Pratite nas

Hrvatska

Zoran Milanović: Bit ću konstruktivni faktor

Objavljeno

na

Zoran Milanović svečano je u utorak pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem prisegnuo za 5. predsjednika Republike Hrvatske, obvezavši se na vjernost Ustavu.

“Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”, prisegnuo je Milanović na svečanosti u predsjedničkom Uredu na Pantovčaku, držeći ruku na Ustavu.

Potom je prisegu i potpisao, a u tijeku je njegov inauguracijski govor.

Uslijedit će i domjenak za uzvanike, a zatim će Grabar-Kitarović i Milanović otići u Kabinet predsjednice Republike na primopredaju dužnosti.

Milanović će nakon toga kod glavnog ulaza Ureda ispratiti Grabar-Kitarović koja odlazi s Pantovčaka.

Dužnost predsjednika Milanović počinje obnašati u srijedu, kada će potpisati i prve odluke o imenovanjima ljudi koji će biti dio njegovog Kabineta na Pantovčaku.

Za predstojnika Ureda predsjednika imenovat će Orsata Miljenića koji je bio i voditelj njegove kampanje na predsjedničkim izborima, za glasnogovornika Nikolu Jelića, koji je glasnogovornik bio i u kampanji, a očekuje se i još nekoliko odluka o imenovanjima.

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u utorak da ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor te poručio da će uložiti “sve što ima i zna” da iz zrna razumijevanja koje moli za svoje greške “izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”.

“Prije svega, zahvala onima koji su ovaj posao i dužnost obnašali prije mene – predsjedniku Tuđmanu, kojeg nisam poznavao, predsjedniku Mesiću, predsjedniku Josipoviću i predsjednici Grabar-Kitarović, koji su svi u svom vremenu i datim okolnostima dali maksimum od sebe svatko na svoj način, ali sam uvjeren, s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera”, rekao je Milanović u inauguracijskom govoru.

“Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni nego – konstruktivni faktor. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu stupnja transparentnosti tih važnih i osjetljivih sustava”, kazao je Milanović.

U vanjskoj politici fokusirat će se također, kaže, na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. “Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja”, dodao je.

Molim zrno razumijevanja za svoje greške

Zamolio je unaprijed “zrno razumijevanja za svoje greške, jer te greške nikad neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize”. “Nikad nisu niti bile. Uložit ću sve što imam i sve što znam da iz tog zrna izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”, poručio je novi predsjednik Republike.

Pritom, istaknuo je, ne pristaje na to da je greška ili neka nesreća kad postoje razilaženja u mišljenjima i stavovima. “Greška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u sumnju motivaciju i patriotizam. Svakoga dana borit ću se za podršku građana u prokazivanju te štetne prakse koja nas prati, evo, već tri desetljeća”, naglasio je.

Pritom je ustvrdio da je patriotizam, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. “Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili – i čine – boljima, slobodnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti sretnije mjesto za život”, ustvrdio je Milanović.

Istaknuo je da patriotizam podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su poginuli i koji su patili za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. “Patriotizam je i svijest o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratila naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća”, dodao je.

Naša obaveza i odgovornost je da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili isključenim

Milanović je poručio da su ratovi gotovi te da je danas naša obaveza i odgovornost u tome da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je – drukčija ili drukčiji.

“Kad kažem drukčija, mislim i – slabija, malobrojnija i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama”, poručio je.

Naglasio da naša budućnost ovisi, ponajprije, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenijeg i uspješnijeg života. Dodao je i da naša budućnost u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi, “a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija”.

Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, ističe, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Milanović smatra da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti.

Ističući da je Hrvatska domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika, poručio je i da su osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog raslojavanja.

“Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za nas koji smo tu, za generacije koje dolaze, i za one koji će se vratiti svojoj kući. Hvala vam. Živjeli, živjela Republika Hrvatska!”, zaključio je Milanović svoj govor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Krstičević: Sustav domovinske sigurnosti omogućava efikasno krizno upravljanje i udruživanje sposobnosti

Objavljeno

na

Objavio

Održana sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti

Sustav domovinske sigurnosti kvalitetno funkcionira, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković

Prva ovogodišnja sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti o djelovanju sustava u aktualnoj kriznoj situaciji epidemije koronavirusa te u nedavnom potresu, održana je pod predsjedanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u srijedu, 8. travnja 2020. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Uz predsjednika Vlade na sjednici su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, savjetnik Predsjednika RH za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj i čelnici sastavnica sustava domovinske sigurnosti, priopćio je MORH

Na tematskoj sjednici Koordinacije raspravljalo se o aktualnom stanju i poduzetim mjerama i aktivnostima kojima upravlja Vlada RH a koje su vezane za sprječavanje širenja epidemije koronavirusa te o poduzetim mjerama nakon potresa koji je nedavno pogodio Zagreb i okolicu. Članovi Koordinacije izvijestili su o aktivnostima iz svojih resora.

Pri tom je istaknuto da složeni događaji poput epidemije i potresa traže iscrpnu vodoravnu i okomitu dvosmjernu koordinaciju, komunikaciju i suradnju svih sastavnica domovinske sigurnosti, od zdravstva, unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, civilne zaštite, vatrogastva, vanjskih poslova i dr., s ciljem učinkovitog upravljanja krizom.

Zaključeno je da u sve sastavnice djelovale sukladno svojim odgovornostima i ovlastima, koristeći se postojećim znanjem, sposobnostima i resursima i da su sve dosadašnje poduzete mjere za borbu protiv epidemije bile odgovarajuće te da ih je potrebno nastaviti odgovorno provoditi na svim razinama.

Analizom sadašnje situacije s epidemijom i potresom kroz četiri faze upravljanja izvanrednim događajem ili krizom, koje uključuju prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak, može se zaključiti da je reakcija sustava na oba krizna događaja bila dobra i brza, iako je epidemija bila razvojni, a potres iznenadni događaj.

Plenković: Sustav domovinske sigurnosti kvalitetno funkcionira

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je: „U cijelom ovom procesu vidjeli smo kako sustav kvalitetno funkcionira. Od stožera Civilne zaštite RH koji je bio pravodobno osnovan i koji poduzima odgovarajuće radnje kad je riječ o mjerama za suzbijanje epidemije korona virusa, pa do munjevite reakcije svih službi na potres u Zagrebu gdje su poduzete sve mjere kako bi se prije svega osigurala sigurnost naših sugrađana“ rekao je te dodao kako je današnji sastanak bio prigoda i za daljnje smjernice i zadaće svima koji u ovome sudjeluju, od Ministarstva obrane, unutarnjih poslova, zdravstva, obavještajnih službi, vatrogasaca, Crvenog križa, Gorske službe spašavanja i svih ostalih službi pa i predstavnika zajednice županija, gradova, općina koje također moraju dati doprinos sveukupnim naporima na razini Republike Hrvatske.

Cijenimo povjerenje koje sve službe trenutno uživaju zahvaljujući svom radu, trudu i požrtvovnosti, kvalitetnoj sinergiji i doprinosu brojnih stručnih službi, političkom vodstvu u ovim dvjema krizama koje su paralelne i siguran sam da ćemo i dalje činiti maksimalne napore kako bismo osigurali i zdravstvenu sigurnost građana te odgovorili na izazove koji su pred nama“ rekao je Plenković.

Krstičević: Sustav domovinske sigurnosti omogućava efikasno krizno upravljanje i udruživanje sposobnosti

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je: “Sustav domovinske sigurnosti ovoj Vladi omogućava efikasno krizno upravljanje i ono što je najvažnije, dijeljenje odnosno udruživanje svih sposobnosti sastavnica sustava domovinske sigurnosti i koordinaciju iz pozicije Vlade.

Ova Vlada u kontinuitetu na strateškoj razini daje i političke i sigurnosne i ekonomske smjernice Stožeru, a onda i svim sastavnicama Sustava domovinske sigurnosti koje te smjernice provode. Ovaj sustav uvezuje sve sastavnice, združuje i koordinira uporabu resursa i sposobnosti, a temelji se na uključivosti, povjerenju i zajedništvu svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti. Imali smo sinergijsko, združeno i koordinirano djelovanje svih sastavnica.“

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zdravko Marić: Konkretiziramo prvo zaduženje na domaćem tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će na sutrašnjoj sjednici Vlade biti predstavljene uštede i preraspodjele u državnom proračunu za nužne svrhe.

Po pitanju rashodne strane proračuna s mjerama štednje i racionalizacije već se krenulo, a na sutrašnjoj sjednici Vlade će se izvršiti jedna vrsta preraspodjele, najavio je Marić u razgovoru za N1 televiziju.

“Preraspodjele i uštede koje će sutra biti predstavljene će biti samo prvi krug (…) Možemo računati da one tradicionalne stavke za koje u ovom trenutku smatramo da ne trebaju i u ovim okolnostima nisu prioritet, trebaju biti stavljene sa strane, a sredstva s njih raspodijeljena na nužne svrhe i namjene”, izjavio je ministar financija.

Vlada je, naime, u prvom paketu mjera pomoći gospodarstvu u ožujku predložila, a Sabor potom prihvatio izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu, kojima je omogućena preraspodjela proračunskih sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.

Marić je ponovio kako je potreba za financiranje odnosno izvršenje proračuna i iduća tri mjeseca dosta visoka pa tako i rashodna strana mora dati svoj doprinos.

Napominje da je mjesečno za funkcioniranje rashodne strane proračuna potrebno od 13 do 15 milijardi kuna, od čega samo na mirovine otpada 3,5 milijardi.

Upitan nije li neminovno rezanje plaća u javnom sektoru, ponovio je da će se voditi dijalog sa socijalnim partnerima. “Ima tu nekoliko prijedloga s kojima ćemo doći, no moramo se svi skupa strpiti kada dođe do dijaloga”, izjavio je Marić.

Najavio je i da će danas potpisati pravilnik koji regulira cjelokupni porezni segment iz travanjskog paketa mjera, od potpunog i djelomičnog oslobođenja od poreznih davanja do dijela koji se odnosi na naplatu PDV-a po naplaćenom računu, a taj će pravilnik stupiti na snagu sutra.

Potvrdio je da se radi i na trećem paketu mjera, no nije iznio konkretne detalje.

Kaže da se mora razmišljati o tome što će se događati “prvi dan nakon”, pri čemu apostrofira da će domaća potražnja biti glavni generator gospodarske aktivnosti. “Moramo se fokusirati na nas same, na domaću potražnju kao takvu”, kaže Marić.

Otkad su nastupile restriktivne mjere zbog koronavirusa, Marić napominje da je vrijednost izdanih fiskaliziranih računa pala više od 40 posto, pri čemu u ugostiteljstvu i turizmu do čak i 90 posto.

Kaže da je situacija s prihodne strane proračuna trenutno još pod kontrolom, no u travnju, svibnju i lipnju se očekuje “značajnija refleksija” iznesenih podataka o fiskalizaciji na punjenje proračuna.

Odgovor na krizu adekvatan

Marić smatra da je odgovor države na situaciju bio adekvatan, a ne slaže se s konstatacijom da je izgubljeno vrijeme, čega je u konačnici primjer sama EU, gdje unatoč najavama određenih instrumenata, ništa još nije stupilo na snagu.

Izjavio je i da su rijetke zemlje na razini EU-a koje su se odlučile na mjeru djelomičnog ili potpunog oslobođenje poreznih davanja.

Između ostalog napominje i da je noćas istekao rok za prijavu potpora za isplatu plaća za ožujak, čime je obuhvaćeno 94 tisuće poslodavaca, odnosno ukupno 550 tisuća zaposlenih.

Porezna uprava je, pak, do sada je pak zaprimila oko 82 tisuća zahtjeva u vezi poreznih davanja, od čega ih je više od 70 posto već obrađeno.

Izvijestio je i da je zaživio portal “Mjere” Financijske agencije (Fina), gdje se na jedinstvenom mjestu fizičke i pravne osobe javljaju sa zahtjevima za moratorij ili reprogram kredita, kao i za nova likvidna sredstva.

Do sada je zaprimljeno oko tri tisuće zahtjeva, pri čemu zahtjevi za financiranje obrtnih sredstava dosežu razinu od oko dvije milijarde kuna, kazao je Marić.

Fokus na domaćim izvorima financiranja

Upitan na koji način će se nadomjestiti proračunska “rupa” te financirati mjere Vlade za pomoć gospodarstvu zbog posljedica koronavirusa, Marić je kazao da proračun mora pokazati svoju snagu da bi odgovorio na izazove za funkcioniranje države.

Ponavlja da u ovim okolnostima ništa nije lako, no mehanizmi postoje, pri čemu ističe da se potrebe države za funkcioniranje u iduća tri mjeseca, to jest ukupni rashodi i izdaci, procjenjuju na 65 do 70 milijardi kuna.

Kada je u pitanju financiranje odnosno zaduživanje, napominje da je trenutni fokus na domaćem tržištu, no paralelno se poduzimaju i aktivnosti za iskorak na međunarodna tržišta, što osim financijskih tržišta, uključuje i partnerske financijske institucije, poput Europske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke.

“Za prvu ruku na domaćem tržištu trebamo tražiti izvore financiranja, a to je već i u nekoj fazi konkretizacije, no niz koraka je još ispred nas”, izjavio je Marić.

Dodaje da to uključuje apsolutnu koordinaciju svih, pa tako i HNB-a, komercijalnih banaka i mirovinskih fondova.

“Dakle svega onog što možemo u ovim okolnostima upogoniti kako bi osigurali financiranje i adekvatnu razinu likvidnosti koja nam je potrebna”, kaže Marić.

Kada je riječ o mirovinskim fondovima, Marić kaže da oni iz drugog stupa imaju priljev sredstava, upravljaju s imovinom od više od 110 milijardi kuna, a u značajnoj mjeru ulažu i u postojeće državne obveznice.

“Kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama, tako i Hrvatska razmišlja o tome da se i taj postojeći čimbenik upogoni”,  rekao je Marić, ponovivši da je održivost mirovinskog sustava jedan od osnovnih prioriteta.

Tu su i različite sheme koje se pokušavaju osmisliti na razini EU-a, kaže Marić te napominje da je video-konferencija ministara financija EU-a do danas rano ujutro trajao sve skupa više od 16 sati.

“No u ovom trenutku vam ne mogu reći niti jedan konkretan zaključak, taj dijalog će se na razini EU-a nastaviti”, kaže Marić.

Poručio je da će se ovisno o razvoju situacije mjere i aktivnosti prilagođavati te postojeće mjere redizajnirati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari