Pratite nas

Komentar

Zoran Milanović: Zakone nisam kršio, za predsjednicu ne znam

Objavljeno

na

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović komentirao je u petak tvrdnje predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović da je bivši ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Dragan Lozančić bio njegov osobni obavještajac, rekavši da bi tu “neozbiljnu izjavu predsjednica mogla objasniti pred saborskim istražnim povjerenstvom”.

 [ad id=”93788″]

“Neka se ne iznenadi ako je Sabor pozove da objasni svoje navode, jer teret dokaza leži na njoj, a ne na Lozančiću”, rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon obilježavanja 20. obljetnice HSU-a.

Neozbiljne i neodgovorne tvrdnje predsjednice Republike

Ocijenio je kako to “nisu teške optužbe u sadržaju, nego su užasno neozbiljne i neodgovorne tvrdnje nekoga tko je predsjednik Republike”, a “mirišu na jeftine špijunske romane, baš one najjeftinije”.

Možemo to pokušati raščistiti na nekom istražnom povjerenstvu u Saboru, poručio je predsjednik SDP-a te istaknuo da “on zakone nije kršio, a ne znam je li to radila predsjednica”. Ako Sabor osnuje povjerenstvo, onda neka predsjednica pred njega izvoli doći i odgovori na pitanje što je mislila reći time da je Lozančić kršio zakon. Sabor je, istaknuo je, iznad predsjednika države i ona je dužna na to se odazvati, ako se tako dogovorimo. Ja ne mogu ništa više reći, rekao je Milanović novinarima nakon što je jutros u Hrvatskom saboru laburist Tomislav Končevski već zatražio osnivanje takvog povjerenstva. 

Odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućnosti privatne tužbe protiv predsjednice zbog te izjave ustvrdio je da si tako nešto ne može priuštiti s obzirom na funkcije koje obnaša. “Da sam običan građanin, imao sam za to razloga više puta u zadnjih deset godina, ali ovako stisneš zube i ideš dalje”, rekao je.

Novinare je zanimao i Milanovićev komentar razmimoilaženja HDZ-a i Mosta u Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost vezano uz imenovanje Daniela Markića novim ravnateljem SOA-e. 

Ne zna se tko je vlast

“Ovakva situacija dodatno zbunjuje hrvatsku javnost i građane jer se uopće ne zna tko je vlast. Vlast ne smije biti aposlutna, može doći do nesuglasica i trzavica da se ne glasa na isti način, ali to je ovdje pravilo, a ne iznimka. Zato je to ovdje opasno, naročito kada je nacionalna sigurnost u pitanju”, rekao je Milanović.Također je  komentirao najnovije mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, po kojima HDZ-ova koalicija ima i dalje sasvim malu prednost u odnosu na SDP i njegove partnere.  

“SDP je i dalje moćna i jaka stranka, a bit će još jača u vremenu koje dolazi. I to  zato što imamo ideje, prijedloge i živimo za politiku sadržaja. Kod HDZ-a, kada se ispušu prijetnje vanjskim neprijateljima, Srbima i komunistima, nema tu, nažalost, ničega”, rekao je.

U vezi mogućih prijevremenih izbora poručio je kako je SDP spreman u svakom trentku nastaviti posao koji je radio dobro, a upitan za potencijalne koalicijske partnere rekao je da računa na one s kojima je SDP do sada bio “i još neke”. Nije, međutim, želio komentirati izjave Nikole Grmoje (Most) koji je nedavno izjavio da ne isključuje mogućnost suradnje Mosta sa SDP-om.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Kuljiš se obrušio na Škoru: Nisam odavno u hrvatskoj politici vidio toliki nesrazmjer programa i osobe

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički izbori potkraj godine mogli bi biti najzanimljiviji do sada. Posebno se na političkoj sceni zahuktalo nakon objave kandidature pjevača Miroslava Škore. Nekoliko dana prije isto je učinio Zoran Milanović. Još se čeka odluka aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Ove teme komentirao je politički komentator, novinar Denis Kuljiš.

– Mene dosta začudilo da je Škoro išao s tom platformom gdje je on zapravo prepisao kompletno ustavna rješenja 5. republike. Znači one ovlasti koje je dobio Charles de Gaulle kad je francuska vojska doslovce izvršila državni udar zbog situacije u Alžiru, 1958. godine.

– Ja ne vidim da je kod nas situacija takva da bi prvi mehanizirani gardijski zdrug došao tu na političku pozornicu i nametnuo taj tip predsjedničkih ovlasti koji zapravo dokida Republiku. 5. francuska republika nije demokratska republika u smislu parlamentarne demokracije. Tamo predsjednik imenuje premijera, parlament ima samo zakonodavnu moć, nema izvršnu.

– To je više nego predsjednički sustav. To je tip ovlasti koje nije imao Tuđman.

– Osnovno u tim ovlastima je da on supotpisuje zakone. To je imao drug Tito. On je supotpisivao svaki zakon koji je donosila savezna skupština. I imao je pravo izdavati svoje ukaze. Dobro to Škoro nije rekao, ali zapravo ove referendumske ovlasti su isto što i ukazi. Znači ako dovoljno skineš cenzus za održavanje referenduma onda možeš kupiti na bilo kojem pitanju 10 000 ljudi koji će potpisati bilo kakvu referendumsku inicicjativu, onda to daš na referendum na koji izađe 17 posto ljudi i onda ako je 50 posto ZA ti imaš zakonodavnu incijativu. Znači to je isto kao da izdaješ ukaze. To je sve skupa jedan monstruozni koncept stvaranja personalne vlasti u demokratskoj parlamentarnoj državi.

– To je zapravo i Josipovićev koncept i program koji je sad produbljen i radikaliziran.

– Mislim da u Hrvatskoj ne može pobijediti personalna diktatura, demokratsko parlamentrano uređenje. Mi smo imali predsjednički sustav koji je imao jedan oblik autoritarne vlasti sa svim ovlastima u rukama predsjednika Tuđmana, ali on je napravio tu državu, on je napravio te zakone. On je to sve sam složio kako je njemu pasalo. A onda poslije više nije bilo potrebe. Nije bilo rata, nije se pravila država od nule.

– Ja razumijem da je Tuđman to imao u ratu. Razumijem da je Charles de Gaulle to dobio isto u Alžirskom ratu, ali ne razumijem zašto bi pjevač iz Slavonije dobio takve ovlasti u miru. I to u Europi gdje dominira demokratski ustroj. Takav oblik personalizacije vlasti imate samo u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj. Ali kad gledate te likove koji imaju tamo tu vlast oni su izraz lokalne politike. I to su ljudi od 2 metra koji nemaju poziciju. Škoro se ne uklapa u taj opis.

– Ja nemam ništa protiv da on bude predsjednik, ali imam protiv da bude diktator.

– Koliko ja vidim predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije izašla s objavom kandidature. Ja ne vidim da ona izlazi. Valjda će izaći ali nigdje nisam vidio da je rekla da hoće. Očito je neki problem. Kad ona izađe onda ćemo moći pričati o izbornoj utakmici. Zasad imamo tri kandidata.

– Ne radi se o tome što želi HDZ i što želi Plenković. Pitanje je što ona želi.

– Ja nisam vidio ni jednu izjavu ili gestu koja bi upućivala na to da je ona u kampanji i da se sprema izaći na izbore.
– Mislim da ona ima jako dobru mogućnost nastupa na izborima i pobjede na njima, ako se drži dalje od politike. Da promovira ovaj svoj nastup simpatične žene, obitelj, opće vrijednosti, znači da se kloni politike.

– Milanović je u jednoj vrlo snažnoj poziciji jer cijelo lijevo građansko tijelo nema za koga glasati. On je populist.

– Kolakušić će bazirati kampanju na reviziji zakonodavstva i ovršnim zakonima. To je strahovito moćna platforma koja će mu donijeti znatan broj glasova.

– Ako Kolinda Grabar-Kitarović ide ona bi se trebala držati svog vlastitog biračkog tijela. Gospođe, razne žene. To je njezina primarna obiteljska publika. A Škorina su desničari. Njih nema puno. 15 posto svugdje u Europi, ne vidim da bi u Hrvatskoj bilo drugačije.

– Škoro je desničar s mekanim glasnom. Ne vidim kod njega velik politički potencijal i ne znam što su se svi odjednom za njega zapalili. Nisam davno u hrvatskoj politici vidio toliki nesrazmjer programa i osobe, tj. političke ideje koju iznosi iljudi koje mobilizira i onoga što on objektivno jest. Ja mislim da on nije nikakav ektremist, mislim da se s njim možeš sve dogovoriti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio dvije važne odluke

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio dvije važne odluke – Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske te Ustavnu odluku o suverenosti i samostalosti Republike Hrvatske.

Prije početka same sjednice Ivica Račan (SKH-SDP) predložio je amandman Vladimiru Šeksu, tada predsjedniku Ustavne komisije, a u kojemu je tražio da se Hrvatska proglasi suverenom i samostalnom državom te da se pokrene postupak razdruživanja, ali i da se istovremeno pokrene postupak udruživanja u novi savez jugoslavenskih republika.

Vladimir Šeks amandman je odbio uz obrazloženje da nakon 70 godina Hrvatska definitivno izlazi iz Jugoslavije i da narod ne namjerava sada ponovno ulaziti u novu.

Nakon toga, zastupnici SDP-a demonstrativno napuštaju Sabor, a i onaj dio koji je ostao glasovao je većinski protiv nezavisnosti Republike Hrvatske.

Kada su odluke napokon usvojene, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan uskliknuo je: “Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!”

Iz govora predsjednika Tuđmana:

“Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhonaravnih razloga.”

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari