Pratite nas

Vijesti

Zoran Milanović: Ja Petru Stipetiću kažem ‘di si oficirčino’. Nemam se šta ispričavati

Objavljeno

na

Zoran Milanović i Andrej Plenković odazvali su se pozivu na sučeljavanje na Novoj TV. Pred Mislavom Bagom sučeljavanje je počelo žestoko, a do verbalnog prepucavanja je došlo već na prvoj temi.

Kakve ćete porezne reforme povući kada dođete na vlast?

‘Ono što će HDZ napraviti kad formira stabilnu Vladu je da ćemo provesti cjelovitu poreznu reformu, prije svega porez na dobit, porez na dohodak. Ono za čime idemo je da se neoporezivi dio plaće poveća na 3.750 kuna. U drugoj godini planiramo smanjiti stopu PDV-a , na kraju madata će ona pasti na 23 posto, s ciljem da nam naraste kreditni rejting i gospodarski rast’, rekao je Andrej Plenković.

‘Naše procjene su 3 i pol milijarde kuna. S prezom na dohodak smo pokazali da smo ljudima u pravo vrijeme povećali plaće. Porezna reforma bi bila kad bismo zaorali sustav duboko. Ovo o čemu pričamo je donošenje pravih mjera u pravo vrijeme’, rekao je Zoran Milanović.

‘Rast BDP-a za jedan posto znači 700 mlijuna novih kuna, smanjenje kamata, poboljšanje rejtinga, nova sredstva u hrvatski proračun, tako ćemo kompenzirati nedostatak kad se smanji stopa PDV-a’, replicirao je na isto pitanje Plenković.

Smanjiti PDV ili povećati neoporezivi dio plaće?

‘Neoporezivi dio plaće jer utječe na agregatnu potražnju. PDV bi u ovom trenutku ugrozio sustav. Pokazali smo da u pravom trenutku donošenjem pravih mjera možemo aktivno djelovati na potrošnju i potražnju’, rekao je Milanović.

‘I jedno i drugo. To je kombinacija mjera. Mi ćemo u 2. godini smanjiti PDV jer ćemo do tada generirati gospodarski rast, neoporezividio plaće će imati trenutni i jak učinak’, objasnio je svoje mišljenje Plenković.

‘PDV ima marginalan ili nikakav utjecaj na potražnju ljudi. Ključna mjera je porez na dohodak. Gospodarski rast je rezultat rada moje Vlade’, replicirao je Milanović.

Povećavate neoporezivi dio plaća. Postoji li sumulacija za koliko radnika i u kom iznosu?

‘Ljudi koji su u toj kategoriji spadaju u najveći broje zaposlenika, naši stručnjaci radili su procjene. Smatramo da će tako njima ostati više sredstava. O iznosu će naši stručnjaci naknadno vidjeti’, rekao je Plenković.

‘Gospodin Plenković nema odgovor niti na jedno konkretno pitanje. Ono što smo 2015. napravili je pogodilo 200 tisuća ljudi. Sljedeći korak je da stopu od 40 posto podignemo još više. Ono što ćete čuti od gospodina Plenkovića je da nikada na konkretno pitanje nema konkretan odgovor’, odgovorio je Milanović.

‘Kada je riječ o porezu na dohodak mi žemo smanjiti trenutno najveći razred s 40 na 36 posto. Tako ćemo stimulirati stručnjake,mlade, liječnike, inženjere , one koji rade u ICT sektoru da ostanu u Hrvatskoj i ovdje formiraju svoju obitelj. Mi smo danas na 60 posto zaposlenosti, prosjek stope zaposlenosti na razini članica EU je 75 posto, želimo 180 tisuća novih radnih mjesta, hoćemo u industrijama 65.000 radnih mjesta, 45.000 u malim i srednjim poduzećima, u poljoprivredi 50.000 radnih mjesta s obzirom da je u mandatu vlade Zorana Milanovića smanjen broj zaposlenih u poljoprivredi za 100.000 radnih mjesta’, replicirao je Plenković.
Kako ste došli do brojke od 140 tisuća radnih mjesta i koliko je novaca za to potrebno?

‘Na to pitanje se ne može odgovoriti, i ovo opet nije bio odgovor. Tu se radi o poslovima koji će nastajati. Cilj Hrvatske je da u poljoprivredi bolje radi i zarađuje pet posto ljudi’, rekao je Milanović.

Pitanje javne uprave i državne administracije

‘Mi nju smatramo važnim segmentom države, moraju biti uslužan servis građanima, svi koji rade na nacionalnoj regionalnoj ili lokalnoj razini treba im se omogućiti doškolovanje, digitalizacija, to je osnovni cilj svega, građanin sve ono što država posjeduje ne mora sam pribavljati, traženje dozvola, treba uštedjeti vrijeme ljudima, i troškove, racionalan pristup će biti ključan’, objasnio je stav HDZ-a Andrej Plenković.

‘Ovdje ne govorimo o državnoj upravi, ovdje je pitanje javni sektor. U javnom sektoru radi 260 tisuća ljudi, i gospodin Plenković opet nije odgovorio na pitanje. Problem je puno veći u javnom sektoru nego javnoj upravi’, rekao je Milanović.

Plenković je Milanoviću u jednom trenutku rekao ‘nemojte vi govoriti što je bilo pitanje, ja jako dobro slušam gospodina Bagu’. Na to je Zoran Milanović odgovorio ‘nisam se obratio vama nego gospodinu Bagi’.

Jeste li spremni otpuštati ljude?

‘Moja Vlada je na primjer u Hrvatskim šumama koje su bili kritizirane sa stimulativnim otpremninama, zbrinula nekoliko tisuća ljudi. Pitate me nešto što smo već napravili. EK je tražila od nas da smanjimo plaće, mirovine, da ugrozimo umirovljenike, tome smo se odupirali. To je priroda odnosa s EK’, rekao je Milanović.

Zakon o radu, je li dobar ili ga treba mijenjati?

‘Zbog politike moje Vlade i gospodarskog rasta mi smo na rang listi Svjetske banke skočili izuzetno, kao nikad u povijesti. Sljedeći je korak da se zlouporabe Zakona o radu, koji sam po sebi nije loš, taj zakon se brutalno krši, država mora biti puno stroža i štititi prava radnika. Prvi korak smo postigli, radi se više, cijene nas više. Sad ide zaštita radnika’, rekao je Milanović.

‘Fleksibilizacija koja je model skandinavskih zemalja, to je model koji će Hrvatskoj omogućiti gospodarski rast, najbolje mogućnosti i lakše zapošljavanje, ali isto tako kad moramo štititi učinkovitost poslodavaca mora postojati fleksibilnost. Model u Hrvatskoj mora imati stabilan zakonski okvir koji štiti radnike, ali omogućuje i stabilno tržište rada’, rekao je Plenković.

‘HDZ će kao stranka koja vodi računa o gospodarskom i socijalnom dijalogu voditi računa da se izbjegava izrabljivanje radnika, to je bilo prisutno u outsourcingu kojeg je predlagala vlada Zorana Milanovića. To se najviše događalo i prema informacijama sindikata u tvrtkama koje su bile u outsourcingu’, replicirao je Plenković.

‘Vi ste protiv outsourcinga?’, nije ostao dužan Milanović.

‘Mi smo protiv izrabljivanja radnika’, kratko je odgovorio Plenković.

‘Žao mi je, ali to nema veze jedno s drugim. Prekaljeni rad je zlouporaba položaja onoga kome se nameće ugovor o radu na određeno vrijeme. Outsourcing je nešto sasvim drugo. Ne poznaju se termini’, dodao je Milanović.

Banke su najavile tužiti državu nakon odluke o švicarcima. Kako se misle nagoditi jer su u pitanju milijarde?

‘To neće prestati preko noći. Vidjeli smo na postupku EK protiv Applea. To su svakodnevni događaji s višom ili manjom tenzijom između Bruxellesa i Komisije. Mi nismo tu da uvijek napravimo po njihovom. Moja Vlada je krenula rješavati problem franka. Jedina Vlada koja se bori za prava srednjog sloja je bila moja i ta borba se nastavlja’, rekao je Milanović.

‘HDZ je kada je ta tema došla na red je bila za konverziju kredita u eure, tada smo govorili da nam treba cjelovito dugoročno rješenje. Izostanak dijaloga koji tada nije napravljen s bankama je doveo do njihovih pritužbi Komisiji, HDZ će u dijalogu s Komisijom iznaći rješenje’, rekao je Plenković.

‘I vi i ja taj proces poznajemo dobro (pristupanje EU). To znate za razliku od hrvatskih poreza, ekonomije, to ne znate. Ali no što je najvažnije, s EK se boriš i ako ih slušaš završiš kao Grčka’, replicirao je Milanović.

‘Ne vidim koristi od formulacije koju koristi Milanović, stav HDZ-a je jasan, htjeli smo konverziju prije vas, zalagali smo se da taj zakon bude donesen u duhu dijaloga sa svim akterima u tom trenutku’, rekao je Plenković.

‘Ovdje gospdin Milanovoć, osim što radi poveznicu između mene i mog prethodnika, u čemu griješi i ne prepoznaje promjene u HDZ-u, pokazuje nerazumijevanje europskih integracija, nije ni sudjelovao u procesu pristupanja EU. Europska komisija je i naša Komisija, ovo što vi sada zastupate, zastupaju populističke stranke koje su protiv europskog projekta’, rekao je Plenković.

Treba li državna revizija nadgledati HNB?

‘Opet se radi o nepoznavanju. Postavili ste ovo pitanje jer revizija ne može na određene načine to raditi. To što je ušlo u ustav 2010. godine i dalo nekim tijelima totalnu samostalnost nije dobro, da ćemo to mijenjati na silu nećemo, ali o tome treba govoriti’, rekao je Milanović.

‘HNB je neovisna i po našem Ustavu, u pristupanju smo morali mijenjati članke Ustava koji nju reguliraju, cijeli sustav je koncipiran tako da je ključno osigurati njihovu neovisnost, revizija može gledati poslovanje, ali moramo paziti da ako se mijenja zakon to bude i u skladu s Ustavom i s europskim regulativama’, rekao je Plenković.

Kako vratiti Inu?

‘Ne samo pod utjecaj. Pokušavali smo četiri godine konstuktivno, nije išlo. Mađarska vlada izbjegava izručenje gospodina koji je bio predsjdnik Uprave MOL-a. Taj gospodin neće pobjeći od hrvatskog pravosuđa. Inu ćemo vratiti u hrvatski portfelj. Učinit ću sve da onima koji se poigravaju hrvatskim pravosuđem učinim život teškim u Hrvatskoj’, rekao je ošto Milanović.

‘Ja sam već nekoliko puta rekao da je Ina naša strateška naftna kompanija, mi ćemo nastaviti sve procese koji traju, i arbitražu i inzistirati da se ispune obveze iz dioničarskog ugovora. Mi ćemo inzistirati da položaj i interes Hrvatske u Ini bude sačuvan, ako bude moguće financijski, vratiti Inu u hrvatske ruke’, rekao je Plenković.

‘To je hamletovska dilema, ujak ti je nevaljao, majka ti se za njega preudala. Događa se da krše prava. Jedan od suradnika Plenkovića je bio aktivno za to da se prekine arbitraža’, replicirao je Milanović.

‘To su paralelni procesi, imamo dva postupka koji traju, mi ćemo razgovarati s mađarskom stranom i jasno zaštiti interes, poštovati pravo. Stav HDZ-a je da nastavljamo arbitražni postupak bez dilema i kroz njega štitimo hrvatske interese’, rekao je Plenković.

Jeste li za izbor predsjednika u Saboru ili izborima?

‘Ja sam o tome nedavno govorio. Mislim da bi bilo bolje birati ga u parlamentu. Tu nema zlatnog pravila. Smatram da bi predsjedniku trebalo dati još nešto malo veće ovlasti nego ih sad ima, ali i raskinuti s iluzijom da je uloga predsjednika toliko značajna. Mi smo već dva puta birali između autsajdera iza kojih je stajao SDP ili HDZ. Mislim da bi bio stabilniji sustav da se predsjednika bira jednim kompleksnijim sustavom u Saboru’, rekao je Milanović.

‘Mislim da mi tu nikada nismo imali dilemu, po božićnom Ustavu biramo direktno predsjednika, i po izmjenama koje je Račanova Vlada promijenila. Birate ga izravno, a smanjili ste mu ovlasti na svega njih nekoliko. Percepcija je takva u društvu kao da je predsjednik iz vremena Tuđmana, u ovom trenutku možemo vidjeti da ovlasti između Predsjednika i Vlade budu definirane. Ne vidim logiku da ga mu date veće ovlasti i birate ga u parlamentu’, objasnio je Plenković.

Treba li hrvatska ustavom regulirati braniteljska prava?

‘Branitelji to ne traže. Oni traže ustavni zakon. Ja nemam načelno ništa protiv da to bude jedan organski zakon. Naši odnosi s braniteljima naprosto nisu mogli biti drukčiji jer je jedan dio njihove populacije bio rušilački element u rukama Tomislava Karamarka. Niste se nikad ogradili od toga’, rekao je Milanović.

‘Tema koju niz godina promoviramo jer Domovinski rat koji treba biti u fokusu svih institucija država, ovo što trenutno radimo, jedinstvenom okviru, je prvi korak u tom pogledu, želim pohvaliti jedan partnerski odnos kojeg ministar Medved ima s braniteljskim udrugama, takav način suradnje će iznaći pravo rješenje’, rekao je Plenković.

‘Branitelje poštujemo, respektiramo. To će tako biti i ubuduće. Jesam za jedan organski zakon i to je sve što imam reći. Nema tu drame’, replicirao je Milanović.

‘Na listama HDZ-a imate 49 branitelja, imamo zajednicu branitelja, Odbor za branitelje, susreo sam se s brojnim udrugama, HDZ ima odnos poštovanja prema braniteljskim udrugama i to ćemo zadržati kad budemo na vlasti. Meni je drago da Milanović podržava jedan od aspekata programa HDZ-a koji će na kvalitetan način regulirati prava branitelja, uključivši i branitelje iz BiH’, rekao je Plenković.

Treba li izbornim zakonom zabraniti predizborne koalicije?

‘Ne, ne. Mogao bi se postaviti viši izborni prag za koalicije, 8 posto. Naš izborni zakon je takav kakav jest. 99. godine usvojen je novi zakon. Čudan je, ali fukncionira’, rekao je Milanović.

‘U odnosu na prošlu godinu i izbora na kojima je HDZ išao s Domoljubnom koalicijom, sada je svega 6 ili 7 kandidata koji nisu iz HDZ-a. Ja nisam da se zabrane predizborne koalicije, postoje različiti modeli, sustav koji imamo je evoluirao, moramo vidjeti pokrivaju li jednake izborne jedinice i jednak broj zastupnika’, rekao je Plenković.

Treba li Hrvatska poput Njemačke imati crkveni porez kojeg plaćaju vjernici?

‘Ja samo želim reći da je jasan decidiran stav HDZ-a da ćemo poštivati međunarodne ugovore s krajem 90-ih jer kvalitetno reguliraju odnose između Hrvatske i katoličke Crkve u Hrvatskoj’, rekao je Plenković.

‘Ne želim se rugati, ali zanimljiv je način bijega od odgovora. Ne znam… 1996. godine potpisan je ugovor sa Svetom stolicom koji joj je dao sve što je tražila. Imam nekih problema, ali nećemo zadirati u ugovor’, rekao je Milanović.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari