Pratite nas

Vijesti

Zoran Milanović možda neće ni izaći na birališta

Objavljeno

na

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je u četvrtak kako smatra da je datum 5. srpnja za održavanje izbora korektan, najavio je da ne planira primati u audijenciju svakoga tko je ušao u hrvatski parlament, te ponovio da možda neće ni izaći na izbore kako mu se ne bi pripisivala pristranost.

Gostujući u Dnevniku NoveTv, predsjednik Republike Zoran Milanović je odgovarajući na novinarsko pitanje zašto je odabrao 5. srpnja za održavanje izbora, odgovorio: “Mislim da je to korektan datum, mislim da s tim datumom nitko nema problema a to je bio nekako cilj”. Ponovio je svoje uvjerenje kako ovo nije najbolji trenutak za izbore, jer je “zbog bremenitosti situacije, zbog nejasnoće, nepredvidljivosti nekih događaja (važno) imati i dalje izvršnu vlast”.

Na izborima neće “ni za koga navijati”, napomenuo je, te još jednom naglasio kako razmatra mogućnost da zbog delikatnosti svoje pozicije uopće i ne izađe na izbore, kako mu se ne bi mogla pripisivati pristranost. “Pitanje je hoću li uopće glasati, jer taj glas može biti presudan. Ja sam pod prismotrom cijelo vrijeme i pod lupom procjene jesam li pristran ili ne. Zašto bih se doveo uopće u situaciju da bilo kome kažem za koga sam glasao? Ja sam to već rekao prije desetak dana, kao mogućnost, da naprosto na taj način ne utječem”, kazao je, napomenuvši ipak kako “da vam kažem da ću glasati za neku stranku ekstremne desnice – znate da je to nemoguće”.

Ponovio je da u odlučivanju kome će dati mandat za sastavljanje nove vlade neće imati konzultacije sa svakim ponaosob, naglasivši kako je važno da se s time ne odugovlači. “Procijenit ću. Ona parada ovdje s kamerama na svakom uglu se neće dogoditi. Ovdje se dolazilo i radila se jedna – kome simpatična a kome ne – predstava, gdje predsjednik republike razgovara sa svakim tko je ušao u hrvatski parlament”, kazao je Milanović. “Drugim riječima, bit ću tu malo konzervativan i vjerojatno neću na razgovor primati do zadnjeg zastupnika i zastupnice”, pojasnio je.

Dodao je kako će o tome kome dati mandat odlučivati “na temelju tih 76 potpisa”, a “požurivati i ucjenjivati neću kao što smo gledali 2015., niti ću u svoje naručje primati ucviljene zastupnike koji se žale da ih netko pritišće i tjera da daju podršku”. “To nije dužnost predsjednika, on se od toga mora odmaknuti”, ustvrdio je Milanović.

Od suradnje s premijerom Andrejem Plenkovićem, kako je rekao, očekuje da bude i dalje korektna kakva je bila i do sad, a na novinarsko pitanje bi li bio spreman raspisati izvanredne izbore ukoliko dođe do predugog vakuuma, Milanović je kazao kako on na to kao predsjednik nema pravo. “Dati ću ljudima vremena koje i tako imaju na raspolaganju. Ja mogu, ali vrlo oprezno i tankoćutno, doprinijeti tome da se nekakav dogovor postigne, ali tu već, ukoliko stvari ne budu išle glatko odmah, ulazimo u jednu sivu zonu u kojoj će me vjerojatno vrlo brzo netko optužiti da nekom pogodujem ili da sam se predao”, rekao je.

Predsjednik Republike u razgovoru se osvrnuo i na Zakon o obnovi Zagreba koji, kako je rekao, smatra da ga se “trebalo samo uz veće napore probati donijeti u mjesec i pol dana”. “Nije ga se donijelo, to je isto poruka. Očito da ga se ne želi donijeti”, ustvrdio je Milanović.

Dotaknuo se i problematike načina biranja državnog odvjetnika, ustvrdivši kako se glavna državna odvjetnica nije smjela izglasati zadnji dan prije raspuštanja sabora. “To nije dobra poruka. Glavni državni odvjetnik mora imati neki autoritet. To se naprosto ne radi, vi ste na taj način i tu osobu osakatili u njezinu autoritetu”, kazao je.

“Ovo je jasno da je potpuno pogrešno. Ne znam zašto je taj zakon mijenjan, da se valjda stvori iluzija da se tu nekakav natječaj provodi. Ta osoba je odabrana jer ju je htio (Andrej) Plenković”, rekao je Milanović. Tu, kako je istaknuo očekuje pomoć ustavnih pravnika, “ali ne da govore što piše u hrvatskom Ustavu, ali da vidimo kako su recimo ustavno i zakonski položaj državnog odvjetnika riješile neke uzorne demokracije”. “Naš model je fejk”, zaključio je.

Na novinarsko pitanje smatra li da je država trebala odaslati jasnu poruku vezano uz povratak djece u škole nakon popuštanja epidemioloških mjera, Milanović je kazao kako je osnovno školstvo “obavezno i trebalo je preuzeti odgovornost i reći: od ponedjeljka škola i gotovo”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Njemačka vlada od 15. lipnja ukida putna upozorenja za zemlje EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada planira od 15. lipnja ukinuti upozorenja za putovanja u europske zemlje, koja su uvedena sredinom ožujka kao dio mjera borbe protiv pandemije koronavirusa, javlja u utorak Njemačka izvještajna agencija (Dpa).

„Ukidanje upozorenja se odnosi na 31 europsku državu, pri čemu se radi o zemljama članicama Europske unije, Velikoj Britaniji i državama koje se nalaze unutar Schengenskog prostora a nisu članice EU-a“, javlja Dpa pozivajući se na dokument pod nazivom „Kriteriji za omogućavanje europskog turizma”, koji bi trebao biti prihvaćen na redovitoj sjednici vlade u srijedu.

Preduvjet za ukidanje upozorenja za putovanja je povoljan razvoj situacije vezane uz širenje pandemije koronavirusa.

U dokumentu stoji kako se vlada u svojoj odluci o ukidanju upozorenja vodila i gospodarskim aspektima.

„Ponovno oživljavanje turizma je važno za turiste i njemački turizam, ali i za gospodarsku stabilnost u ciljnim zemljama”, stoji u vladinom dokumentu.

Njemačka vlada predlaže i niz zajedničkih mjera koje bi trebale spriječiti ponovno izbijanje pandemije te će od europskih partnera, kako se navodi, zatražiti i uvođenje mjerila koje vrijede u Njemačkoj za slučaj ponovnog vraćanja zaštitnih mjera.

Pravilo nalaže da se stroge zaštitne mjere ponovno uvedu ako u roku od tjedan dana broj novooboljelih na 100.000 stanovnika u određenoj regiji prijeđe granicu od 50.

Turistička odredišta moraju zadovoljiti uvjete za siguran boravak turista

Zemlje koja slove kao turistička odredišta bi isto tako trebale razviti „ostvarive koncepte“ kako bi se jamčilo pridržavanje mjera poput održavanja fizičkog razmaka, nošenja maski te provjetravanje i dezinfekcija prostora u kojima borave turisti.

Koncepti bi također trebali sadržati i jasne mjere u slučaju oboljenja turista, u što spadaju i dovoljni kapaciteti u bolnicama, kao i kapaciteti testiranja na zarazu. Osim toga moraju biti primjenjivane preporuke Europske komisije o putovanju u zračnom prometu.

Njemačka vlada od Europske komisije traži razvijanje postupka za vrednovanje primjene mjera u pojedinim zemljama.

Pritom bi, kako se navodi, u obzir trebalo uzimati odnos između rizika zaraze i mjera koje su na snazi, ali i „regionalne razlike“ u pojedinim zemljama.

Mjere upozorenja za putovanja, koje se inače izdaju za zemlje u kojima vlada nesigurnost ili se nalaze u ratnom sukobu, uvedene su sredinom ožujka, nakon čega je gotovo četvrt milijuna njemačkih građana vraćeno zračnim mostovima iz inozemstva.

Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je nadležno za pitanje otvaranja granica, objavilo je kako treba regulirati i pitanje putovanja u i iz zemalja koje nisu članice Europske unije, a u kojima je situacija sa širenjem zaraze povoljnija nego u nekim zemljama članicama EU-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori