Pratite nas

Politika

Zoran Milanović: Neću Vladi nabijati rogove, lako je biti pametan s pozicije predsjednika

Objavljeno

na

Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović u prvom intervju nakon izborne pobjede za Dnevnik Nove TV govori o aktualnom stanju u državi te o sadašnjem i budućem odnosu s premijerom Andrejom Plekovićem.

Upitan koji je Milanović pravi, onaj iz izborne noći ili iz 2016 kazao je da se ljudi ne mijenjaju: “Isti sam”.

– Da budem ustavobranitelj i da se borim protiv lopovluka. Sve ono što sam govorio u kampanji. Nisam obećavao čuda.

Govoreći o tragediji u Splitu kazao je:

– Hrvatska je dosta sigurna zemlja. Međutim, to u Splitu je šok. Na prvu, mogu shvatiti poruke na Facebooku, ali na drugu to treba prestati. I tu podržavam Vladu.

Osvrnuo se i na trgu tragediju, požar u staračkom domu u Andraševcu.

– Treba ulagati u odgovarajuće sustave skrbi. Zagreb nema ni 4000 kreveta. Cijene su visoke. To je ozbiljan problem.

Na inauguraciju će pozvati samo one “koji tamo trebaju biti”, a to su kaže aktualna predsjednica, uži kabinet Vlade, predsjednik Vrhovnog suda te šef stožera i ljudi koji su bili s njim u kampanji.

Najavio je i da će vjerojatno prihvatiti poziv Vladimira Putina i otići na “legendarnu paradu” na koju ga je pozvao.

Upitan što se može očekivati od njegovog mandata kazao je:

– Možete se nadati konstruktivnosti, a ne očekujte destruktivnost. Neću Vladi nabijati rogove, lako je biti pametan s pozicije predsjednika.

Smatra da prijepora oko nabavke vojnih zrakoplova neće biti jer to odlučuje Vlada.

I dalje zadržava stvar da ih se treba kupiti direktno do SAD-a, a ne putem natječaja. Smatra da su Amerikanci najsigurniji.

– Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga samo u vrijeme rata. Sustavom upravlja Vlada, a ja ću im biti partner.

Kao prioritet hrvatske vojske vidi mornaricu. – To je najdragocjeniji resurs – ističe.

Pomilovati neće nikoga, štoviše to bi potpuno ukinuo.

– Želim da me liše pomilovanja. To predsjedniku ne treba – kazao je ističući kako bi tu funkciju prepustio ministru.

Govorio je i o planovima za prvi posjet izvan Republike Hrvatske.

– Razmišljam o tome, nije nužno da to bude jedna od država bivše Jugoslavije. Bruxelles sigurno neće biti prvi grad koji ću posjetiti, rekao je.

Osvrnuo se i na značaj hrvatskog predsjedanja EU.

– Odavno je predsjedanje EU postalo rotacijska rutina i mogućnost da se utječe na agendu je zanemariva, moraš to odraditi fer da se ne osramotiš. I to je jako teško, dajem podršku, ali nemojmo se zanositi da je to nešto, rekao je Milanović.

Iznio je i svoj stav o Inicijativi tri mora.

– Njemačka je u početku bila iziritirana tom inicijativom, sve to što se tamo reklamira postoji u EU. Sama ideja je suvišna, okuplja ogromnu količinu država koje su skupljene bez kriterija, rekao je.

Otkrio je koje zemlje smatra najboljim partnerima za Hrvatsku.

– To je Slovenija, i to je dosta jer nemamo ništa. Tu je i Austrija, koja nam tradicionalno dosta znači i to je za mene najpouzdanije društvo. U Višegradskoj skupini neke države imaju probleme s vladavinom prava, rekao je.

Rekao je da ne planira Vladi predložiti vojnu paradu u Zagrebu.

– Imali smo paradu za 20. godišnjicu hrvatske pobjede pobjede u ratu, ne treba nam militarizacija države. U Knin ću otići, sve se više vidi da je ta velikosrpska i čaršijska ideologija rasijana iz Beograda, ne iz Knina. Mi slavimo to u Kninu kao da je Berlin. Je li Franjo Tuđman odlazio u Knin ’96., ’97., ’98. i ’99.?, Ne, prvi je u Knin otišao Račan 2000. godine.

Odgovorio je i na pitanje o šefu HSS-a Kreši Beljaku koji je na Twitteru napisao da je bilo premalo udbaških ubojstava.

– Nisam to vidio. Ja nisam nacionalni dušebrižnik, nije to trebao reći. Dobro da se ispričao, rekao je.

Na pitanje hoće li sudjelovati u pripremi SDP-a za izbore i što misli o Bernardiću kao premijeru, odgovorio je.

– Bit ću neovisan i nepristran. Ako SDP na izborima ostvari dobar rezultat, Bernardić će biti mandatar. Ne mogu ja reći hoće li biti dobar premijer, poručio je.

Istaknuo je da ne misli povlačiti nikoga sa veleposlaničkog mjesta.

– Ne mislim nikoga vraćati, nemam svoje ljude, nemam favorite. Otišao sam davno iz tog sustava, to nije osobito bitna predsjednička ingerencija.

Ipak smatra kako ne bi trebalo žuriti s imenovanjem Hide Biščevića za veleposlaničko mjesto u Beogradu.

– Bilo bi u redu da se pričeka mjesec dana. Imali smo ambasadorska mjesta nepopunjena godinu dana, rekao je.

Koja će biti prva odluka Zorana Milanovića kao predsjednika i tko će činiti njegov savjetnički tim?

– Okupljat ću ljude na temema na koje smatram bitnima za državu, neću parirati Vladi. Savjetnički tim će biti manji, iz praktičnih razloga. Ne zato što sam štedljiv, nego tako to ispada, oni savjetnici koje budem imenovao govorit će o mojim prioritetima. O imenima sada ne bih. Sigurno neću imati savjetnika za društvene djelatnosti, nemam se pravo baviti listama čekanja. Moji prioriteti? Obrazovanje, kurikularna reforma, kultura, rekao je.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Doc. dr. sc. Ivica Granić: Zbog čega metropola ne koristi golemo dubrovačko iskustvo u sanaciji potresne štete

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je Zagrepčane 22. ožujka probudio potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, tijekom kojeg je ozlijeđeno sedamnaest osoba a život izgubila 15-godišnja djevojčica, pristupilo se procesu pregleda objekata od strane građevinskih stručnjaka iz područja zidanih i betonskih konstrukcija, za čiju koordinaciju je nadležan Ured za upravljanje hitnim situacijama u Zagrebu. Nažalost, izvanredne epidemiološke okolnosti i dalje ograničavaju mogućnosti, no uvjereni smo kako će zagrebački stručnjaci statičari, posebno za terenski rad, kao i profesori na katedri za potresno inženjerstvo i zidane konstrukcije, bez većih organizacijskih problema napraviti izvrstan posao u evidenciji šteta i pregledu konstrukcija oštećenih objekata.

No, ono zbog čega strahujemo sve izgledniji je scenarij, a radi se o svojevrsnom ‘scenariju Gunja’, tijekom kojega je Republika Hrvatska, uvjereni smo, opljačkana za još neutvrđene ali svakako goleme iznose novca.

Potres i poplava, kada je u pitanju obnova objekata, imaju dosta zajedničkog. Nema potrebe bilo što raditi na brzinu i preko noći, nego temeljito, profesionalno i krajnje transparentno započeti proces obnove a pri tome koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu, pa i goru katastrofu.

Ono što se dogodilo u Gunji nikako se ne smije ponoviti! Kako se čini iz najava, nekome je jako stalo na brzinu suspendirati nekoliko zakona i podzakonskih odredbi, posebice zakone o građenju i javnim nabavkama. To je ono što se naziva lov u mutnom!

Zašto nikada nitko nije istražio ‘slučaj Gunja’, gdje prema relevantnoj tvrdnji sudskog vještaka realna cijena obnove nije smjela prijeći oko 6.490 kuna po kvadratu, a znamo kako je nadležno ministarstvo tvrtkama isplaćivalo i po nevjerojatnih 12.750 kuna po kvadratu.

Za gradnju kuće od temelja potrebno je maksimalno do tisuću eura po kvadratu, iako i ta cijena može biti bitno niža, u Gunji je plaćano ponegdje čak i preko dvije tisuće eura po kvadratu. U to vrijeme, za dvije tisuće eura po kvadratu, mogao se kupiti stan u elitnijim dijelovima Zagreba, Opatije, Splita ili Dubrovnika.

Hrvatska stranka prava se pita leži li u toj činjenici i odgovor na pitanje od kuda gospođi Mrak Taritaš novac za kupnju kuće na Krku, koju je platila, šuška se, čak i više od sedamsto tisuća eura.

Postavljamo pitanje i članstvu Hrvatske demokratske zajednice ‘od kuda Lovri Kuščeviću novac za gradnju tolikih vila po Braču?’

U periodu obnove i izgradnje kuća u Gunji ministri graditeljstva i prostornog uređenja bili su Anka Mrak Taritaš, i to u periodu od studenoga 2012. do siječnja 2016. godine, te gospodin Lovre Kuščević u periodu od siječnja 2016. do lipnja 2017. godine.

Ima tu još mnogo za istražiti ali nitko se ne usudi. Znajući u kakvoj državi živimo i odnos političkih snaga, vjerojatno skoro niti neće. Hrvatska demokratska zajednica nije istražila Mrak Taritaš jer je istu rabotu, čini se, nastavio i njihov Lovre Kuščević.

Kako smo naveli na početku ovog priopćenja, treba koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu pa i goru katastrofu. Ono što su prošli Dubrovnik i Ston itekako bi moglo pomoći metropoli.

Za sada, prema riječima Mihaele Skurić, Ravnateljice zavoda za obnovu Dubrovnika, koja dubrovačko iskustvo smatra ključnim za pomoć iz razloga jer su Dubrovnik 1979. a Ston 1996. godine prošli i razorniji potres, iz Zagreba nije bilo službenih upita. Dubrovačko iskustvo naročito bi moglo biti dragocjeno kada je riječ o oštećenjima kulturne baštine, gdje je iznimno važno arhitektonsko snimanje i dokumentiranja svakog objekta, kako bi se mogle analizirati slabosti te usmjeriti obnovu na kritične dijelove. Slično mišljenje ima i građevinski inženjer Božo Letunić, koji je od 1974. do 1994. godine bio je na čelu Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Grad Dubrovnik je nakon potresa 1979. godine angažirao geomehaničare, seizmologe, statičare, arheologe, arhitekte, povjesničare, povjesničare umjetnosti, urbaniste, psihologe, sociologe, pravnike, ekonomiste, građevinare, dakle brojne struke u jedan ili više multidisciplinarnih i interdisciplinarnih timova. Jedno je popravljati krovove, žbuke, pregradne zidove, drugo je protupotresno zaštiti, obnoviti i restaurirati, a treće je mijenjati i to mijenjanje će izazvati najviše kontroverza. A kako vidimo, u Zagrebu netko želi preko noći suspendirati čak nekoliko zakona i podzakonskih odredbi te, na vrat na nos, krenuti u neizvjesnu i krajnje netransparentnu obnovu.

U Zagrebu, 03. travnja 2020. godine

Predsjednik GV HSP Zagreb
Doc.dr.sc. Ivica Granić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Miroslav Škoro registrirao svoju stranku

Objavljeno

na

Objavio

Domovinski pokret Miroslava Škore primio je od Ministarstva uprave rješenje o upisu u registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj, izvijestio je u povodu registracije predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari