Connect with us

Geopolitika

Zovko: ‘Zapadni Balkan’ treba se pozabaviti neriješenim pitanjima

Objavljeno

on

Procesu integracije zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju nedostaje predvidljivosti i vjerodostojnosti, upozorili su sudionici panela o “političkoj karanteni” te regije na 14. Dubrovnik forumu u subotu.

Europsko vijeće još je u ožujku 2020. dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, ali točnog datuma za početak pregovora još nema.

Olta Xhacka, albanska ministrica europskih i vanjskih poslova, rekla je da je Albaniji obećan datum i da ga zaslužuju, ali “nisu obeshrabreni i demotivirani” i nastavit će s radom.

Za formalno otvaranje pregovora zemlje članice moraju usvojiti pregovarački okvir, ključni dokument kojim se definira kako će se i na kojima načelima odvijati pristupni pregovori. Pregovarački okvir jednoglasno trebaju usvojiti zemlje članice EU-a i to je uvjet za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se formalno pregovori otvaraju.

Xhacka je upozorila na “nepredvidljiv” i spor proces proširenja EU-a. “Stavite se u naše cipele barem na trenutak i pokušajte to objasniti našem narodu”, rekla je Xhacka.

Sjeverna Makedonija pristala je promijeniti svoje ime čime je riješila dugogodišnji spor s Grčkom, članicom EU-a, a nalazi se u istom problemu kao Albanija.

Sjevernomakedonski ministar vanjskih poslova Bujar Osmani rekao je da treba vratiti “predvidljivost i vjerodostojnost” u taj proces.

Podsjetio je na jako dug put Sjeverne Makedonije prema članstvu u EU. Sjeverna Makedonija dobila je status kandidatkinje EU-a 2005., godinu i pol dana nakon Hrvatske, a Hrvatska je već osam godina članica EU-a.

Bosna i Hercegovina te Kosovo potencijalni su kandidati.

Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH, upozorio je da je nova metodologija “još zahtjevnija, još više komplicira proces”. Rekao je da metaforična “karantena Zapadnog Balkana” traje predugo i da je to “zajednička odgovornost” jugoistočne Europe i EU-a.

Kosovska ministrica vanjskih poslova Donika Gervalla-Schwarz istaknula je da Kosovo mora uspostaviti stvarnu vladavinu prava i provesti reformu pravosuđa.

“Nismo još ondje i ne treba kriviti EU za naše neuspjehe”, rekla je Gervalla-Schwarz.

Srbijanski državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Nemanja Starović rekao je da je Srbiji jasno što od nje očekuje EU. “Naposljetku, sve što traže da učinimo, korisno je za naše građane”, rekao je Starović. Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila.

No Starović je dodao da se šalje “jako loša poruka”, konkretno u slučaju S. Makedonije koja je “učinila sve što je potrebno”, a nije još službeno započela pristupne pregovore.

Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje – Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja.

Đorđe Radulović, crnogorski ministar vanjskih poslova, zahvalio je na 14. Dubrovnik forumu EU-u na pristigloj pomoći u pandemiji i onoj koja će tek doći.
Neriješena pitanja, izostanak entuzijazma

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko istaknula je da se Zapadni Balkan treba pozabaviti “neriješenim pitanjima”, među kojima su dijalog Beograda i Prištine i izborni zakon u BiH.

Podsjetila je na o dogovor EU-a o pretpristupnoj pomoći kroz program IPA III vrijedan 14,2 milijarde eura koji će osigurati financijsku potporu EU-a europskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

Posebni izaslanik EU-a za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak istaknuo je da EU najviše ulaže u Zapadni Balkan – regija je prošle godine ostvarila 68 posto trgovine s EU-om, a EU je bio izvor oko 60 posto ulaganja na tom području.

Upozorio je da je logično pitanje “kako velika prisutnost, velika pozornost i velika pomoć ne vodi do članstva u EU ili bar većeg napretka” i objasnio to drugim izazovima s kojima se Unija morala suočiti – brexit, Trumpov mandat na čelu Sjedinjenih Država, Kina, pandemija koronavirusa…

“Predanosti ima, ali nedostaje strasti i entuzijazma”, kaže Lajčak.

Na panelu je sudjelovao i šef češke diplomacije Jakub Kulhanek koji je najavio da će integracija Zapadnog Balkana u EU biti među glavnim prioritetima češkog predsjedanja EU-om u drugoj polovici 2022. godine.

“Ovo će biti dugo putovanje. moramo odblokirati ovaj proces. I zato trebamo ostaviti po strani naše razlike i usmjeriti se na ono što je važno – zajedničku budućnost u ujedinjenoj Europi”, rekao je Kulhanek.
Mini Schengen

Takozvani “mali Schengen” ideja je kojom od jeseni 2019. Srbija s Albanijom i Sjevernom Makedonijom želi relaksirati ekonomske i trgovinske uvjete te olakšati promet roba i usluga, uz poziv i ostalim zemljama Zapadnog Balkana da se pridruže inicijativi.

Kosovska ministrica vanjskih poslova Donika Gervalla-Schwarz osudila je tu inicijativu i opisala je “zamkom”.

Beograd, Skoplje i Tirana pokrenuli su taj balkanski projekt, a srbijanski državni tajnik Nemanja Starović rekao je da je iznenađen kritikom iz Kosova i da je inicijativa “potpuno otvorena našim prijateljima iz BiH, Crne Gore, kao i našoj južnoj pokrajini Kosovu i Metohiji”.

“Mini Schengen nije zamjena europskoj integraciji (…) Ako je problem samo u nazivu ‘mini Schengen’, mogu vas obavijestiti da ćemo za dva tjedna promijeniti taj naziv”, dodao je srbijanski državni tajnik. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari