Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH dr. Dragan Čović boravi u Bruxellesu gdje sudjeluje u nizu sastanaka sa čelnicima Europske unije, a prije svega sa čelnicima parlamenata zemalja EU.

U razgovoru za Klix.ba govorio je o ključnim temama koje su na dnevnom redu, s fokusom na uvijete za kandidatski status BiH.

“Osnova svih naših sastanaka, a samo danas ćemo ih imati sedam ili osam, je kandidatski status BiH. A kako bi to naglasili i konačno tu temu vratili u fokus, naše sugovornike smo željeli informirati o stanju u BiH, s obzirom da je mnogo novih ljudi u EU nakon izbora za Parlament Europske unije.

Kolega Denis Zvizdić, koji je također ovdje i ja smo naglasili iskorak u pogledu uspostavljanja Vijeća ministara i rada Parlamenta BiH. Istakli smo našu novu agendu i uz sve ono što želimo uraditi doma, u prvi plan želimo staviti europske integracije”, kazao je dr. Čović na početku razgovora.

Domaćine u Bruxellesu je zanimalo kako BiH sada stoji u pogledu NATO saveza, ali i generalno funkcioniranja vlasti nakon izbora.

“Dosta smo razgovarali sa predstavnicima EU koji se vežu za Europsku pučku stranku, jer i kolega Zvizdić i ja dolazimo iz stranaka koje pripadaju toj porodici pučana. Ja sam mnogo govorio o izmjenama Izbornog zakona, a tu su bila i ona pitanja o izborima u Mostaru, što ih je zanimalo. Naglasili smo da pokušavamo sa SDA naći jedno zajedničko rješenje i za Mostar, ali i za Dom naroda, ali i Predsjedništvo”, poručio je.

Dr. Čović je za Klix.ba potvrdio da bi se naredni sastanak s čelnicima SDA o izmjenama Izbornog zakona trebao održati sredinom veljače u Mostaru.

“Do trećeg mjeseca ćemo se pokušati usuglasiti o najvažnijim pitanja za Izborni zakon, ali i za rekonstrukciju Vlade FBiH, formiranje novih ministarstava preimenovanjem nekih starih i sl.

Vrlo afirmativno smo govorili o onome što mi želimo uraditi, ali smo naglasili da želimo da Europska unija kroz sva svoja tijela prepozna potrebu da BiH dobije kandidatski status što prije. Mi trebamo dobiti jedan vjetar u leđa i ne treba nas vezivati uz Sjevernu Makedoniju i Albaniju”, istakao je dr. Čović.

Kada je riječ o pregovorima sa SDA u vezi Izbornog zakona nakon optimistične najave iskoraka, iz stranačkih središnjica su nedavno poslane poruke koje ne djeluju da vode ka rješenju i kompromisu.

“U najkraćem, mi ako to želimo do kraja ožujka možemo završiti priču o Izbornom zakonu na ovoj razini, dakle Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo. Naravno postoje i neki drugi pogledi, ali to nam danas nije prioritet, nego hajdemo dogovoriti je li imamo izbore u Mostaru. Želimo da ti izbori budu uvezano kroz naš Izborni zakon, koji će se usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne bilo kakvim nametanjem.

Bilo kakvo nametanje, da nam sutra netko ne bi spočitavao da je visoki predstavnik nametnuo rješenja. Mi smo u ovoj pauzi u zadnjih desetak dana dogovorili da na razini Mostara jedna grupa ljudi radi i razmjenjuje te informacije. Jer mi ne pričamo samo o Izbornom zakonu za Mostar, mi ne pričamo samo o tome kako izabrati 35 vijećnika za Gradsko vijeće, što je odluka Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu.

SDA želi pričati o reorganizaciji grada i sad se bavimo time, kako bi se uvele neke preinake da bi se na lokalnoj razini vidjela konstitutivnost naroda. Naš stav je da kada već pričamo o tome na taj način, onda trebamo odluke Ustavnog suda implementirati i kada je u pitanju Dom naroda, ali i Predsjedništvo jer želimo da se to rješava u paketu”, poručuje lider HDZ-a.

S druge strane SDA je poručila da ako ne bude priče o izmjeni Statuta Grada Mostara i reorganizacije, da oni ne žele sudjelovati  u razgovorima o Izbornom zakonu.

“Tu se sad nalazimo i sva pitanja i interese pokušavamo sagledati. U Mostaru tijekom veljače ćemo imati novi sastanak, pa ćemo vidjeti gdje smo. Ako se dogovorimo onda bi do kraja travnja imali vremena da predstavncima EU pošaljemo poruku da smo napravili iskorak i da onda možda u svibnju u Zagrebu na Samitu EU dobijemo posebno mjesto”, smatra dr. Čović.

Dr. Čović za Klix.ba naglašava da je stav EU jasan, a to je da ukoliko naša država ne napravi iskorak, ne može očekivati da se omogući drugačiji pristup.

“Mi već duže vremena imamo komunikaciju sa čelnicima EU. Ako počnemo govoriti jednim glasom možemo očekivati iskorak. Izborni zakon bi sve relaksirao i već u svibnju bi imali napredak i mnogo brže bi mogli izlobirati kandidatski status”, kazao je dr. Čović.

Jedna od tema u razgovorima HDZ-a i SDA je i formiranje Vlade FBiH.

“Primarna tema kada je u pitanju Vlada FBiH je preustroj Vlade, odnosno formiranje novih ministarstava. Imamo izaslanstva koja to vode. To su gospoda Fadil Novalić i Marinko Čavara. Mislim da ćemo se tu dogovoriti, da dobijemo dva ili čak možda i tri nova ministarstva, a neka druga da spojimo. To smo planirali u Parlamentu FBiH završiti do kraja ožujka, jer treba mijenjati Zakon o Vladi FBiH i Zakon o ministarstvima. To je razlog i pregovora, jer da ne bismo sada imenovali neke ljude, a kasnije radili reorganizaciju. Kada to završimo i Izborni zakon, Vladu FBiH ćemo završiti bez problema”, kaže predsjednik HDZ-a BiH dr. Čović.

Ulazak SNSD-a u vlast u FBiH i to na poziciju potpredsjednika FBiH je još jedan kamen spoticanja, s obzirom na stav SDA. Kako vi gospodine Čoviću gledate na to pitanje.

“Ako želimo zajednički raditi na razini BiH, onda treba na sličan način razmišljati i u Republici Srpskoj, kada su u pitanju predstavnici HDZ-a i SDA i u FBiH kada je u pitanju SNSD. Tu temu nismo još otvorili, ali i to će se vrlo brzo dogoditi”, istaknuo je.

I u konačnici nova vlast na državnoj razini već ima određene dileme kod imenovanja čelnih ljudi nekih agencija, a prije svega kada je riječ o SIPA-i OSA-i.  kakav je vaš stav povodom imenovanja direktora OSA-e, s obzirom da se već spominje da će na toj poziciji ostati Osman Mehmedagić, kao prijedlog SDA.

“Ne radi se tu o bilo kojoj osobi, već o agencijama. U SIPA-i je istekao mandat, proveden je natječaj i to je to. Naravno ima tu i politička igra gdje se predloži jedan predstavnik u SIPA-u, a onda da se na prvoj narednoj sjednici Vijeća ministara uvrsti da to ide šire. Ja sam uvjeren da će to ići u paketu. Ali ne samo to. Nijedna od ovih institucija nije zajamčena bilo kojem narodu. Dakle tko kaže da će OSA pripadati bošnjačkom narodu uopće.

Dakle ja ne bih sada ta pitanja otvarao. Trebamo sjesti, predstavnici svih stranaka i dogovoriti, ne samo to, već i druga pitanja, jer imamo desetak imenovanja koja nas čekaju. Čelnici vodećih stranaka trebaju sjesti u narednih deset dana i otvoriti ta pitanja, kako bi olakšali našim ljudima u Vijeću ministara da to završe”, zaključio je dr. Čović u razgovoru za Klix.ba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Vlasti u Bosni i Hercegovini od veljače će biti suočene s dodatnim problemima u osiguranju granice od ilegalnih migracija jer ostaju bez dijela novca koji je dosad osiguravala Međunarodna organizacija za migracije (IOM), ustvrdio je u utorak predsjednik vlade Republike Srpske Radovan Višković.

On je novinarima kazao kako njegova vlada od 1. veljače više neće biti u prilici slati entitetske policajce kao ispomoć Graničnoj policiji BiH jer su od IOM-a dobili obavijest kako ta organizacija prestaje osiguravati novac za njihov smještaj i prehranu.

Vlasti RS navodno nemaju novca da to same financiraju, a procjena je kako za policijska pojačanja iz RS-a radi nadzora granice sa Srbijom i Crnom Gorom godišnje, samo za smještaj i prehranu, valja osigurati četiri milijuna konvertibilnih maraka (oko dva milijuna eura).

Policajci iz RS pomagali su Graničnoj policiji BiH, koja sama nema dovoljno ljudi za učinkoviti nadzor granice, jer joj trenutačno nedostaje više od 500 ljudi predviđenih postojećom sistematizacijom, no procjene su kako bi za učinkovito funkcioniranje ove policijske agencije trebalo ukupno 1200 dodatnih policajaca.

Cijeli granični pojas između BiH i Srbije i Crne Gore dio je teritorija koji po unutarnjoj administrativnoj podjeli pripada RS. Vlasti tog entiteta već godinama odbijaju dopustiti da i policajci iz Federacije BiH sudjeluju u zaštiti granice i tvrde kao bi to bilo kršenje Daytonskog sporazuma.

“U Daytonskom sporazumu jasno piše da ni policija jednog entiteta niti županija ne može prelaziti u drugi entitet bez suglasnosti tog entiteta. Takve suglasnosti iz RS nema i neće je ni biti jer time na sve načine pokušavaju destabilizirati RS”, izjavio je ranije član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentirajući ponudu da policajci iz Federacije također štite državnu granicu.

Sada kada su suočeni s posljedicama takve politike entitetski premijer Višković odgovornost prebacuje na međunarodnu zajednicu. “Ovo pokazuje u kakvim uvjetima funkcionira BiH. Oni koji se zaklinju da pomažu, uskraćuju pomoć BiH kada joj je ona najpotrebnija”, potužio se Višković.

Ukoliko se problem ne riješi na neki drugi način policajci iz RS, najavio je Višković, povući će se unutar teritorija entiteta te tamo “dubinski” pokušati kontrolirati ilegalne migracije.

Vlasti u BiH procjenjuju kako se s prvim danima proljeća može očekivati novi migrantski val iz Srbije i Crne Gore, kao i to da će stotine ilegalnih migranata, koji zimske mjesece provode u prihvatnim centrima kod Sarajeva, uskoro nastaviti svoj put ka Zapadu odnosno nastojati prijeći granicu s Hrvatskom.

Posebni stožer za pitanja ilegalnih migracija pri vladi Unsko-sanske županije u ponedjeljak je upozorio kako je na to područje od početka godine došlo oko 1800 novih ilegalnih migranata.

Za njih nema mjesta u prihvatnim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši pa borave u napuštenim i ruševnim objektima.

“U migracijskim centrima sada imamo oko 3600 migranata, a imamo veliki broj onih koji borave u napuštenim objektima u Velikoj Kladuši, Bihaću, Bužimu, Cazinu”, opisao je trenutačno stanje miniustar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?