Pratite nas

Vijesti

Zoran Ničeno: Ne protjerujemo migrante u BiH, odvraćamo ih na granici

Objavljeno

na

Na graničnom prijelazu Bajakovo zadržane su tri osobe koje dovodimo u vezu krijumčarenjem migranata i događajem kod Slatine Pokupske, izjavio je u Dnevniku HTV-a Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova.

Dodao je da među njima nije vozač kombija za kojim policija intenzivno traga, ali kako vjeruje da te osobe mogu dati kvalitetne informacije o njemu. Imamo određene informacije o mogućem počinitelji i intenzivno tragamo za njim, rekao je.

Ničeno kaže kako se ove godine bilježi povećanje ilegalnih prelazaka granice za skoro 200 posto.

– To je za prvih sedam mjeseci 9487 takvih slučajeva. Istovremeno svake godine bilježimo, od kada je taj migrantski krak krenuo preko Bosne i Hercegovine, povećanje zadiranja u sivu zonu, kriminal i krijumčarenje, rast od 100 posto godišnje. I ove godine u prvih 7 mjeseci bilježimo 505 uhićenih krijumčara. Smatramo da to nije samo zbog povećanja broja ilegalnih migranata već i bolje organizacije policije, fleksibilnosti, uključivanju svih snaga u borbu protiv ilegalnih migracija, istaknuo je.

Smatra kako susjedna Bosna i Hercegovina namjerno migrantsku krizu “gura” na granicu s našom zemljom.

– Mi smo neki dan u medijima vidjeli snimku kako BiH policija ispred sebe gura grupu od stotinjak migranata i vodi ih prema kampu Vučjak. Problem je što je taj kamp namjerno napravljen na samoj granici s Hrvatskom i policija kantona ne dozvoljava da se te osobe vrate nazad. Trenutno je jedina njihova mogućnost odlazak u Hrvatsku. Dakle oni nisu direktno protjerani u Hrvatsku nego u područje koje ima kontakt jedino s RH. Iz toga se može zaključiti da ih tjeraju prema Hrvatskoj, to je posve očigledno, poručio je Ničeno.

Negirao je optužbe o policijskoj brutalnosti prema migrantima.

– Mi se već par godina susrećemo s tim optužbama jer u medijskom prostoru se plasiraju teze da je ilegalni prelazak granice nešto sasvim normalno i da su ti migranti u pravu. Gleda se samo humanitarni aspekt koji jeste zabrinjavajući i mi smo stvarno zabrinuti za humanitarno stanje migranata u BiH. Međutim to je posljedica nečinjenja u zaštiti granica Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Crnom Gorom i nesprječavanje migranata da uđu u BiH. Jednom kada s ciljem dovedete 2-3-7 tisuće migranata u Bihać onda su oni usmjereni samo na ilegalni prelazak u Republiku Hrvatsku. Mi smatramo da je to potpuno nedopustivo i potpuno smo spremni na sve izazove koji slijede, naglasio je.

Kaže kako naša policija ne radi protjerivanje migranata u BiH već se odvraćanje vrši na graničnoj crti.

– Mi sprječavamo ulazak migranata u RH. Mi smo svaku pritužbu za uporabu sile detaljno istražili i na nju odgovorili. Do sada nismo takvih slučajeva imali, ističe.

Smatra kako žice i ograde nisu rješenje migranstke krize.

– Žice i ograde su samo tehničke zapreke koje mogu pomoći u smanjenju broja policijskih djelatnika na nekom mjestu. Žice nisu rješenje migrantske krize. Migrantskoj krizi se treba pristupiti s voljom i željom da se granice štite. Hrvatska je svoje centre za migrante izgradila na granici s BiH i Srbijom, dakle tamo gdje je problem nastao, nismo ih izgradili na granici sa Slovenijom kako bi poticali njihov odlazak dalje u zemlje EU-a, objasnio je načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova u ekskluzivnom razgovoru za HTV.

Apelirao je na međunarodne i nevladine organizacije u BiH da ponovno informiraju migrante da ilegalni prijelaz granice nije dopušten, a te informacije mogu naći na web stranicama hrvatske policije.

Tijekom pojačanog postupanja u suzbijanju nezakonitih migracija, u nedjelju ujutro, u Slatini Pokupskoj na glinskom području policijski su službenici pokušali zaustaviti kombi njemačke registracije, no kombi je ubrzao te sletio u Kupu, a policija je iz njega izvukla 11 migranata.

 

Procurila šokantna snimka: Policija BiH u kolonama vodi migrante u kamp nadomak hrvatske granice

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Donald Trump: Američko gospodarstvo doživljava snažan uzlet poput ‘rakete’

Objavljeno

na

Objavio

Trump obećava snažan gospodarski oporavak

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je u petak pad nezaposlenosti u zemlji, istaknuvši da američko gospodarstvo doživljava snažan uzlet poput „rakete” te obećavajući brz oporavak od izolacije uvedene zbog pandemije novog koronavirusa.

„Sada je događa vjerojatno najveći gospodarski oporavak u američkoj povijesti i neće stati na ovome, nastavit će se”, rekao je Trump na događaju u Bijeloj kući. „Ovo nitko nije očekivao”.

Trump je kazao da će oporavak u pravom smislu riječi nastupiti tijekom 2021., inzistirajući da će se SAD moći nositi s pandemijom. Nezaposlenost u SAD-u je i dalje veća od 13 posto, unatoč padu u svibnju.

Ponovno je pozvao da se nastavi s ublažavanjem mjera izolacije i otvori gospodarstvo u svim saveznim državama.

Naglasio je da će se američki gospodarski oporavak pozitivno odraziti na globalni gospodarski rast.

„Mi smo pozitivna sila. Mi smo ključni za svijet u jednom smislu”, kazao je. (Hina)

 

Trump podijelio pismo u kojemu se prosvjednici iz parka u blizini Bijele kuće nazivaju teroristima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Odbor EP-a poziva da se Hrvatska, Bugarska i Rumunjska prime u Schengen

Objavljeno

na

Objavio

Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta pozvao je zemlje članice EU-a da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor te na brzi povratak na normalno funkcioniranje kako bi se osigurala sloboda kretanja i podupro gospodarski oporavak.

Europski parlament “poziva Vijeće i države članice da pojačaju svoje napore kako bi se dovršila integracija šengenskog prostora na sve zemlje članice”, kaže se u prijedlogu rezoluciju koju je Odbor za građanske slobode izglasao u četvrtak navečer.

Za rezoluciju o situaciji u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19  glasalo je 53 članova Odbora, 6 je bilo protiv i šest suzdržanih. Očekuje se da će se o ovom prijedlogu glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava od 17. do 19. lipnja.

Europska komisija je 22. listopada prošle godine ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

Vijeće EU-a, odnosno države članice, još nisu imale na dnevnom redu evaluaciju Komisije o hrvatskoj spremnosti za ulazak u šengenski prostor. Za odluku o primanju potrebna je suglasnost svih zemalja članica, dok Europski parlament o tome donosi mišljenje.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali unatoč tome nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

U prijedlogu rezolucije izražava se spremnost Parlamenta da izradi mišljenje o punoj provedbi šengenskog zakonodavstva u Hrvatskoj čim to Vijeće zatraži.

Sve zemlje članice EU-a istodobno su i članice šengenskog prostora osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te Cipra, koji to ne može jer ne kontrolira cijeli svoj teritorij i Irske, koja to ne želi jer bi morala uspostaviti granične kontrole sa Sjevernom Irskom. Dijelom šengenskog prostora su i četiri zemlje koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

U prijedlogu rezolucije izražava se zabrinutost zbog sadašnje situacije jer su zbog pandemije koronavirusa uvedene kontrole na unutarnjiim graniama te se poziva na što brži povratak na normalno funkcioniranje bez unutarnjih kontrola.

“Brzi i koordinirani povratak na puno funkcioniranje šengenskog prostora od najveće je važnosti za očuvanje sloboe kretanja, jednog od glavnih postignuća europskih integracija, te za osiguranje gospodarskog oporavvka nakon pandemije”, kaže se u prijedlogu rezolucije.

U tekstu se pozivaju zemlje članice da smanjuju ograničenja kretanja u onoj mjeri u kojoj se ublažavaju ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije. Ističe se da bi regionalni pristup bio primjereniji od kontrola na granicama država članica te da bi se kontrole mogle ukinuti u susjednim regijama u kojima se zdravstvena situacija popravila na usporediv način

Također se pozivaju zemlje članie da što prije započnu raspravu o uspostavi plana za oporavak šengenskog prostora kako bi se spriječilo da privremene granične kontrole ne postanu polutrajne. Plan za oporovak trebao bi predvidjeti i mjere za mogući drugi val pandemije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari