Pratite nas

Naši u svijetu

Zoran Vukman – Vrhunac beščašća

Objavljeno

na

Smoke and fire from an Israeli bomb rises into the air ove Gaza CityPolitički i medijski „mainstream” u Hrvatskoj bijedno šuti o velikom zločinu koji se događa u Gazi: izraelska artiljerija masakrira palestinske civile. Na svakoj raketi i granati Obamin je potpis. I cijelog zapadnog svijeta, zemalja EU i SAD. A u tom društvu, jednako tako i potpis V. Pusić, Milanovića, Josipovića…Izrael je granatirao sklonište UN-a u Gazi, stradala su djeca, na televiziji smo mogli vidjeti okrvavljene bebe, očajne majke i ustravljene i uplakane dječake. Glasnogovornik izraelske vojske kaže da nisu namjerno gađali! Ubio dijete, ali sorry, nije namjerno!? Obama je poručivao da minimaliziraju civilne žrtve. Što to znači dobitniče Nobela za mir? Nemojte ubiti baš dvadeset beba nego nekoliko. Nemojte ubiti tisuću djece nego tristo! Kakav cinizam, kakva amoralnost, kakva gadost! Gdje ste sada drugovi komentatori Jutarnjeg i ostalih medija, gdje su sada vaši ogorčeni tekstovi u obranu golih života nedužnih i njihovih prava? Pustimo sada priče o filosemitizmu i antisemitizmu. Onkraj svega toga, vidimo novorođenčad oblivenu krvlju. Čujemo plač nedužnih. Središnji dnevnik HRT-a u srijedu uvečer nije čak ni u najavi vijesti na početku imao informaciju o sramotnom pokolju djece u Gazi! Stidljiva izvješća govore o „nasilju u Gazi”, ne govore o „prekomjernom granatiranju”, ne govore o agresiji na civilno stanovništvo, o etničkom čišćenju i ostalo!

Gdje ste sada vi konfidenti Haaga koji ste izbrojali nekoliko žrtava u Kninu „prekomjernog granatiranja” zbog kojeg su general Gotovina i cijela braniteljska Hrvatska bili na optuženičkoj klupi! Ima li granica ova besramnost i vrijeđanje zdravog razuma? Zar nije logično da sada EU pozove na sankcije protiv Izraela i da se pozove na istragu protiv odgovornih u izraelskom vojnom i političkom vrhu za besraman pokolj palestinske djece? Tko će od njih u Haag? Nitko u Hrvatskoj ne povlači sada analogiju između „prava na samoobranu” Izraela i Hrvatske prije dvadeset godina. Zbog nekoliko stotina ubijenih srpskih civila bili smo kolektivno taoci Haaga petnaest godina, cijeli Tuđmanov državni i vojni vrh bio je inkriminiran, a što ćemo sada? Da, Obama i ekipa imaju sada važnijeg posla: provođenje sankcija protiv Rusije čije će posljedice opet osjetiti glupi Europljani, koji su pristali biti taoci američkog predatorskog ekspanzionizma koji po cijenu novog svjetskog rata želi Rusiju pokoriti i natjerati da se pokloni Novom svjetskom poretku. Nema sada zgražanja u hrvatskim novinama nad ratnim zločinima u Gazi, nema čitavih naslovnicima koje su tome posvećene, ali je sada glavni problem Rusija i njezina ekonomska moć koju treba skršiti. O tomu se piše, Jutarnji samo još što nije objavio tjeralicu za Vladimirom Putinom….zgađen sam nad tim bešćašćem i moralnom bijedom cijelog političkog Zapada. Uostalom, zar nismo taj Zapad dobro upoznali 1991., ali mnogi su u ovom narodu kratkog pamćenja. Jedan HDZ-ov političar nedavno je izjavio da ga situacija u Ukrajini podsjeća na onu u Hrvatskoj 1991. godine. Zar smo mi 1991. imali tada iza sebe SAD, EZ i UN kao što ih danas ima Ukrajina? Jesmo li mi tada imali Kerryja koji lobira za nas kao što to čini za Ukrajinu ili Bakera koji je došao u Beograd i dao Beogradu zeleno svjetlo za početak rata?

velecasnisudac.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari