Pratite nas

BiH

Zovko: Status Hrvata u BiH jedno je od sigurnosnih pitanja

Objavljeno

na

Jedan od prioriteta Hrvatske je pomoć susjedima. Mi susjedima želimo olakšati put ulaska u Europsku uniju, ali se kriteriji moraju poštivati.

„Tko je prije 30 godina mogao zamislili da ćemo biti slobodna i neovisna država, a kamo li da ćemo za koja dva mjeseca predsjedati Europskim vijećem. Ali danas smo tu gdje jesmo i sve smo ovo postigli svojom upornošću, hrvatskim duhom i potpuno časno. Hrvatska u svijetu ima puno jači rejting nego što smo mi sami toga svjesni. Hrvatska, iako je mala, prepoznata je kao iznimno uspješna država“, izjavio je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Goran Grlić Radman na otvaranju međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije „Ishodi izbora za Europski parlament 2019. i izbori pred Europskom unijom – Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ koja se do nedjelje održava u Splitu, javlja HMS, prenosi VečernjiList BiH.

„Jedan od prioriteta Hrvatske je pomoć susjedima. Mi susjedima želimo olakšati put ulaska u Europsku uniju, ali se kriteriji moraju poštivati. Zato nam je važan zagrebački summit koji će se održati 6 i 7. svibnja i na kojem će se govoriti upravo o Jugoistočnoj Europi. Moramo voditi računa i o drugim zemljama, onima koje su u interesnoj zoni Rusije, Turske i drugih sila te im dati europsku perspektivu“, rekao je ministar. Pohvalio je i rad Hrvatske paneuropske unije dodavši da kad bi Međunarodna paneuropska unija bila država onda bi ona zapravo bila prva koja je priznala neovisnost Hrvatske.

Ministar je na konferenciji sudjelovao i kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića. Stoga je kao izaslanik Predsjednice uručio odlikovanja predsjedniku Međunarodne paneuropske unije Alainu Terrenoireu i predsjedniku Njemačke paneuropske unije Berndu Posseltu za zasluge u promicanju Hrvatske, a posebno u zalaganju za Hrvatsku u procesu pristupanja Europskoj uniji.

„Vjerujem u slobodnu, suverenu i neovisnu Europu. Želim moćnu Europu koju će uvažavati druge svjetske sile“, rekao je predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire.

„Europa mora biti solidarna, a to znači i da treba poznavati svoje granice. Britanija odlazi i neka joj je sretno, ali vjerujem da će i Norveška i Švicarska, koje odavno primjenjuju standarde Europske unije, postati njezine članice. Posebno su nam važne zemlje jugoistoka Europe jer im je još 2003. na summitu u Solunu obećano da će sve ući u Europsku uniju, a svjedoci smo da neki ni danas to obećanje ne poštuju. Žalostan sam što je vlada moje zemlje zaustavila početak pregovara s Makedonijom i Albanijom i po povratku u Pariz uputit ću prosvjedno pismo u ime Paneuropske unije francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu te ću tražiti da promijeni svoj stav prema otvaranju pregovora“, rekao je Terrenoire. Ujedno je zaključio da je uvjeren kako će Republika Hrvatska vrlo uspješno predsjedati Vijećem Europske unije.

„Pitanje europskoga identiteta leži u njezinoj kulturi, a ona se uči obrazovanjem. Klasična naobrazba i kršćanske vrednote temelj su te kulture i identiteta. Bez njih može biti budućnosti, ali ne i europske budućnosti“, kazao je u svom govoru predsjednik Hrvatske paneuropske unije i potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije akademik Mislav Ježić.

On je između ostaloga govorio i o Brexitu naglasivši kako je Velika Britanija na Europsku uniju uvijek gledala samo kao na zajedničko ekonomsko tržište, ali nikad kao na političku zajednicu.

„Upravo je Europska unija kao politička zajednica“, istaknuo je Ježić, „posebno važna u današnjim svjetskim okolnostima i odnosima“.

U panelu „Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ govorili su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko i Karlo Ressler.

Zovko je, čestitavši Terrenoiru i Posseltu na odličjima koje su dobili, kazala da se predsjedanje Vijećem Europske unije događa u ključno vrijeme.

„Akteri s istoka, Rusija, Turska, Kina i zemlje Bliskoga istoka itekako su zainteresirane za jugoistok Europe. Zato se proširenje Europske unije strateški mora nastaviti na zemlje koje žele postati članice EU-a. To je za Hrvatsku ujedno i sigurnosno pitanje. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini jedno je od tih sigurnosnih pitanja i bitno je da Hrvati u BiH dobiju svoja izborna prava“, dodala je Zovko.

„Za mene nema dvojbe da je tema demografije u Europskoj uniji iznimno važna. Danas je Europa pala na 7 posto svjetske populacije, a predviđanja govore da bismo do kraja stoljeća mogli pasti na 4 posto. Tu treba pogledati i pitanje imigracija. Posljedice imigracija se održavaju na sigurnost, ali i socijalne sustave zemalja članica EU-a. Treća važna tema trenutno je proračun Europske unije. Rasprava oko njega odražava ukupnu situaciju i odnose u EU, proračunom se ostvaruju zacrtani ciljevi EU, a za mene je tu pitanje solidarnosti na prvom mjestu“, izjavio je Ressler na koncu prvog dijela konferencije. Konferenciji su bili nazočni i počasni predsjednik HKD Napredak dr.Franjo Topić i dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, župana splitsko-dalmatinskoga i gradonačelnika Grada Splita. Sponzori su konferencije Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Evo pod kojim uvjetima se može ući u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je donesena odluka o pooštravanju mjera i kontrole na granicama, pojavila su se brojna pitanja oko načina prelaska hrvatske granice.

Na stranici koronavirus.hr danas je objavljena uputa koja pojašnjava sve o prelasku granice, kako za hrvatske državljane, tako i za strance. Uputu prenosimo u cijelosti:

Ulasci u Republiku Hrvatsku

Hrvatski državljani i članovi obitelji hrvatskih državljana, neovisno o svom državljanstvu, slobodno mogu ući u Republiku Hrvatsku, bez potrebe dokazivanja razloga ulaska, ali uz predočenje dokumenta koji dokazuje srodstvo s hrvatskim državljaninom (npr. rodni list).

Državljani država članica Europske unije odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru kao i članovi njihovih obitelji (bez obzira na prebivalište) te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ (od 25. studenoga 2003. o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem) te osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili osobe koje imaju nacionalne dugoročne vize ne moraju prilikom ulaska u RH posebno dokazivati razlog svog ulaska (poslovni, gospodarski, turistički itd.), već mogu ulaziti pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti COVID-19, ali i nadalje uz epidemiološku kontrolu te uz obvezu pridržavanja općih i posebnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Navedeno se odnosi i na državljane Kneževine Andore, Republike San Marino, Kneževine Monako i Svete Stolice.

Prilikom ulaska u RH državljana tih država članica, evidentirat će se njihov ulazak uz prikupljanje dodatnih podataka (mjesto odredišta, broj mobitela i e-mail adresa), radi eventualne potrebe kontaktiranja iz epidemioloških razloga. Potrebno je ispuniti obrazac na stranici EnterCroatia i ostaviti podatke.

Ulasci u RH iz trećih zemalja

1. Ako stranci nemaju državljanstvo države članice EU, EGP ili prethodno navedenih zemalja, niti reguliran boravak u tim državama niti su članovi njihovih obitelji, a putuju iz države koja nije članica, zbog neodgodivih osobnih razloga, prilikom dolaska na granični prijelaz moraju dokazati svoj razlog za ulazak u Republiku Hrvatsku, koji može biti:

neodgodivi osobni razlog – potrebno je predočiti valjanu dokumentaciju, primjerice u slučaju: odlaska na sprovod (npr. smrtni list, osmrtnicu), odlaska na liječenje ili pratnja osobe koja odlazi na liječenje (npr. liječnički poziv, potvrda o zakazanom liječničkom/stomatološkom pregledu, preporuku liječnika)
ako ste vlasnik ili zakupac (vrijedi i za nositelje leasinga) nekretnine, pokretnine ili morskog plovila (brod, jahta itd.) u Republici Hrvatskoj graničnoj kontroli pri prelasku graničnog prijelaza u Republiku Hrvatsku potrebno je predočiti dokumentaciju kojom se dokazuje posjedovanje nekretnine/pokretnine u Republici Hrvatskoj (npr. vlasnički list/ugovor); članovima obitelji vlasnika će biti omogućen ulazak uz predočenje valjanog dokumenta iz kojeg je vidljivo srodstvo s vlasnikom. Za ove osobe je određena je mjera karantene/samoizolacije uz zdravstveni nadzor u trajanju od 14 dana, uz mogućnost skraćenja trajanja mjere na 7 dana, ako osoba o svom trošku napravi bris nosa i ždrijela sedam dana po ulasku u Hrvatsku i dobije negativan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2.

2. Ako stranci koji nemaju državljanstvo države članice EU, EGP ili prethodno navedenih zemalja, niti reguliran boravak u tim državama, žele ući u Republiku Hrvatsku zbog:
poslovnih razloga ili gospodarskog interesa Republike Hrvatske, potrebno je predočiti dokumentaciju koja dokazuje poslovni razlog posjeta Republici Hrvatskoj ili gospodarski interes Republike Hrvatske, kao što je poziv na sastanak gospodarskog subjekta iz Republike Hrvatske, dokaz o članstvu u upravi, o vlasništvu ili suvlasničkom udjelu u tvrtki registriranoj u Republici Hrvatskoj, dokumentacija o dogovorenoj poslovnoj obvezi s fizičkom ili pravnom osobom i dr. turističkih razloga, potrebno je predočiti potvrdu plaćenog smještaja u nekom od smještajnih objekata u Republici Hrvatskoj (ugovor o zakupu ili paušalnom plaćanju kampa, ugovor o stalnom vezu u luci nautičkog turizma, dr.) i
obrazovanja, potrebno je predočiti dokaz o školovanju/ studiranju (npr. indeks, potvrda obrazovne ustanove i dr.).

Ove osobe ne podliježu mjeri karantene/samoizolacije, ako na graničnom prijelazu predoče negativni nalaz PCR pretrage brisa nosa i ždrijela na SARS-Cov-2, koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz).  Osobe koje ne predoče negativni nalaz PCR pretrage podliježu mjeri obavezne 14-dnevne karantene/samoizolacije.

Putnici u tranzitu mogu putovati kroz Republiku Hrvatsku pod uvjetom da je ulazak ili tranzit u susjednoj zemlji omogućen. Prilikom tranzita potrebno je bez nepotrebnog zadržavanja koristiti najkraće prometne pravce, uključujući i autocestu tamo gdje je to moguće. Izlazak iz Republike Hrvatske mora biti u što kraćem roku, a najdulje 12 sati od trenutka ulaska, što će granična policija provjeravati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Nove naredbe i preporuke u FBiH: Obvezno nošenje maski u zatvorenom prostoru

Objavljeno

na

Objavio

Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva održao je sjednicu na kojoj je sagledao cijelu epidemiološku situaciju COVID-19 u Federaciji BiH i donio novu naredbu koja će se primjenjivati od subote, 11. srpnja i nove preporuke koje se primjenjuju od dana donošenja te ih dostavio kriznim stožerima županijskih ministarstava zdravstva na daljnje postupanje.

Nakon što je odlukom Vlade FBiH od 29. svibnja stanje nesreće prouzročene pojavom koronavirusa (COVID-19) prestalo s 31. svibnja, Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva donosi naredbe i odluke koje su obvezujuće za krizne stožere županijskih ministarstva zdravstva, zdravstvene ustanove i privatnu praksu, te pravne i fizičke osobe.

Naredbom je obvezno nošenje zaštitnih maski u zatvorenom javnom prostoru uz poštivanje distance od minimalno 1 metar, kao i u otvorenom javnom prostoru, ako na otvorenom prostoru nije moguće održavati fizičku distancu od 2 metra između osoba, piše Avaz.

Građanima na području Federacije BiH između ostalog se preporučuje da zbog COVID-19 epidemiološke situacije koja se pogoršava, izbjegavaju javna okupljanja i ograniče svoja kretanja, a u cilju smanjivanja rizika od COVID-19, kao i zaštite osobnog zdravlja. Osobama starije životne dobi, posebice onima s kroničnim bolestima, preporučuje se da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza, te da redovito koriste zaštitnu opremu.

Županijskim stožerima ministarstava zdravstva naredbom se dopušta uvođenje i strožih mjera prema procjeni epidemiološke situacije u županiji, odnosno općini uz redovito obavještavanje Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva.

U uvjetima pogoršane COVID-19 epidemiološke situacije u Federaciji BiH naređuje se strogio poštivanje preporuka Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za sve one na koje se preporuke odnose. Pridržavanjem mjera koje su na snazi štitimo sebe i druge i sprječavamo širenje virusa i povećanje broja oboljelih.

Naredbu koja će se primjenjivati od 11. srpnja te preporuke koje se primjenjuju od dana donošenja možete pogledati OVDJE.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari