Pratite nas

Komentar

Zoran Milanović: Prije su ljevicom brisali pod a sada je drukčije

Objavljeno

na

Predsjedništvo SDP-a odlučilo je u četvrtak da će se sjednica na kojoj će Glavni odbor stranke raspisati izbor novog predsjednika SDP-a održati u subotu, 24. rujna.

Jednu od najkraćih sjednica Predsjedništva nije moderirao predsjednik Zoran Milanović, nego je to prepustio potpredsjednici stranke Milanki Opačić, a novinarima je objasnio kako se želi izuzeti iz pripreme unutarstranačkih izbora kako ga se ne bi optužilo da utječe na odabir budućeg predsjednika.

“To bi bilo najgore, ne podržavam nikoga, nego svakoga”, kazao je Milanović te dodao kako u stranci ima dosta kvalitetnih kandidata. “Ovo je bitno jača ekipa nego prije 10 godina. Ona je bila dobra, ova je odlična. Izbore smo izgubili s tankom nijansom, ali i da smo ih i dobili s malom prednošću, šta bi radili? Pregovarali s Mostom? Hrvatskoj treba stabilna vlada”, dodao je.

Tumači kako je SDP na parlamentarnim izborima u nedjelju dobio više od 34 posto glasova, što se, kaže, sada smatra lošim rezultatom. “Nekad je to očekivanje bilo puno niže i tako je to, ne možeš stalno biti odlikaš, nekad moraš dobiti i četvorku”, rekao je Milanović i dodao kako “osjeća tugu, ali i veliku sreću” jer se ljevicom u Hrvatskoj više “ne briše pod”.

“Prije su ljevicom brisali pod, a sada je drukčije. Ne želim da nas se boje jer to nije zdrava emocija, ali kad je trebalo da im pokažemo i zube, pokazali smo. Želim Hrvatskoj da dobije stabilnu vladu i da nastavi rasti i taj rast pametno usmjerava”, poručio je.

Najavio je da će nakon konstituiranja Sabora nekoliko mjeseci voditi SDP-ov klub zastupnika, a da će se poslije posvetiti drugom poslu. “Ne mogu dezertirati, jer nisam takav, a nakon toga ću potražiti neku drugu zadovoljštinu, kreativnu zadovoljštinu, zadovoljstvo u životu. Uskoro imam 50. rođendan, ima još planina na koje se nisam popeo biciklom. Moram smršaviti tri – četiri kile i to je to”, kazao je.

To što ne namjerava odraditi saborski mandat do kraja, Milanović ne smatra iznevjeravanjem birača. “Bavit se nečim drugim u životu, drugi poziv.

Birači su glasali za mene kao kandidata za premijera. Imam bitno najveći broj preferencijalnih glasova u Hrvatskoj, prvi put sam uspio i debatu za prremijera.

Javnost je na to reagirala pozitivno, dala mi je značajnu prednost, ali to ne znači da trebam odraditi mandat u Saboru. Ja sam slobodan čovjek, vratit ću se kada ja to budem htio”, poručio je.

Upitan može li se stranka voditi iz Bruxellesa, Milanović je odgovorio kako “predsjednik mora živjeti sa strankom”, ali i odmah dodao kako mu je to pitanje upućeno zbog Tonina Picule, koji se kandidirao za predsjednika SDP-a, a obnaša dužnost europarlamentarca.

“Ne želim to komentirati, da ne bi bilo da stajem na bilo čiju stranu. To su ljudi s kojima sam radio, kojima sam bio i predsjednik, s kojima sam radio i ranije”, rekao je Milanović te ocijenio da bi predsjednik stranke, dok je ona na vlasti, ujedno trebao biti premijer, a drugačija rješenja smatra lošima.

Upitan je li ranije znao za ambicije svojih suradnika da preuzmu stranku uzvratio je: “Ljudi bez ambicije u politici su ništa. Morate imati ambiciju i malo zdrave klime u glavi”.

Ponovio je kako odgovornost za izborni rezultat snose svi, ali da je na njemu ipak najveća.

Milanka Opačić je, nakon sjednice Predsjedništva, izvijestila kako će se sjednica Glavnog odbora održati 24. rujna.

Kazala je kako je Predsjedništvo osnovalo radnu skupinu koja će pripremiti sve dokumente nužne za početak kandidiranja.

Rekla je i kako se na Predsjedništvu nije razgovaralo o izbornom rezultatu, a na pitanje očekuje li da će rezultat analizirati Glavni odbor, ocijenila je kako bi to bilo bolje prepustiti novom vodstvu stranke, koje će taj posao odraditi objektivnije.

Kao mogući datum izbora novog predsjednika SDP-a u stranci se neslužbeno spominje 19. studenoga.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Nika Pinter: Ako je netko rasturao BiH, rasturala ju je međunarodna zajednica

Objavljeno

na

Objavio

I Nika Pinter, odvjetnica generala Slobodana Praljka, slaže se s kolegama Vesnom Alaburić i Željkom Olujićem da žalbena presuda u slučaju Prlić i ostali ne daje pravnu osnovu za tužbu logoraša iz BiH protiv Hrvatske.

I kolega Nobilo sam je rekao da treba prvo dobro poručiti slučaj. A kad ga prouči, vidjet će da nema osnova za tužbu. U slučaju tužbe rado bih bila u hrvatskom timu koji će pobijati odgovornost Hrvatske jer ja ne vidim kako bi ova presuda mogla biti dokaz na sudu – kaže Pinter.

Što se revizije osuđujuće presude tiče, koju bi mogle podnijeti obrane petorice Hrvata, odvjetnica Vesna Alaburić rekla nam je kako odvjetnički timovi rade na analizi presude, ali da je za reviziju potreban neki novi dokaz, koji bi oni već iskoristili u redovnom postupku da su ga imali. I to je nužan dokaz općeg, šireg značaja, a ne za konkretne događaje jer u tom pogledu novi dokazi ne mogu ništa bitno promijeniti.

Presudu može promijeniti jedan ključni dokaz. I ja mislim da nema puno šanse za reviziju. Taj bi dokaz, recimo, trebao dokazati da nije bilo UZP-a – potvrđuje i odvjetnica Pinter ograđujući se kako je žalbenu presudu počela čitati te će joj za analizu trebati barem mjesec dana. – A knjiga ustavnog suca Mate Arlovića – pitamo je. – Sjajna je! Ali ne nudi ništa novo jer je pisana na temelju dokumenata koje smo koristili kao dokaz.

Novo bi bilo da uspijemo doći do arhive Alije Izetbegovića ili Slobodana Miloševića, do nečega do čega nismo mogli doći u tijeku postupka. Već sam negdje rekla da ću do zadnje kapi krvi, dok god dišem, tvrditi da nije bilo UZP-a, ali ne znam gdje bi se mogao naći dokaz – kaže Pinter.

Sudac Jean Claude Antonetti čudio se što je sud imao na raspolaganju 64 Tuđmanova transkripta pa je rekao kako je, za razliku od “mase dokumenata iz Zagreba”, sa sastanaka Predsjedništva BiH na raspolaganju imao “svega šest najrelevantnijih dokumenata”, piše Večernji list

I ono malo dokumenata što smo uspjeli prikupiti nisu nam htjeli prihvatiti kao dokaze. Kad nam je vijeće odbijalo dokaze, sudac Antonetti vrlo je često imao izdvojeno mišljenje smatrajući da treba unijeti dokaze svih šest obrana jer tek kad se sve pogleda može se stvoriti prava slika.

Svi predmeti u odnosu na Hrvate u BiH počinju tako kao da su Hrvati isključivo napadali civile i radili zločin protiv čovječnosti. Kao da nisu bili u oružanom sukobu i kao da nije bilo Armije BiH, uz odnos snaga 1:7, i kao da se ništa nije dogodilo u srednjoj Bosni – ističe odvjetnica. Prema presudi, UZP se događao baš u vrijeme ofenzive Armije BiH u srednjoj Bosni te se tada pooštrava i retorika dr. Franje Tuđmana, koju onda Haaški sud koristi da bi idejno zaokružilo UZP.

Zato što se segmentarno gledaju predmet i dokumenti te se jedna rečenica izvlači iz konteksta. Usuđujem se reći da si nitko nije dao truda, pa čak ni suci, da pročitaju sve što imaju u spisu, i zbog toga je Slobodan Praljak i učinio to što je učinio – kaže Pinter. Bi li bilo UZP-a, osobito najšireg oblika, bez Tuđmana, pitamo je, s obzirom na to da se u žalbenoj presudi spominje na više od 400 mjesta. – A i optužba i suci kažu kako Tuđman nije bitan. I bez njega imali bi onaj tzv. mali UZP. Ali i kraj Tuđmana nema dokaza. Jer, ako ste stalno napadani, kako možete imati plan etničkog čišćenja!? To nije obranaštvo.

Dokumenti, dokazi i svjedočenja stvorili su u meni nedvojben zaključak da UZP-a nije bilo, da su Hrvati bili napadani od Armije BiH. S druge strane, recite mi gdje ste u hrvatskim novinama vidjeli da se bilo tko pitao za zločine nad Hrvatima. Je li bilo tko postavio pitanje kad će se netko iz Armije BiH ili bošnjačke politike ispričati za zločine nad Hrvatima u BiH.

Kad je neka od organizacija u Hrvatskoj pitala za Uzdol, Grabovicu, Stipića livade, Križančevo Selo, Buhine Kuće… Proziva se hrvatski vrh što se nije ispričao za zločine nad Bošnjacima iako je bilo ne znam koliko isprika. Bivši predsjednik Josipović kaže da je predsjednica trebala ići u Ahmiće, a ne u New York.

Ne može se stalno od Hrvatske tražiti da se ispriča, a ni jednom riječju ne pita se što su Hrvati prolazili u ratu i što je bilo prije Ahmića na području Konjica, koliko je ljudi, civila i zarobljenih vojnika ubijeno. I ništa nije procesuirano. Svaka žrtva zaslužuje da bude imenovana žrtvom i da onaj koji ju je učinio žrtvom bude kažnjen. Ali nikad se neću složiti s tim da bude kažnjen onaj koji nema apsolutne veze s tim zločinom.

Sam tužitelj Kenneth Scott pred izricanje žalbene presude rekao je u istočnom Mostaru da nitko od optuženih nije učinio ni naredio nijedan zločin – obrazlaže Pinter dodajući ono što je i ustavni sudac Arlović ustvrdio u svojoj knjizi, kako ni pregovori o diobi BiH još ne predstavljaju krimen, a sud u Haagu nije imao mandat suditi politikama. Ali kad je Praljak tražio da iznese povijesne činjenice, taj ih kontekst nije zanimao.

Nas odbili, tužitelje prihvatili

Njih je zanimalo samo ono što može osuditi Hrvate, moram to tako reći. Jer, ako nama odbiju UN-ov dokument zbog toga što ima previše stranica, a istovremeno prihvate dokument tužiteljstva s još više stranica, recite mi u čemu je stvar – pita se odvjetnica podsjećajući i na Owen-Stoltenbergov plan koji je predvidio BiH kao uniju dviju republika pa zaključuje: – Ako je netko rasturao BiH, rasturala ju je međunarodna zajednica koja je prva počela s tim planovima. Bošnjaci jesu stradali u BiH, osobito u Srebrenici, ali nisu svete krave na području srednje Bosne i u Hercegovini. Ne mogu biti oni jedina žrtva u tom ratu. I Srbi, i Muslimani i Hrvati su žrtve.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Željko Glasnović: Mi smo u polusocijalizmu – ‘Croslaviji’

Objavljeno

na

Objavio

Vrijeme je za odmak od gudura Balkana, vrijeme je za stvaranje funkcionalne države.

Umjesto Singapura jugoistočne Europe, pretvorena je u državu nalik propalog društvenog eksperimenta zvanu SFRJ.
Državu vode isti ljudi s istim mentalnim sklopom.

Tranzicija društva od socijalizma ka modernom društvu zaustavljena je zbog rata, a nakon rata je provedena djelomična tranzicija dijela državne uprave.
Mirovinski, zdravstveni i školski sustav je ostao u socijalističkim okvirima (“besplatnog”).

Sloboda tržišta rada zbog državnih namještenika u tim segmentima su ostale u socijalističkim okvirima političke uvjetovanosti (poslušnosti).

Demokracije i slobodnog društva ne može biti. Mi smo u polusocijalizmu – Croslaviji, napisao je Željko Glasnović.

Bog i Hrvati/ce

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari