Pratite nas

Događaji

ZRIN FEST 2017.: Koncert Oružanih snaga RH u Zrinu

Objavljeno

na

Otvorenje ZRIN festivala, treću godinu za redom, dogodilo se ove subote pored ostataka gotičke crkve sv. Marije Magdalene u Zrinu. Tako se sada tradicionalno nastavlja ZRIN festival s ciljem promocije kulturne baštine i prirodnih ljepota Banovine, kroz vrhunske kulturne događaje: koncerte, promocije i predavanja. Bilo je to poseban veličanstveni ugođaj tog subotnjeg poslijepodneva doći na koncert u Zrin.

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

Stari grad Zrin nije samo obično naselje, obična utvrda, to je mjesto iz kojeg su Zrinski vladali nekoliko stoljeća. U njem su se naraštaji Zrinskih rađali, oni koji su požrtvovno i velejunački branili Hrvatsku. Tu su se krstili, odrastali i obrazovali, učili borilačkim vještinama i časnom životu za rod i dom svoj, tu su stasali vitezovi, gospodari, vladari, kovali su svoj novac, vodili pregovore, njegovali kulturu. Tu je nekoć davno čuvala se i njegovala hrvatska kultura, danas poznata hrvatska kulturna baština. Mnogi mlađi i stariji hrvatski naraštaji pojma nemaju po čemu su Šubići dobili ime Zrinski. Posve je obrastao u zaboravu stolni grad-utvrda Zrin, opustošen i oronuo. Stoji danas žalosno ali još uvijek ponosno, iako gotovo zaboravljen u Banovini, nedaleko Dvora na Uni.

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

Poseban doživljaj bio je stoga nastup Simfonijskog puhačkog orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske koji je otvoritio ovogodišnji ZRIN festival. Orkestrom je ravnao maestro Miroslav Vukovojac Dugan, a gošća je bila sopranistica Antonia Dunjko. Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske reprezentativan je orkestar, osnovan 1991. godine. Pored obavljanja protokolarno-ceremonijalnih zadaća koje čine okosnicu djelovanja, orkestar je razvio i drugu opsežnu koncertnu djelatnost te je postao poznat širom Hrvatske, ali i Europe. Orkestar nastavlja dugu tradiciju vojnih orkestara u Hrvatskoj te je također nastupao širom Hrvastke. Pod ravnanjem maestra Vukovojac Dugana orkestar je skladno izveo kompozicije Griega, Verdia, Orffa, Dvoŕáka i Gotovca. Sopranistica Dunjko je svojim predivnim glasom osvojila publiku u Zrinu, te su orkestar i solistica skladno pobrali buran pljesak nazočne publike. Posjetitelji nisu bili brojni, no to je ona najvjernija publika koja prepoznaje izazov koncerta pod vedrim nebom u Zrinu, stigavši iz Zagreba, Siska, Gline i Petrinje.

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

Uz organizatore entuzijaste, koji svakako zaslužuju najviše pohvale za svoj trud, napor i rad kako bi ZRIN festival opstao, publika također zaslužuje sve pohvale jer je prepoznala događaj. Tim više što neki nazovimo kulturni djelatnici smatraju da im je to bespotrebno opterećenje, poput obnove crkve Sv. Magdalene ili utvrde Zrinskih, što traje već više od desetljeća, a daleko je još od onoga što bi to u budućnosti trebalo biti. Ipak, prisutnost na koncertu Sisačko-moslavačke dožupanice Anite Sinjeri-Ibrišević te načelnika Općine Dvor Nikole Arbutine budi nadu da će domaće društvene strukture i nadalje prepoznavati i pomagati ovakve vrijedne događaje.

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

Upravo je cilj ovog ZRIN festivala svojom multimedijalnom dimenzijom približiti svima ljepote baštine Zrinskih na Banovini, ali i svih onih ostalih predivnih lokaliteta koji su nekad davno i gospodarski i kulturološki obilježili snažan vjerski život tog dijela Hrvatske kojeg od 19. stoljeća nazivamo Banovina. Sa svojim burgovima Zrinskih, Frankopana, Baboneg-Babonića, Thurovih, Giesinga, Erdoedyja i drugih, hrvatska povijesna Banovina je desetljećima u opakom komunizmu bila sustavno uništavana. Nekad je to bilo zemljopisno, gospodarsko i kulturološko srce srednjovjekovne Hrvatske. Dovoljno je spomenuti fantastičnu i hrabru ulogu utvrde Gvozdansko, rudnike Zrinskih, ili primjerice ostatke negdašnje cistercitske opatije Topusko kao jedne od najvećih ikad izgrađenih samostanskih kompleksa na tlu Hrvatske u stilu vrlo rane francuske gotike. To navodi kao razloge pokretanja ZRIN festivala, ravnatelj mr. art. Edmund Borić Andler.

Uz duhovnu arhitektoniku ovog festivala, sazdanu na najčvršćim temeljima rodne grude, težimo da i prodorna glazba ovog imena probudi uspavane duše i unese sklad, u zbrku i nesuglasje raznih štetnih utjecaja i strujanja. Zrin je simbol. Spomen naše slave, junaštva i stradanja. Kratko sažeto, snažno i poučno, tragom jednog zapisa iz Zbornika Zrin izdanom u Petrinji 1942. godine, naglasila je u svom predgovoru producentica festivala Valentina Badanjak Pintarić. Na taj način se Edmund Borić Andler i kolegica Valentina Badanjak Pintarić duhovno, organizaciono i domoljubno nadopunjuju, nesebično kročeći putovima obraslim društveno-upravnim trnjem. Hvala im za sve što su velevrijedno učinili, da se ne bi zaboravilo da se Zrinski poziv ‘Za dom’ još uvijek pamti.

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

Nisu nas zabrinuli ni prašni putovi ni rasklimani mostovi. Živimo od godine do godine na obećanjima da će se cesta popraviti, da će se ostvariti obnova Zrina utvrde-grada i crkve Sv. Magdalene i konačno dobiti dozvola za izgradnju nove župne spomen-crkve Našašća Svetog Križa. U smiraj dana doživjeli smo predivan zalazak sunca na Banovini, još jednog posebnog dana. Odlazimo s nostalgijom do nekog novog susreta u Zrinu. Jednom, kad-tad, slavni će Zrin doživjeti pozornost koju kao neprocjenjiva hrvatska baština i zaslužuje. No dan 3. lipnja 2017. ostaje zapisan kao povijesni, kad je orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske zasvirao u Zrinu. To će se pamtiti, jer nema tako nečeg zapisanog u hrvatskoj povijesti. Oni koji su tome prisustvovali, mogu biti ponosni. Otišli smo iz Zrina radosnog srca i pune duše.

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

ZrinFest 2017 - Damir Borovčak

Damir Borovčak/HKV

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Širokom Brijegu predstavljene knjige: „Otkopana istina Širokog Brijega“ i „Od Širokog do Bleiburga i nazad“

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća Široki Brijeg, Vicepostulature postupka mučeništva ‘Fa Leo Petrović i 65 subraće’ i Matice hrvatske – ogranak Široki Brijeg, u kinu Borak su predstavljene dvije knjige: „Otkopana istina Širokog Brijega“ (iz II. svjetskog rata i poraća) (600 str.) – Uredničko vijeće Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća (urednik knjige Pero Kožul, predsjednik Povjerenstva) i „Od Širokog do Bleiburga i nazad“ (580 str.) autora Velimira Mabića. Ove knjige su plod osmogodišnjega istraživačkog rada na prikupljanju vjerodostojnih informacija o događajima s kraja Drugoga svjetskog rata i poraća u Širokom Brijegu, utemeljenih na autoriziranim iskazima svjedoka.

U samom uvodu u ovaj jedinstveni događaj nazočnima se prigodnim riječima obratio Miro Kraljević gradonačelnik Širokog Brijega koji je zahvalio članovima Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća na velikom trudu i radu iz čega su proizišle knjige o istini do koje se ipak došlo o stradanjima Širokobriježana s kraja II. svjetskog rata i poraća. Pogovor za obje knjige napisao je Zdenko Ćosić predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke koji je rekao da ovo nisu uobičajene knjige, te da je doslovno i metaforički s ovim knjigama otkopana istina Širokog Brijega.

Pero Kožul

Pero Kožulglavni urednik knjige „Otkopana istina Širokog Brijega“ i predsjednik Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća Široki Brijeg je najprije postavio pitanje sebi i svima nazočnima zašto se vraćati na prošla vremena, dajući odgovor: „Zbog povijesne nepravde i laži i civilizacijskog čina odavanjem ljudskog pijeteta prema nedužnim žrtvama. Komunistička vlast svim je raspoloživim sredstvima 50 dugih i mračnih godina čvrsto držala i kontrolirala naš cjelokupni javni život. Takozvana ‘narodna vlast’ neograničenim je količinama laži, punila kulturni, obrazovni, izdavački i svaki drugi prostor. Veličala je ‘navodne’ ratne pobjede, slavila ‘svoje’ heroje, klicala nepostojećem bratstvu i jedinstvu. Takva vlast posebno se obrušila na hrvatski narod na prostoru našij krajeva“. Kožul je iznio podatke o radu Povjerenstva na čijem je čelu istaknuvši da je prema popisu prije II. svjetskog rata, 1938. Široki Brijeg imao 23.341 stanovnika, te da je stopa rasta bila na razini stope u BiH, danas, 72 godina kasnije, odnosno 2017. Široki Brijeg imao bi oko 50.000 stanovnika.

„U knjizi-zborniku ‘Od Širokog do Bleiburga i nazad’, koju večeras ovdje stavljamo pred vas, riječ je o brojnim svjedočenjima pripadnika Oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, naših običnih domaćih ljudi koji su imali sreću preživjeti ratne strahote, ali i o jednom broju svjedočenja suvremenika koji su također imali što reći o onim teškim vremenima. Osobno sam ponosan što sam pomogao da životno-ratne priče i ovih ljudi ugledaju svjetlo dana. Nisu se oni trsili pričati niti su svoju priču nametali, oni su mučili svoju muku, „vidali svoje rane“, živjeli i šutjeli“, rekao je na početku svog izlaganja Velimir Mabić, autor knjige „Od Širokog do Bleiburga i nazad“.

Mabić se u svom izlaganju osvrnuo na nekoliko događaja koji su obilježili sami kraj II. svjetskog rata u Širokom Brijegu navodeći između ostalih „Kuljića djecu“ njih petero koji su streljani na Brigu, dvije Dragice iz Izbična, stravična ubojstva nedužnih svećenika-franjevaca, osuđenog za pomaganje Križarima Iliju Mikulića Jukića, obitelji Gilja koji su ostali bez pet sinova, zaključivši svoje izlaganje riječima: „Širokim Brijegom nije hodalo veće zlo od partizansko-komunističkog u zadnjoj fazi Drugoga svjetskog rata i u godinama poraća, a u Boga se ufamo da nikad i neće“.

„Društvenu zajednicu, na čelu s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenkom Ćosićem, povijest će upamtiti i po velikim potezima glede naših pobijenih, kako fratara tako i svih ostalih. Grad Široki Brijeg 7. veljače je proglasio Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk te negdašnju zaobilaznicu, koja je potpuno nepotrebno prošla franjevačkim žrtvoslovnim mjestom, nazvao Ulicom pobijenih franjevaca. Kad ih Crkva proglasi mučenicima, onda će to postati Ulica franjevačkih mučenika. ŽZH imenovala je 7. veljače Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja. Hvala i svima ostalima koji su sudjelovali u ovome“, rekao je između ostalog fra Miljenko-Mića Stojić, vicepostulator Vicepostulature postupka mučeništva ‘Fa Leo Petrović i 65 subraće’.

Mons. dr. Mile Bogović, biskup u miru recezent knjige „Otkopana istina Širokog Brijega“ pohvalio je rad Povjerenstva istaknuvši da ovako nešto cjelovito i detaljno opisano o stradanjima širokobriješkog puka nema u Republici Hrvatskoj te da ovaj način rada treba prenijeti u Republiku Hrvatsku. Mons. Bogović je naglasio da bez obzira što izostaje potpora s državne razine, ipak postoji puna potpora lokalnih vlasti. „Ova knjiga je doprinos spašavanju hrvatske povijesti“, rekao je na kraju svog izlaganja mons. Dr. Mile Bogović.

Dr. sc. Mario Jareb znanstveni savjetnik povjesničar predstavljajući knjigu „Od Širokog do Bleiburga i nazad“ rekao je da je ova knjiga važan izvor za proučavanje šire problematike s kraja II. svjetskog rata, te da će zasigurno poslužiti povijesničarima za stvaranje novih radova. Program je vodila Ana Marija Prskalo.

Utvrđeno je da je u 161 grobištu na prostoru Širokog Brijega od 550 do 600 žrtava, a u 12 grobišta ekshumirano je 149 žrtava. Prema podacima Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća, na prostoru Širokog Brijega na temelju osam godina istraživanja, 278 uzetih iskaza (svjedočenja) od 225 svjedoka, te drugih prikupljenih podataka, s prostora Širokog Brijega u Drugom svjetskom ratu stradalo je 2165 žrtava.

dr. sc. Drago Martinović

Otkopana istina Širokog Brijega

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 25. godišnjica utemeljenja HVO-a Bihać

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem cvijeća ispred središnjega križa na groblju sv. Ante Padovanskoga u bihaćkom naselju Žegar prigodno je obilježena dvadeset i peta godišnjica utemeljenja Glavnoga stožera HVO-a regije Bihać.

Kroz Hrvatsko vijeće obrane prošlo je oko 1100 pripadnika, branitelja slobodnih teritorija ovoga dijela Bosne i Hercegovine u bjesomučnoj agresiji na našu domovinu, sedamdeset i šest ih je poginulo, a tri se i danas vode kao nestali, piše Večernji list BH

Počast poginulim braniteljima HVO-a regije Bihać u nazočnosti savjetnika premijera USŽ-a Jasmina Musića odali su preživjeli branitelji i članovi udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. Skupa s braniteljima Petoga korpusa Armije Republike BiH i pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova, postrojbe HVO-a regije Bihać obranile su bihaćki džep od zajedničkoga neprijatelja.

Najveća vrijednost tada, a i danas, zajedništvo je hrvatskoga i bošnjačkoga naroda na ovim prostorima. Stoga je važno, istaknuli su nazočni, njegovati kulturu sjećanja na ratno razdoblje i žrtve koje su pale na obje strane.

Imali smo zajedničkog neprijatelja. Mi smo branili i obranili grad Bihać i Bosnu i Hercegovinu, i ne samo BiH nego i Republiku Hrvatsku. Ono na što smo ponosni na ovim prostorima je da nije bilo sukoba između pripadnika Armije RBiH i HVO-a. Mi smo imali zajedničkog neprijatelja i zajednički smo se branili, i na to smo ponosni – kaže Franjo Grgić, ratni zapovjednik HVO-a regije Bihać.

Jasmin Musić, savjetnik premijera USŽ-a Huseina Rošića, u svojem je obraćanju kazao kako i ova prilika potvrđuje zajedništvo koje su Hrvati i Bošnjaci imali na ovim prostorima u najtežim vremenima.

Vrlo je važno i danas i u budućnosti da zasigurno imamo snažne temelje da to zajedništvo promičemo i u budućnosti – naglasio je na žegarskom groblju sv. Ante Padovanskoga savjetnik Musić. Dvadeset i petu godišnjicu utemeljenja Glavnoga stožera HVO-a regije Bihać obilježila je i Udruga HVIDR-a USŽ-a.

Što je general Vlado Šantić pisao hrvatskom vodstvu dva mjeseca prije nestanka?

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari