Pratite nas

Politika

Zoran Milanović: Neću Vladi nabijati rogove, lako je biti pametan s pozicije predsjednika

Objavljeno

na

Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović u prvom intervju nakon izborne pobjede za Dnevnik Nove TV govori o aktualnom stanju u državi te o sadašnjem i budućem odnosu s premijerom Andrejom Plekovićem.

Upitan koji je Milanović pravi, onaj iz izborne noći ili iz 2016 kazao je da se ljudi ne mijenjaju: “Isti sam”.

– Da budem ustavobranitelj i da se borim protiv lopovluka. Sve ono što sam govorio u kampanji. Nisam obećavao čuda.

Govoreći o tragediji u Splitu kazao je:

– Hrvatska je dosta sigurna zemlja. Međutim, to u Splitu je šok. Na prvu, mogu shvatiti poruke na Facebooku, ali na drugu to treba prestati. I tu podržavam Vladu.

Osvrnuo se i na trgu tragediju, požar u staračkom domu u Andraševcu.

– Treba ulagati u odgovarajuće sustave skrbi. Zagreb nema ni 4000 kreveta. Cijene su visoke. To je ozbiljan problem.

Na inauguraciju će pozvati samo one “koji tamo trebaju biti”, a to su kaže aktualna predsjednica, uži kabinet Vlade, predsjednik Vrhovnog suda te šef stožera i ljudi koji su bili s njim u kampanji.

Najavio je i da će vjerojatno prihvatiti poziv Vladimira Putina i otići na “legendarnu paradu” na koju ga je pozvao.

Upitan što se može očekivati od njegovog mandata kazao je:

– Možete se nadati konstruktivnosti, a ne očekujte destruktivnost. Neću Vladi nabijati rogove, lako je biti pametan s pozicije predsjednika.

Smatra da prijepora oko nabavke vojnih zrakoplova neće biti jer to odlučuje Vlada.

I dalje zadržava stvar da ih se treba kupiti direktno do SAD-a, a ne putem natječaja. Smatra da su Amerikanci najsigurniji.

– Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga samo u vrijeme rata. Sustavom upravlja Vlada, a ja ću im biti partner.

Kao prioritet hrvatske vojske vidi mornaricu. – To je najdragocjeniji resurs – ističe.

Pomilovati neće nikoga, štoviše to bi potpuno ukinuo.

– Želim da me liše pomilovanja. To predsjedniku ne treba – kazao je ističući kako bi tu funkciju prepustio ministru.

Govorio je i o planovima za prvi posjet izvan Republike Hrvatske.

– Razmišljam o tome, nije nužno da to bude jedna od država bivše Jugoslavije. Bruxelles sigurno neće biti prvi grad koji ću posjetiti, rekao je.

Osvrnuo se i na značaj hrvatskog predsjedanja EU.

– Odavno je predsjedanje EU postalo rotacijska rutina i mogućnost da se utječe na agendu je zanemariva, moraš to odraditi fer da se ne osramotiš. I to je jako teško, dajem podršku, ali nemojmo se zanositi da je to nešto, rekao je Milanović.

Iznio je i svoj stav o Inicijativi tri mora.

– Njemačka je u početku bila iziritirana tom inicijativom, sve to što se tamo reklamira postoji u EU. Sama ideja je suvišna, okuplja ogromnu količinu država koje su skupljene bez kriterija, rekao je.

Otkrio je koje zemlje smatra najboljim partnerima za Hrvatsku.

– To je Slovenija, i to je dosta jer nemamo ništa. Tu je i Austrija, koja nam tradicionalno dosta znači i to je za mene najpouzdanije društvo. U Višegradskoj skupini neke države imaju probleme s vladavinom prava, rekao je.

Rekao je da ne planira Vladi predložiti vojnu paradu u Zagrebu.

– Imali smo paradu za 20. godišnjicu hrvatske pobjede pobjede u ratu, ne treba nam militarizacija države. U Knin ću otići, sve se više vidi da je ta velikosrpska i čaršijska ideologija rasijana iz Beograda, ne iz Knina. Mi slavimo to u Kninu kao da je Berlin. Je li Franjo Tuđman odlazio u Knin ’96., ’97., ’98. i ’99.?, Ne, prvi je u Knin otišao Račan 2000. godine.

Odgovorio je i na pitanje o šefu HSS-a Kreši Beljaku koji je na Twitteru napisao da je bilo premalo udbaških ubojstava.

– Nisam to vidio. Ja nisam nacionalni dušebrižnik, nije to trebao reći. Dobro da se ispričao, rekao je.

Na pitanje hoće li sudjelovati u pripremi SDP-a za izbore i što misli o Bernardiću kao premijeru, odgovorio je.

– Bit ću neovisan i nepristran. Ako SDP na izborima ostvari dobar rezultat, Bernardić će biti mandatar. Ne mogu ja reći hoće li biti dobar premijer, poručio je.

Istaknuo je da ne misli povlačiti nikoga sa veleposlaničkog mjesta.

– Ne mislim nikoga vraćati, nemam svoje ljude, nemam favorite. Otišao sam davno iz tog sustava, to nije osobito bitna predsjednička ingerencija.

Ipak smatra kako ne bi trebalo žuriti s imenovanjem Hide Biščevića za veleposlaničko mjesto u Beogradu.

– Bilo bi u redu da se pričeka mjesec dana. Imali smo ambasadorska mjesta nepopunjena godinu dana, rekao je.

Koja će biti prva odluka Zorana Milanovića kao predsjednika i tko će činiti njegov savjetnički tim?

– Okupljat ću ljude na temema na koje smatram bitnima za državu, neću parirati Vladi. Savjetnički tim će biti manji, iz praktičnih razloga. Ne zato što sam štedljiv, nego tako to ispada, oni savjetnici koje budem imenovao govorit će o mojim prioritetima. O imenima sada ne bih. Sigurno neću imati savjetnika za društvene djelatnosti, nemam se pravo baviti listama čekanja. Moji prioriteti? Obrazovanje, kurikularna reforma, kultura, rekao je.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

MVEP: Hrvatska pokrenula opoziv počasnog konzula u Barceloni

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je pokrenula opoziv svog počasnog konzula u Barceloni nakon što je katalonska policija otvorila istragu nad njime sumnjičeći ga za „pranje novca“ za lokalnu grupu kriminalaca.

Konzul Juli Bárcena San José osumnjičen je da je primao novac dobiven od prodaje droge pa ga onda ulagao u nekretnine i skupocjene automobile čime je za kriminalnu skupinu prikrivao trag nezakonito stečenog novca.

„Počasni konzuli ne daju ostavke već se mogu povući s dužnosti ili biti opozvani od strane države koja ih imenuje. U ovom slučaju, Republika Hrvatska je odlučila pokrenuti opoziv počasnog konzula“, navelo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru e-mailom poslanom Hini.

„Procedura je u tijeku, a nakon njezina okončanja RH nema nikakvih obveza prema gospodinu Barceni. Sve možebitne istražne i pravosudne radnje u isključivoj su nadležnosti Kraljevine Španjolske, čiji je gospodin Barcena državljanin“, stoji u odgovoru.

Bárcena San José je poduzetnik, a na mjestu počasnog hrvatskog konzula je od svibnja 2002. godine, od vremena predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana.

Počasni konzuli obično nisu nacionalnosti države koju predstavljaju nego državljani teritorija na kojem se nalaze što je u ovom slučaju Katalonija, odnosno Španjolska. To su osobe s prestižem u zajednici gdje žive, a njihove zadaće su uglavnom poticanje gospodarske i kulturne suradnje dviju zemalja te pomaganje državljanima zemlje koju zastupaju.

Katalonska policija Mossos d’Esquadra kaže kako je istragu otvorila 2017. godine nakon što je uhitila muškarca povezanog s obiteljskim klanom koji je uspostavio kupoprodaju luksuznih automobila u Barceloni. Policija je 18. rujna prošle godine priopćila kako je uhitila „četiri člana jednog poznatog obiteljskog klana iz Katalonije zbog pranja novca i trgovine drogom“. Daljnjom istragom policija je ustanovila da su poslovno povezani s počasnim konzulima.

„Pod istragom su tri počasna konzula stacionirana u Barceloni“, izvijestila je katalonska policija u priopćenju poslanom medijima.

Pod istragom su i počasni konzuli Albanije i Malija, José María Calmet Iglesias i José Luis López Fernández. Osumnjičeni su za ista djela.

Hrvatski konzul Bárcena San José nije odgovorio na upit. Hrvatski konzulat u Barceloni također nije odgovorio. Bárcena je u subotu još uvijek bio naveden na stranici hrvatskog ministarstva vanjskih poslova kao počasni konzul u Barceloni

„Počasni konzuli komuniciraju s hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima žive i rade. Gospodin Barcena se očitovao veleposlanstvu RH u Madridu“, izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova odbivši reći što je Bárcena rekao hrvatskoj veleposlanici Nives Malenici. Dodalo je da Bárcena ne prima novac iz proračuna Hrvatske.

„Počasni konzuli u cijelosti samostalno financiraju svoj rad i aktivnosti“, navedeno je u odgovoru ministarstva.

Barcelona je nakon Madrida drugi po veličini grad u Španjolskoj. U Kataloniji zahvaljujući turizmu i industriji nastane 19 posto španjolskog BDP-a pa ondje živi većina od 2.634 hrvatskih državljana s prebivalištem u Španjolskoj.

Četiri muškarca sa španjolskim državljanstvom uhićena u rujnu optužena su za pranje novca, trgovinu drogom i poreznu prijevaru, priopćila je katalonska policija. Sutkinja Miriam de la Rosa pustila ih je u Barceloni na uvjetnu slobodu. Suđenje se nastavlja a policija vjeruje da se kriminalna mreža sastoji od četrnaest osoba. Blokirala im je luksuzne automobile, brod i nekretnine te priopćila kako je pronašla vatreno oružje i 200.000 eura u gotovini.

Među uhićenima je bio Simón Montero Jodorovich, izvijestile su lokalne novine El Periódico de Cataluña. On je član romskog klana Jodorovich, porijeklom iz Rumunjske i Mađarske koji ondje živi oko 80 godina, izvijestile su novine El Periódico de Cataluña i El País dodavši kako je klan policiji dobro poznat zbog drugih djela vezanih za drogu i oružje. Jodorovich nije bio dostupan za komentar. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDS u Splitu počeo pripreme za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Hrvatska demokršćanska stranka  (HDS) počela je s pripremama za parlamentarne izbore i spremna je koalirati sa srodnim strankama koje neće postupati protuhrvatski, izvijestili su u čelnici te stranke u subotu u Splitu uoči zasjedanja Velikog vijeća te stranke.

Predsjednik HDS-a Goran Dodig rekao je na konferenciji za novinare kako im je HDZ “vrlo bliska stranka i to najveća hrvatska politička stranka koja je stabilna i drži do državnosti, a to je i naš cilj”.

Što se tiče moguće suradnje s Miroslavom Škorom, Dodig je kazao da je “sve moguće” ako se pokaže da “oni žele nas i da bi mi mogli odgovarati njima”.

HDS je u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora dio vladajuće HDZ-ove koalicije. a cilj HDS-a je, rekao je Dodig, da i na sljedećim parlamentarnim izborima uđe u Sabor.

Dodig je ocijenio da HDS nije simpatičan medijima te je izrazio žaljenje što pažnju privlače ekscesni ljudi u politici. “Sada smo u situaciji da su mediji puni ekscesa i ljudi koji se tako ponašaju su zanimljivi”, dodao je.

Hrg: Nismo ekstremisti ni populisti, želimo rješavati probleme građana

Zamjenik predsjednika HDS-a i saborski zastupnik Branko Hrg istaknuo je kako se ta stranka zauzima za normalno ponašanje i radišnost, a ne za populizam te vjeruje kako će takva orijentacija polučiti pozitivne rezultate na predstojećim parlamentarnim izborima.

“Naša tendencija je odrađivati programe na terenu, na lokalnim razinama. Želimo sebe prikazati kao stranku koja nije ekstremistička i populistička nego želi raditi na rješavanju problema građana. To je  način na koji se želimo nametnuti biračima na izborima,” poručio je Hrg.

Zamoljen za komentar “afere masoni”, Hrg je rekao kako se radi o nečemu što je prenapuhano.

“Ta afera ne postoji  Koliko vidim iz medija, tzv. masoni o kojima se govori uopće nisu članovi Svjetske masonske organizacije…Mislim da se radi o nečemu što je malo prenapuhano,” smatra Hrg.

Dopredsjednik HDS-a Toni Turčinov je dodao da se ta stranka ne bavi masonima.

“Nas zanima kako izgraditi vrtiće, obilaznice i željeznicu. Mi radimo za malog čovjeka, a tko je mason tko nije – time neka se bave oni ljudi koji nemaju što raditi,” poručio je Turčinov.

Iz HDS-a su izvijestili da su za koordinatore pri izbornim jedinicama za pripremu parlamentarnih izbora imenovani: Goran Dodig, Branko Hrg, Franjo Cimerman, Sanja Jurić i Vlado  Hruban. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari