Pratite nas

BiH

Zovko: Status Hrvata u BiH jedno je od sigurnosnih pitanja

Objavljeno

na

Jedan od prioriteta Hrvatske je pomoć susjedima. Mi susjedima želimo olakšati put ulaska u Europsku uniju, ali se kriteriji moraju poštivati.

„Tko je prije 30 godina mogao zamislili da ćemo biti slobodna i neovisna država, a kamo li da ćemo za koja dva mjeseca predsjedati Europskim vijećem. Ali danas smo tu gdje jesmo i sve smo ovo postigli svojom upornošću, hrvatskim duhom i potpuno časno. Hrvatska u svijetu ima puno jači rejting nego što smo mi sami toga svjesni. Hrvatska, iako je mala, prepoznata je kao iznimno uspješna država“, izjavio je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Goran Grlić Radman na otvaranju međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije „Ishodi izbora za Europski parlament 2019. i izbori pred Europskom unijom – Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ koja se do nedjelje održava u Splitu, javlja HMS, prenosi VečernjiList BiH.

„Jedan od prioriteta Hrvatske je pomoć susjedima. Mi susjedima želimo olakšati put ulaska u Europsku uniju, ali se kriteriji moraju poštivati. Zato nam je važan zagrebački summit koji će se održati 6 i 7. svibnja i na kojem će se govoriti upravo o Jugoistočnoj Europi. Moramo voditi računa i o drugim zemljama, onima koje su u interesnoj zoni Rusije, Turske i drugih sila te im dati europsku perspektivu“, rekao je ministar. Pohvalio je i rad Hrvatske paneuropske unije dodavši da kad bi Međunarodna paneuropska unija bila država onda bi ona zapravo bila prva koja je priznala neovisnost Hrvatske.

Ministar je na konferenciji sudjelovao i kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića. Stoga je kao izaslanik Predsjednice uručio odlikovanja predsjedniku Međunarodne paneuropske unije Alainu Terrenoireu i predsjedniku Njemačke paneuropske unije Berndu Posseltu za zasluge u promicanju Hrvatske, a posebno u zalaganju za Hrvatsku u procesu pristupanja Europskoj uniji.

„Vjerujem u slobodnu, suverenu i neovisnu Europu. Želim moćnu Europu koju će uvažavati druge svjetske sile“, rekao je predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire.

„Europa mora biti solidarna, a to znači i da treba poznavati svoje granice. Britanija odlazi i neka joj je sretno, ali vjerujem da će i Norveška i Švicarska, koje odavno primjenjuju standarde Europske unije, postati njezine članice. Posebno su nam važne zemlje jugoistoka Europe jer im je još 2003. na summitu u Solunu obećano da će sve ući u Europsku uniju, a svjedoci smo da neki ni danas to obećanje ne poštuju. Žalostan sam što je vlada moje zemlje zaustavila početak pregovara s Makedonijom i Albanijom i po povratku u Pariz uputit ću prosvjedno pismo u ime Paneuropske unije francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu te ću tražiti da promijeni svoj stav prema otvaranju pregovora“, rekao je Terrenoire. Ujedno je zaključio da je uvjeren kako će Republika Hrvatska vrlo uspješno predsjedati Vijećem Europske unije.

„Pitanje europskoga identiteta leži u njezinoj kulturi, a ona se uči obrazovanjem. Klasična naobrazba i kršćanske vrednote temelj su te kulture i identiteta. Bez njih može biti budućnosti, ali ne i europske budućnosti“, kazao je u svom govoru predsjednik Hrvatske paneuropske unije i potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije akademik Mislav Ježić.

On je između ostaloga govorio i o Brexitu naglasivši kako je Velika Britanija na Europsku uniju uvijek gledala samo kao na zajedničko ekonomsko tržište, ali nikad kao na političku zajednicu.

„Upravo je Europska unija kao politička zajednica“, istaknuo je Ježić, „posebno važna u današnjim svjetskim okolnostima i odnosima“.

U panelu „Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ govorili su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko i Karlo Ressler.

Zovko je, čestitavši Terrenoiru i Posseltu na odličjima koje su dobili, kazala da se predsjedanje Vijećem Europske unije događa u ključno vrijeme.

„Akteri s istoka, Rusija, Turska, Kina i zemlje Bliskoga istoka itekako su zainteresirane za jugoistok Europe. Zato se proširenje Europske unije strateški mora nastaviti na zemlje koje žele postati članice EU-a. To je za Hrvatsku ujedno i sigurnosno pitanje. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini jedno je od tih sigurnosnih pitanja i bitno je da Hrvati u BiH dobiju svoja izborna prava“, dodala je Zovko.

„Za mene nema dvojbe da je tema demografije u Europskoj uniji iznimno važna. Danas je Europa pala na 7 posto svjetske populacije, a predviđanja govore da bismo do kraja stoljeća mogli pasti na 4 posto. Tu treba pogledati i pitanje imigracija. Posljedice imigracija se održavaju na sigurnost, ali i socijalne sustave zemalja članica EU-a. Treća važna tema trenutno je proračun Europske unije. Rasprava oko njega odražava ukupnu situaciju i odnose u EU, proračunom se ostvaruju zacrtani ciljevi EU, a za mene je tu pitanje solidarnosti na prvom mjestu“, izjavio je Ressler na koncu prvog dijela konferencije. Konferenciji su bili nazočni i počasni predsjednik HKD Napredak dr.Franjo Topić i dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, župana splitsko-dalmatinskoga i gradonačelnika Grada Splita. Sponzori su konferencije Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali bez jednakopravnosti

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio je u utorak u Dubrovniku kako Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju jednaka prava, čemu je na neki način pridonio Dejtonski mirovni sporazum kojim je zaustavljen rat, ali nije stvorena jednakopravnost.

Kardinal Puljić je na susretu s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem naglasio kako Hrvati u BiH nemaju ni političku niti gospodarsku ravnopravnost s drugim konstitutivnim narodima.

“Koji put velike sile na neki način kroje BiH, koja nikad nije sebe sama stvarala. Uvijek su je krojile velike sile. I sad kao da nas ignoriraju i kao da ne postojimo. To je ozbiljan problem.

Mi želimo vrisnuti: pa ljudi, živi smo, nemojte nas žive pokopati“, rekao je Puljić i dodao da kao vjernik nikad ne gubi nadu.

“Nisam je gubio ni kad je bilo najteže, a kamoli sada. Vjerujem da ćemo upornošću postići ne samo za sebe, već za sva tri naroda, da svaki građanin bude vrednovan u svojim pravima i dostojanstvu“, ustvrdio je Puljić.

Naglasio j kako je u posljednje vrijeme veći interes i razumijevanje Hrvata u Hrvatskoj za položaj Hrvata u BiH, na čemu je zahvalan.

Zahvalio je županu Dobroslaviću na razumijevanju i raspoloživosti u podršci provedbe programa i projekata kako bi hrvatski narod opstao na prostoru BiH i ostvario se na svojoj grudi.

“Tu prije svega mislim na ravnopravnost, ali očekujemo i potporu našim središnjim ustanovama, od bogoslovije i sjemeništa do škola.

Katoličkoj crkvi u BiH jedini su prihodi milostinja u crkvi, a od toga ne možemo uzdržavati ni redovni život“, poručio je Puljić.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je nakon susreta kako Republika Hrvatska kao dobar susjed ne može ne reći da je jednakopravnost u BiH nužna za daljnji razvoj i stabilnost.

Tijekom svog boravka u Dubrovniku kardinal Puljić održao je i javnu tribinu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te se sastao s lokalnim predstavnicima javne vlasti i gospodarstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Parlament entiteta RS uz prijetnje traži vraćanje na ‘izvorni Dayton’

Objavljeno

na

Objavio

Parlament bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske u utorak je prihvatio dokument s dvadeset točaka u kojemu poziva na ukidanje svih odluka kojima je nakon 1996. izmijenjen ustroj BiH kakav je bio predviđen Daytonskim sporazumom, a u suprotnome najavio je kako će donijeti novi ustav RS i samostalno odrediti koje će ovlasti ta tvorevina imati.

Nakon raprave koja je trajala u ponedjeljak cijeli dan, a završena u utorak rano ujutro, glasovima zastupnika iz stranaka vladajuće većine, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Narodna skupština RS pozvala je strane potpisnice i svjedoke Daytonskog sporazuma, kao i od sve predstavnike međunarodne zajednice, da ponište ranije i spriječe donošenje novih odluka “koji pozivaju na razgradnju Daytonskog sporazuma” i tako osiguraju pokretanje procedura kojima će se BiH “vratiti u predviđene okvire ovog međunarodnog sporazuma”.

Ako na taj poziv ne bi bilo odgovora, parlament RS najavio je kako će donijeti novi entitetski ustav kojim će RS vratiti “oduzete ovlasti” poput vojske, carina i obavještajne službe.

Parlament RS je najavio kao će se odluično usprotiviti svakom pokušaju teritorijalnog preustroja BiH te izmjeni strukture te zemlje, koju u Banjoj Luci vide kao “državnu zajednicu” bez suvereniteta, uz ocjenu kako on pripada samo entitetima i suverenim narodima.

Prema dokumentu vladajuće većine u RS, taj bi entitet sada trebao stupiti u pregovore s Federacijom BiH kako bi se dogovorili koje ovlasti bi mogle eventualno ostati na razini države.

Odlukom parlamenta RS svako djelovanje dužnosnika iz tog entiteta koje bi bilo protivno ovim zaključcima tretiralo bi se kao kazneno djelo, a ta prijetnja izravno se odnosi i na moguću integraciju BiH u NATO.

Navodi se kako se RS protivi članstvu BiH u NATO “najprije zbog toga što neprihvatljivim smatraju uspostavu NATO granice prema Srbiji, kao i zbog ogromnih troškova koje bi pristupanje ovom savezu proizvelo za RS i BiH”.

“U slučaju nasilnih pokušaja pristupanja Bosne i Hercegovine NATO savezu RS će održati referendum na kojem će građani odlučiti o članstvu u bilo kakvim vojnim savezima”, stoji na kraju zaključaka koje nisu poduprli zastupnici iz oporbe, koji nisu ni došli glasovati.

Jedan od oporbenih lidera i aktualni ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak ocijenio je kako je ova sjednica bila čisto gubljenje vremena i da se usvojenih zaključaka za pet dana “nitko neće ni sjećati”.

Predsjednik kluba skupina Zajedno za BiH Edin Ramić poručio je kako bi se parlament RS trebao baviti stvarnim, a ne izmišljenim problemima, upozorivši kako je stvarna kušnja za vlast to što je BDP u tom entitetu po stanovniku za tisuću eura manji nego u Federaciji BiH, a plaće su im manje za 20 posto.

“Zbog financijske nestabilnosti više od 15 vodećih tvrtki iz RS je svoje sjedište premjestilo u Federaciju BiH. To su teme za posebnu sjednicu Narodne skupštine, a ne pokušaj da se bavimo stvarimo na koje realno ne možemo utjecati”, kazao je tijekom rasprave Ramić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari