice u četvrtak.

Vlada je donijela odluku o prestanku važenja stupnja tajnosti dokumenata Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Izvršnog vijeća Sabora SRH i na taj ih način učinila dostupnim javnosti.

Odluka je donesena nakon što su zahtjev za uvid u tu građu Hrvatskome državnom arhivu uputili Anto Mikić, glavni urednik Hrvatskoga katoličkog radija, za razdoblje od 1962. do 1972., radi izrade doktorske disertacije “Crkveno i društveno tumačenje Glasa Koncila 1963. – 1972.”, te Miroslav Akmadža za razdoblje od 1982. do 1984., za potrebe znanstvenoistraživačkog rada Hrvatskog instituta za povijest o problematici crkveno-državnih odnosa.

Vlada je obrazložila da je zeleno svjetlo za deklasifikaciju dijela te građe, izvorno označene kao “strogo povjerljivi spisi” te “povjerljivi spisi”, dalo Povjerenstvo za sređivanje arhivskoga gradiva od posebnog nacionalnog interesa i postupanje po zahtjevima za uvid i njegovo korištenje.

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima predviđa da je javno arhivsko gradivo u pravilu dostupno za korištenje 30 godina nakon nastanka, što traženi dokumenti i jesu, a povjerenstvo je zaključilo i kako oni “ne sadrže podatke čijim bi objavljivanjem nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes RH”.

Sve to izazvalo je zgražanje među znanstvenicima – ponajprije to što o davanju suglasnosti na uvid u takvu dokumentaciju odluku donosi Vlada. Donedavno je, kažu, bilo dovoljno uputiti zahtjev Hrvatskome državnom arhivu i uvid bi bio odobren za dan ili dva.

Također, nejasno je po čemu je dokument jedne komisije iz SRH uopće važan za nacionalnu sigurnost RH, kao i to zašto nekakav dokument koji je star i 40, pa i 50 godina, nije već javno dostupan.

– Ovo je prvi put da Vlada odlučuje o mojoj molbi. Nejasno je čemu tolika procedura zbog građe koju je tražio kolega Mikić, s obzirom na to da sam ja najveći dio tih dokumenata već pregledao, obradio i objavio – čudi se dr. Akmadža.
Razdoblje koje je predmet Mikićeva interesa vrijeme je prvih 10 godina od osnutka Glasa Koncila.

– Zanima me koliko je vrijeme održavanja Drugoga vatikanskog koncila bilo predmetom interesa tadašnje Komisije za odnose s vjerskim zajednicama.

Dosad dostupni dokumenti govore puno o prirodi tadašnjeg režima i ograničenjima sloboda. Komisija se raspitivala o osobnim stvarima svećenika, pozivala vjernike i kler na saslušanja.

Među njima su bili i Pavlinić i Živko Kustić, a Mali koncil, kojemu je tada urednik bio Franjo Kuharić, osuđen je zbog članka o ratu u Vijetnamu – prepričava nam Anto Mikić.

‘Nema tu ugroze države’

U znanstvenim krugovima pooštravanje procedure za uvid u građu nekadašnjeg komunističkog režima vežu uglavnom uz sudske postupke protiv Perkovića i Mustača. Davor Marjan s Hrvatskog instituta za povijest jedan je od najglasnijih kritičara Hrvatskoga državnog arhiva.– Ni jedan dokument iz SFRJ i SRH koji je nastao do 30. svibnja 1990. ne predstavlja ugrozu za nacionalnu sigurnost i trebao bi biti javno dostupan. Ova je procedura smiješna! To samo govori koliko smo daleko od pravne države. Potpuno je besmisleno da Vlada skida tajnost s dokumenata starijih od 30 godina. Još bih razumio da je riječ o građi SDS-a, ali tamo nekakve komisije?! Samo nam otežavaju rad – smatra Davor Marjan.

Lemić: Ovakva iznimka nije dobra

Zanimljivo, ni ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva Vlatka Lemić nije najsretnija zbog ovakve procedure prilikom davanja suglasnosti za uvid u građu iz vremena SRH.– Načelno se ne slažem s djelovanjem povjerenstva osnovanoga u svibnju prošle godine koje, osim davanja prethodnog mišljenja Vladi RH za uvid i korištenje građe iz vremena SRH, ima i dodatno definirane zadaće u odnosu na gradivo nastalo djelovanjem dr. Franje Tuđmana kao predsjednika RH. Ne kažem da Vlada nema ingerencije za osnivanje takvog povjerenstva, ona su postojala i prije, ali takve su odluke iznimka, što nije dobro. Trebalo bi se osloniti na glavne zakone, odnosno arhivski zakon te Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o tajnosti podataka, koje je potrebno uskladiti, osobito u dijelovima koji se odnose na rokove davanja dokumenata na uvid – smatra ravnateljica Lemić.

[ad id=”40551″] MARIJANA CVRTILA/Slobodnadalmacija

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari