Pratite nas

Pregled

Zoran Erceg na splitsku povorku homoseksualaca došao ‘provocirati’ u majici Crvene zvezde

Objavljeno

na

Foto: dalmacijadanas.hr

Na devetoj splitskoj paradi homoseksualaca pojavio se i Zoran Erceg i to u majici Crvene zvezde, na čijoj je poleđini pisalo “Aleksandar Kralj”, inače je to vaterpolist koji je prije četiri mjeseca skočio sa splitske Rive u more bježeći od napadača.

Smatram da kao građanin Splita imam građansku dužnost da podržim ljude kojima su ugrožena ljudska prava jer i meni kao invalidu su ugrožena u nekom drugom dijelu moja ljudska prava. Svi ljudi koji budu čitali ovu izjavu su pripadnici neke manjine kojoj su ugrožena ljudska prava. Da li su to samohrane majke, djeca bez roditeljske skrbi… Svi mi pripadamo nekoj skupini kojoj su ugrožena ljudska prava. Ovo je majica momka koji je potjeran od splitskih huligana, od vaterpolista koji je bačen u more. Mi imamo problem sa sobom. Sutra će to biti građani Zagreba, pa Šibenika i to samo zato što ne navijaju za neki drugi klub”, rekao je Erceg, prenosi Dalmacija Danas.

Zoran Erceg kontroverzni je splitski snimatelj u zadnje vrijeme poznat po zabrani pristupa Tuđmanovom spomeniku nakon incidenta koji je izazvao na otkrivanju istoga.

Ranije je rekao NE prosvjedu u Savskoj 66 , nakon što je na Facebooku pokrenuo stranicu ‘DOSTA JE – Stop agresiji šatordžija iz Savske’, koja se internetskim žargonom može okarakterizirati kao ‘Hate group’ (stranice na kojima se okupljaju članovi s primarnom svrhom promicanja mržnje, neprijateljstva i zlobe protiv pripadnika druge rase, vjere, invalidnosti, seksualne orijentacije, ili nacionalnosti/nacionalnog podrijetla a koji se razlikuje od onog od članova organizacije).

Njegove fotografije snimanja Ratka Mladića i aktivnosti kninskog korpusa kružile su internetom.

Na fotografijama iz 1991. godine jasno se vidi kako je Herceg snimao dogovoreni pregovarački sastanak Mladića s jedne i hrvatskih snaga s druge strane predvođenih Nikolom Vukošićem, tadašnjim zapovjednikom hrvatskih redarstvenih snaga i Josipom Jurasom članom Kriznog stožera.

Hrvatske kamere pri tom su tajno najprije zabilježile dolazak Ratka Mladića u “kampanjoli” kao i snimatelja Zorana Ercega koji se s njim osobno dovezao te iz vozila izvukao kameru i snimao cijeli događaj.

“Kada sam došao u Knin, tražio sam dozvolu za snimanje aktivnosti kninskog korpusa i dobio je”, prepričao je Erceg na više portala te naglasio kako mu je pri tom Ratko Mladić kazao: “Je li ustašo, hoćeš li ići sa mnom da vidiš što ja radim s tvojima”, te dodao da u skradinskom zaleđu ima grupu ustaša koje su opkolili i da ide s njim vidjeti kako će ih srediti. Radilo se o Velikoj Glavi gdje su hrvatski branitelji u pokušaja neprijateljskoga proboja postavili uspješnu crtu obrane koja ih je od agresora dijelila jedva 70 metara i do Oluje je bila jedna od najtežih kota bojišnice u cjelokupnom Domovinskom ratu. U opisu te snimateljske epizode, Erceg danas tvrdi kako se dolaskom na položaj našao u neugodnoj situaciji s okupirane strane i da je “ispalo” da je Mladićev snimatelj.

Pritom evocira kako je tada napravio fatalnu pogrješku jer kasetu s materijalom nije predao nekome od kolega iz šibenskog ili splitskog dopisništva, te da mu je istu po povratku u Knin oduzeo Mladić s opaskom da se sutra vrati po nju nakon čega je iz Knina po njegovom daljnjem opisu istjeran hicima iz vatrenog oružja i da je živu glavu spasio bježeći u Renaultu 4, pod paljbom kojim je upravljao skoro u ležećem položaju.

Po povratku u Knin gdje je ostavio svoju Renault četvorku, Mladić mu je rekao da mu da kazetu da je pregleda te da se sutra vrati po nju.

“Rekao sam mu da je odmah pogleda, njegovi tjelohranitelji su mi stavili cijev uz glavu. Krenuo sam prema Splitu, kada su na mene otvorili paljbu. Vozio sam ležeći, virio sam da vidim kuda vozim”, prisjeća je. U Knin se drugog dana nije vratio.

Erceg je više puta naglasio da je prošao niz ratišta te istaknuo kako je dva puta ranjen u Hrvatskoj, a da mu je ranjavanje u Sarajevu bilo gotovo fatalno s posljedicom, jednom tvrdi 80 % a potom 50 % ustanovljenog invaliditeta. Po informacijama iz Registra branitelja Zoran Erceg rođen u Kninu 1959. u borbenom sektoru Ministarstva obrane proveo je 18 mjeseci (546 dana).

Aktivnosti u Dalmatinskoj akciji

Oštro je napao braniteljske udruge koje su se suprotstavile tome da se jedna ulica u Splitu nazove “Prvog partizanskog odreda”, a za rata je bio, nakon ranjavanja, dopredsjednik separatističke Dalmatinske akcije koju je Vrhovni sud 2000. godine oslobodio optužbi za teroristički čin – postavljanje eksploziva u vlastite prostorije u središtu Splita.

Uz njegovo ime veže se i humanitarna afera prema kojoj nije izvršio potpunu primopredaju sakupljenih donacija. Više možete pročitati ovdje.

Također, bile su razne kontroverzije vezane uz ranjavanje Ercega jer je često sniman sa štakama iako vrlo dobro hoda i bez njih, planinari po Mosoru i snima iz helikoptera u ekstremnim uvjetima.

Na stranicama Ercegove Fotoakademije moglo se vidjeti niz video zapisa u kojima je bez problema hodao bez štaka i pomagala.

Đuri Glogoškome predbacivao je zloporabu branitelja “Kada bih sebično vodio računa samo o svojim materijalnim interesima, ja bih sada bio sa Đurom i bio bih s drugim braniteljima u šatoru jer kad bi se oni izborili za ovo što žele, bilo bi mi u materijalnom smislu bolje. Moramo se izdignuti iznad vlastitih interesa i boriti se za ono što smo se borili u ratu, a to je demokratska, tolerantna, slobodna, ravnopravna Hrvatska u kojoj će se poštivati ustavno-pravni poredak, a ne da mi zbog naših interesa rušimo cijelu državu. Nismo se za to borili niti su zato poginuli naši prijatelji”, moralizirao je ranije Erceg.

“Glogoški je pojasnio kako nije u Savskoj 66 zbog materijalnih interesa. “Meni je osigurana egzistencija, hrvatska država mi je osigurala egzistenciju, osigurala mi je stambeno pitanje, ne tražim više ništa za sebe od ovoga što imam. Ovdje smo zbog ljudi, kao što je gospodin Erceg, koji imaju probleme s institucijama ove države. Žao mi je što gospodin Erceg nije prvo došao u šator da nas upozna koji su to njegovi problemi kao i tisuće onih drugih koji su nas upoznali sa svojim problemima”, odgovorio mu je Glogoški.

“Ako je za hrvatsku državu problem 460 i nešto ratnih invalida prve skupine, mi ćemo se odreći svojih prava”, rekao je Glogoški.

Ercega se nitko ne sjeća kao člana postrojbe

Na taj Ercegov nastup i moraliziranje Glogoškome reagirala je Udruga branitelja Dubrovnika.

Udruga branitelja Dubrovnika demantirala je navode Zorana Ercega da je bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, “nitko ga se ne sjeća kao člana te postrojbe, nema ga u popisu branitelja grada, a optužuju ga i za otuđenje video zapisa obrane Dubrovnika”, reagirala je udruga priopćenjem koje potpisuje predsjednik Izvršnog odbora Udruge branitelja Dubrovnika profesor Marko Mujan:

“Potaknuta sinoćnjom emisijom na Al Jazeera televiziji, u kojoj su gostovali predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški i samo prozvani protu prosvjednik i branitelj Zoran Erceg, Udruga branitelja Dubrovnika odlučila je reagirati i pozvati institucije pravne države da istraže ratni put i okolnosti ranjavanja navodnog branitelja.

Naime, Udruga branitelja Dubrovnika, tragom izjave Zorana Ercega da je tijekom Domovinskog rata i obrane Dubrovnika bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, stupila je u kontakt sa Joškom Koprivecom i Rudijem Butkovićem, pripadnicima navedene postrojbe.

Prema izjavi Rudija Butkovića, jednog od osnivača ONB-a, Zoran Erceg nikada nije bio pripadnik te časne i proslavljene postrojbe, ali je ostao upamćen kao navodni snimatelj, koji je u nedostatku vlastitih posudio video zapise pripadnika ONB-a koje nikada nije vratio.

Nakon više nego uspješnog djelovanja te održavanja Dubrovnika na životu, kao svojevrsna žila kucavica, a zbog prestanka opsade Dubrovnika, dana 31. prosinca 1992. godine Odred naoružanih brodova je raspušten.

Tijekom djelovanja ove postrojbe kroz nju je prošlo 118 pripadnika, a na odluci o raspuštanju su potpisi Rudija Butkovića, generala Nojka Marinovića i pokojnog pukovnika Aljoše Nikolića. Među tih 118 pripadnika nema imena Zorana Ercega, pa je očito, a i vrlo lako provjerljivo, da isti nikada nije bio pripadnik te postrojbe te da je svjesno lagao hrvatsku javnost.

U istoj emisiji Zoran Erceg je spominjao svoje ranjavanje no ni Joško Koprivec ni Rudi Butković nemaju nikakva saznanja o tom navodnom ranjavanju. Zbog svega navedenog pozivamo institucije pravne države da preispitaju ratni put navodnog branitelja Zorana Ercega, a sve zbog vjerojatnosti da je u navedenom dijelu taj ratni put moguće lažiran.

Zoran Erceg je javno, pred televizijskim kamerama, lagao hrvatskoj javnosti, pa postoji vjerojatnost da je uporište za svoje laži imao u možebitnoj lažiranoj dokumentaciji o pripadnosti različitim postrojbama.”, zaključuje se u priopćenju Udruge branitelja Dubrovnik.

(Dalmacija danas / narod.hr)

 

Mladen Pavković: Zoran Erceg nije ništa drugo nego srbijansko-četnički provokator

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mike Pompeo čestitao Hrvatskoj Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država Michael Pompeo čestitao je Hrvatskoj Dan državnosti u ime Vlade SAD-a i američkog naroda.

“Sjedinjene Države više no ikada cijene hrvatsko vodstvo i naše snažno bilateralno partnerstvo. Kao NATO saveznica i članica EU, Hrvatska je kamen temeljac stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog prosperiteta u regiji , ali i unutar cijele Europe.

Sjedinjene Države čestitaju Hrvatskoj na uspješnom predsjedanju EU-om koje se odvijalo usred globalne pandemije bez presedana. I dok obilježavate ovaj praznik, hrvatskom narodu želim sreću i dobro zdravlje u ovim neobičnim i izazovnim vremenima za sve nas. Radujemo se budućoj suradnji na ostvarenju naših zajedničkih ciljeva”, stoji u čestitki američkog državnog tajnika.

Američke zastave zasvijetlile na Kosači – simbol protiv korupcije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Gordan Jandroković: Opravdano je Dan državnosti slaviti 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković opetovao je u subotu, na Dan državnosti, kako je opravdano taj dan slaviti 30. svibnja, jer je to bio korak Hrvatske ka neovisnosti i demokraciji, a izjave predsjednika države Milanovićao o tom datumu, nije želio komentirati.

„Opravdano je da ponovno, baš 30. svibnja obilježavamo Dan državnosti, to je bio korak ka slobodi, neovisnosti, samostalnosti, početak borbe za slobodu, demokraciju, za neovisnu Hrvatsku“, rekao je Jandroković novinarima na zagrebačkom Mirogoju gdje je državni vrh položio vijence.

Nije komentirao izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da je 30. svibnja HDZ-ov privatluk, a ne Dan državnosti.

„To su njegove odluke, ne želim svaku komemoraciju, svaki dan kada nešto obilježavamo ili slavimo pretvarati u polemiku sa predsjednikom Republike“, rekao je predsjednik Sabora ustrajavajući da 30. svibnja zaslužuje biti Dan hrvatske državnosti.

„Na današnji dan sjećam se tog važnog datuma iz hrvatske povijesti, koji po mojem mišljenju zaslužuje biti Dan državnosti, sjećam se hrvatskih branitelja i predsjednika Tuđmana i nadam se da će to postati opće mjesto i da će i predsjednik Republike, sukladno zakonu prihvatiti obilježavanje ovoga dana na odgovarajući način“, rekao je.

Nije izravno odgovorio na upit vodi li Milanović parlamentarnu kampanju, umjesto SDP-a.

„U predstojećoj kampanji, naši politički suparnici su političke stranke koje bi željele doći na mjesto HDZ-a, a neće uspjeti, a predsjednik Republike treba biti predsjednik svih hrvatskih građana“, naglasio je Jandroković.

Uhićenja neće štetiti HDZ-u, odgovornosti individualne

Mišljenja je da jučerašnja uhićenja, među kojima i uhićenja nekoliko HDZ-ovih dužnosnica, poput državne tajnice Josipe Rimac, neće stranci naštetiti uoči skorih izbora, kaže da se tu vidi da se radi o individualnoj odgovornosti.

„Ne vjerujem (da će naštetiti), zato što pravna država mora raditi, institucije su neovisne i dat ćemo punu potporu radu institucija, rekao je Jandroković.

„Podržavamo rad institucija hrvatske države, nitko nije iznad zakona, bio on član bilo koje stranke. Mislim da je to pokazatelj da institucije rade i u svakoj situaciji kada se prekrši zakon i dođe do zlouporabe položaja, posebno onih na političkim pozicijama, država treba raditi“, naglasio je.

Upitan jesu li HDZ i Vlada pogriješili imenovanjem Rimac za državnu tajnicu, Jandroković kaže da tu nema „odgovornosti politike“.

„Ovdje nema odgovornosti politike, ako je to točno, ovdje se vidi da se radi o individualnoj odgovornosti, tako da bih ovo tretirao na taj način.

Ne možemo preuzimati bilo kakvu kolektivnu odgovornost, ovdje se radi o pojedinačnim činovima za koje oni, ako jesu bili umiješani, moraju odgovarati“ poručio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari