Pratite nas

Vijesti

Zoran Milanović – U opasnom raskoraku između stvarnosti i virtuale

Objavljeno

na

“Znamo da će se ta upornost i strpljivost isplatiti i da efekti koje će dati inzistiranje na tom konceptu neće biti kratkotrajni i površni”, izjavio je premijer Zoran Milanović u Hrvatskom saboru u rujnu, podnoseći Godišnje izvješće o stanju nacije.

milanovicDa nije tragično, bilo bi doista komično, no, u Milanovićevom se slučaju i ovoga puta vidjelo da on živi u nekom paralelnom Svemiru, bez ikakvog dodira s hrvatskom stvarnošću. Izvolio je objasniti da postavljanje države i gospodarstva ”na zdrave temelje traži vrijeme, racionalnost i odgovornost, ne i populizam ‘koji nas je i doveo u sadašnju situaciju, jer nitko godinama nije vidio, ili nije želio vidjeti, kako se zidaju gospodarske kule od pijeska koje su se naprosto morale rasuti”. Pa je onda pozvao izmučenu naciju da sadašnjost sagleda zrelo, kritično i samokritično, ne “destruktivno i demagoški do apsurda i skeča”. Naravno, odbacio je optužbe da njegova Vlada nije dovoljno hrabra za poduzimanje radikalnih reformi, uz objašnjenje: “Nismo hrabri zato što iz državne uprave i javnih službi nismo smjesta otpustili više desetaka tisuća zaposlenih” i poručio kako “nije hrabrost proizvoditi ljudsku nesreću i enormno povećavati broj nezaposlenih s prilično mutnom nadom da će to dovesti do rasta BDP-a”.

Trogodišnja demagogija duga tri godine

Ma o čemu to premijer priča gotovo tri godine? Pa nije li ključna tendencija ove Vlade upravo nesmiljeno otpuštanje desetaka tisuća ljudi, a broj je nezaposlenih u jednom trenutku premašio i brojku od 400.000??? Nije li se ministar rada Mirando Mrsić postavio prema ljudima koji su ostali bez posla, ili će tek ostati bez njega, bešćutno i bezosjećajno, ne pokazujući ni trunku empatije i solidarnosti? Periodično Milanović ”ispali” kako u Hrvatskoj u ovoj godini raste izvoz i industrijska proizvodnja pa je tako kazao i kako je u prvom polugodištu hrvatski je izvoz dosegnuo 37, 7 milijardi kuna što je 14, 3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja porasla je 0,8 posto. Samo u srpnju industrijska je proizvodnja ojačala za 1,4 posto u odnosu na lanjski srpanj, a posebno veseli oporavak prerađivačke industrije, naveo je tada Milanović. Broj nezaposlenih u kolovozu ove, u odnosu na lanjski kolovoz bio je manji za gotovo 24 tisuće, odnosno za 7, 6 posto, u posljednjih nekoliko mjeseci broj nezaposlenih među mladima do 25 godina smanjen je za sedam posto, državnim programima aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno više od 40 tisuća građana, rekao je. “Broj nezaposlenih sada je ispod 290 tisuća, unatoč poboljšanjima i pomacima, to je, u suštini, naš najveći i najvažniji problem”, priznao je premijer. Malo i srednje poduzetništvo označio je jednim od stupova stabilnosti i napretka, najavio snažniju potporu poduzetničkoj kreativnosti i inovativnosti, zaboravljajući pritom da je upravo taj sloj društva ili na koljenima, ili već dotučen nevjerojatno visokom poreznom presijom, jednom od najviših u Europi.

Čisto ”tehnički” o braniteljima

“Štitimo i štitit ćemo sva održiva prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata”, naveo je premijer, zaboravljajući pritom da je Vlada gotovo u pravom ”ratu” sa braniteljima, koji je neprestano optužuju za nedovoljno razumijevanje te populacije, kao i rezanje prava. I taj je dio u svom izvješću Milanović čisto rutinski iznio pred zastupnicima Hrvatskog sabora. Vjerojatno ni u trenutku dok je to izgovarao, nije razmišljao o riječima koje su mu drugi napisali. I, što se dogodilo nepuna dva mjeseca nakon toga? Otužna činjenica da branitelji, očajni, psihički i fizički dotučeni (uz strašnu smrt braniteljice, 100 postotnog invalida rata), prosvjeduju danima pred Ministarstvom branitelja, ukazujući da su populacija koja uopće ne zanima ovu Vladu. Veliki transparent na ulazu u njihov glavni šator, na kojem piše: 1991. PROTIV JUGOSLAVIJE, 2014. PROTIV JUGOSLAVIJE, pokazuje da je ova vlast potpuno izgubila kompas i dodir sa stvarnošću. Čak ni stravična činjenica da se u očaju jedan branitelj sam zapalio i u teškom stanju prevezen u bolnicu, nije ponukala Zorana Milanovića da ”privede” resornog ministra Freda Matića i priupita ga za situaciju. Ne, on je nonšalantno poručio: ”To je prosvjed jedne manje grupe stopostotnih invalida kojima mogu opet poručiti da nema njih i da nema onih koji nisu živi, ja ne bih mogao biti hrvatski premijer. Duboko sam im zahvalan. Međutim mi moramo igrati i živjeti i raditi po određenim pravilima kojih se moramo svi držati”, kazao je Milanović istaknuvši kako braniteljima nije ništa uzimano niti će im se išta uzimati. Rekao je i kako nemaju razloga za prosvjed i zamolio ih- da odu kući, uz poruku, ako mu vjeruju, da će im biti jednako dobro kao i do sada, da će im biti onako kako je većini hrvatskih građana, ali će biti zaštićeniji. Potpuno je jasno da branitelji, barem većina njih, ne vjeruje ni premijeru, ni ovoj Vladi. Na koncu, sam Matić, kojemu branitelji pošteno ne osporavaju da je i sam bio jedan od njih, u vrijeme njihova tegobnoga prosvjeda, otputovao je u Sarajevo na službeni put. Nažalost, Matić je pokazao da jednostavno nije kompetentan za ovako osjetljivu dužnost.

SDP i HNS- dva ovna na brvnu

Po tko zna koji puta u mandatu kukuriku Vlade, došlo je do totalnog razmimoilaženja između SDP-a i HNS-a, dvije glavne stranke, jer su IDS i HNS ionako samo ukras koji u tri godine nisu učinili baš ništa kako bi pokušali sanirati štetu koju radi sadašnja garnitura. Tako je HNS-ov ministar gospodarstva upravo kazao kako je Ministarstvo gospodarstva dostavilo Državnom tajništvu SAD-a, koje je ponudilo da posreduje u rješavanju spora između Vlade i MOL-a oko Ine, dokument s prijedlogom da Hrvatska kupi dionice Ine koje su u vlasništvu MOL-a te da bi Hrvatska tu kupnju mogla ostvariti kreditom od 2,6 milijardi eura, a uz zalog dionica Ine u vlasništvu države kao kolaterala. Kredit od 2,6 milijarde kuna! U super-prezaduženoj Hrvatskoj, koja više ne može otplaćivati ni kamate, a kamoli podignute kredite. Istoga je dana reagirao i sam Milanović, potpuno demantirajući Vrdoljaka, izjavivši kako se država neće zaduživati za tri milijarde eura da bi kupila dionice Ine od MOL-a, istaknuvši da mađarska kompanija sa svojim udjelom može slobodno raspolagati, a da državni udjel u Ini neće biti prodavan. Dapače i ministar financija Boris Lalovac izjavio je odmah kako nema mjesta za nova zaduživanja. Naravno, Vrdoljak, kojemu to nije prvi takav solo-izlet, odmah je kazao kako tvrdnje o kreditnom aranžmanu za otkup dionica Ine od MOL-a, kao i iznosi kojima se u medijima barata, ne dolaze iz Ministarstva gospodarstva. “Sve što novine pišu zadnjih dana nema veze s Ministarstvom gospodarstva niti postoji bilo koji iznos koji je izašao iz Ministarstva”, rekao je Vrdoljak.

Zreli za odlazak

To je samo jedan od niza nevjerojatnih šumova u kanalu unutar samih Banskih dvora. Redovito se događa da neki ministar kaže jedno, ubrzo ga demantira drugi, a na koncu i sam Milanović. U iole ozbiljnoj Vladi ovakve su stvari nemoguće. Vlada treba funkcionirati kao jedinstveni organizam, a ako se već i sastoji od nekoliko stranaka, o ključnim pitanjima kao što je upravo INA, treba sjesti ranije, dobro promisliti i tek onda izlaziti u javnost. Da ne nabrajamo već koliko su se puta HNS i SDP sukobili oko mogućih zakona, uglavnom onih koji se tiču uvođenja novih poreza. HNS je uglavnom uhljebio svoje brojne kadrove na unosnim pozicijama, uz prešutno SDP-ovo odobravanje, a onda najčešće kukavički puštao da sav teret nezadovoljstva građana, njihovo ogorčenje i očaj, padnu na leđa isključivo SDP-a, kao najveće stranke.

No, Milanovića, čini se, ništa ne brine. On i dalje živi u svom virtualnom svijetu, prosipajući frazu za frazom i pokušava nas uvjeriti kako je za sve zapravo kriv užasni HDZ. Jer, njihovi kosturi stalno ispadaju iz nekih ormara. A tri godine nečinjenja ne spominje. Promatra Hrvatsku kroz prizmu dječjih video-igrica, u kojima je on pobjednik. A iza njihove vlasti ostaje samo Potemkinovo selo.

izvor: Direktno.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari