Pratite nas

Kultura

Zrin – Ponos hrvatske nacije i mjesto patnje i stradanja zove, podsjeća i opominje

Objavljeno

na

Dragi i poštovani domoljubi,

svi Vi kojima je stalo do hrvatskoga naroda, njegove povijesti, kulture i baštine, HDD Vas poziva na predstavljanje svoga projekta “ZRIN – ZRINJANIMA” U ČETVRTAK, 14. OŽUJKA U 19,00 SATI, ZAGREB, ILICA 48. (jedna tramv.stanica od Trga B.J.Jelačića).

Lokacija je na samome spoju ulica Frankopanska – Ilica (prolaz – kroz vežu ) –dvorišni dio -prostor Udruge Poljičana “Sv. Jure“.

OBAVIJEST /NAJAVA

INICIJATIVA HRVATSKA SLOGA – HRVATSKA DOMOVINA I DIJASPORA

Cijenjeni Svi ,

ovim putem Vam upućujemo jedan poziv za predstavljanje projekta kulturnog –povijesnog – baštinskog, pravno – imovinskog djelovanja naziva “Zrin zrinjanima“.

Svima onima koji nas ne poznaju unaprijed isprika na korištenju vašega kontakta ali je i prilika za uzvratiti povratnu informaciju ukoliko želite saznati tko i što je IHS / HDD, čime se bavimo te koji su ciljevi –planovi aktivnosti. Same šture –osnovne informacije o mjestu Zrin je da se radi o naselju u Sisačkoj županiji pripadajući pod općinu Dvor te se nalazi na južnim obroncima središnjeg dijela Zrinske gore. Potez čini zemljopisni trokut Glina – Dvor na Uni – Hrvatska Kostajnica.

Presuda kojom je komunistički sud oduzeo svim Hrvatima – žiteljima Zrina svu pokretnu i nepokretnu imovinu – gdje god se nalazila, tretirajući ih kao “narodne neprijatelje”

Ukratko, ova tematika se naslanja i na današnji problem 21 st. kako učinkovito raseliti, oteti, izbrisati generacije ljudi. Oduzeti im dostojanstvo, egzistenciju, te ono krajnje i najvrjednije – sami život. Pokositi same temelje od zemljoradnika do akademika u čemu su sa današnjim danom bili vrlo uspješni –učinkoviti. No kako je sutra novi dan (nova zora) dolaze neka nova djeca, ljudi – te počinju pomalo osvještavati zaboravljeno ,ostavljeno, zapušteno. Ne tako davno Zrin je imao oko 800/900 duša a danas rečeno vjerskim izrazom to je jedina katolička župa sa nula, nula, nula (000) župljana.

Posljednji puta prije 75 godina su se čula zvona crkvice od koje nije ostalo ništa –pobrisana do temelja – razine zemlje. Možda se ove 2019 godine dogodi čudo te se nakon dugo vremena oglase nova zvona jer je projekt izgradnje –obnove u tijeku.

Ovo je samo jedna od već mnogih sličnih priča a ovaj primjer je ravan onome iz Slavonije (“Vukovar -prije samoga Vukovara“). Pitanje je možemo li i želimo li odvojiti jedan mali dio sebe, izaći iz djela ovodanašnjega komfora,oklopa – ljuske te određenome životnome hedonizmu uskratiti dio uloženoga te ispružiti ruku pripomoći. Ne treba mnogo – samo onaj dio koji neće znatno narušiti sadašnju životnu ravnotežu.

Ne morate doći da biste postali članovi, simpatizeri, donori kroz materijalni smisao.
Biti će dovoljno Vaše prisutstvo, moguća rasprava, diskusija, prijedlog – viđenje mogućih djelovanja ili neka preporuka koga angažirati u određenoj fazi naših aktivnosti.

Uglavnom, predstavljanje projekta “ Zrin “ je ovaj Četvrtak ( 14.03 – od 19 h)na adresi Ilica 48 (jedna tramv.stanica od Trga B.J.Jelačića). Lokacija je na samome spoju ulica Frankopanska – Ilica (prolaz – kroz vežu ) – dvorišni dio – prostor Udruge Poljičana “Sv. Jure“.

univ.spec.oec. Slavica Vučko, mag.oec.
Predsjednica IHS

Priredio Zlatko Pinter

O tragediji katolika Zrina 1943. g. se šutjelo i svaki spomen se kažnjavao

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

U Jarmini izdan prvi roman o katoličkome izviđaštvu u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Andrea Pavić

Matej Delaš, magistar struke hrvatskoga jezika i književnosti, autor je gotovo 130 stranica dugoga romana „U traganju za izgubljenim totemom“ ili „Tragač“, prvoga jarminačkog romana. Matej Delaš dugogodišnji je jarminački izviđač, humorist, pisac najduljih istoslovnih priča u Hrvatskoj i okolici te učitelj Hrvatskoga jezika. Ilustratori su romana dvoje djece, autorovi učenici i članovi Udruge katoličkih izviđača „Jarmina“, dok su likovi u romanu “stvarniˮ, tj. srednjoškolci koji i danas vode Udrugu.

Udruga djeluje od 1997. godine i prvi je katolički izviđački odred, a njezino osnivanje potaknuli su talijanski katolički skauti sredinom devedesetih godina za vrijeme Domovinskoga rata kada je mjesto bilo napola razrušeno. Prikupljenim sredstvima od donacija Udruga organizira veliku izviđačku aktivnost za djecu Jarmine i vjerojatno vinkovačkog kraja.

Udruga katoličkih izviđača iz Jarmine kraj Vinkovaca otpremila gotovo sve tiskane primjerke prvoga romana o katoličkome izviđaštvu u Hrvatskoj

Roman ili antiroman prvijenac autora Mateja Delaša iz Jarmine kraj Vinkovaca tiskan je krajem travnja u izdanju Udruge katoličkih izviđača „Jarmina“ čiji je autor član od 2007. godine te o kojoj na sasvim neobičan, recimo postmoderan, način piše o njezinim aktivnostima, ustroju, navikama i životima  članova.  Svoje je prvo predstavljanje publici roman doživio u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima, 25. svibnja 2020. godine. Moderiranje je predstavljanja vodio Marko Sabljaković, hrvatskoj publici itekako poznat po radu retkovačkoga kazališta na čije daske već godinama postavlja vrijedne kazališne komade kakvih se ne bi zastidjeli niti “većiˮ gradovi.

Roman, namijenjen srednjoškolcima, ali i odraslima, itekako problematizira i na aktualne hrvatske prilike, događaje, poznate osobe, mogućnosti preživljavanja udruga i, što je najposebnije, hrvatsku i svjetsku književnost koja se prepoznaje u moru citatnosti poznatih hrvatskih i svjetskih djela. Početkom lipnja, nakon mnogo otpremljenih primjeraka pojedinačnim fizičkim osobama i pokojem poduzetniku, zaključuje se da je roman (ili antiroman) prvijenac izazvao zadovoljavajuće reakcije, zanimanja i kritike te će vrlo vjerojatno Udruga još jednom tiskati svoj antiroman u 300 primjeraka.

Najzapaženiji su članovi Udruge iz Jarmine, koji su uglavnom i nositelji priče antiromana, vinkovački srednjoškolci među kojima su danas neki i studenti u Osijeku, Rijeci i Zagrebu. U romanu najviše provode vrijeme na jednome od kampova koji se ticao analize cijele izviđačke godine pa se radnja često retrospektivno seli iz mjeseca u mjesec te s mjesta na drugo mjesto. Budući da izviđački duh pristaje na avanturu i zabavu, a katoličko je izviđaštvo u Jarmini od samih početaka, oduvijek, temeljeno na odnosu starijega brata prema mlađemu i učenju Roberta Baden-Powella, osnivača svjetskoga skautskog pokreta, autor nije morao nagovarati mlađe članice i članove biti prvim katoličkim izviđačima u književnosti: „Osim što sam bio vođa, nekima sam bio i razrednik, nekima tek učitelj u osnovnoj školi. To je naš zajednički pothvat i ispod priča se svi članovi mogu potpisati. Na glavnoga lika i jato onih digresija mogu samo ja, što je mnogima koji očekuju tipičnu religioznu i izviđačku priču možda i suvišno. Htio sam priču kakvu Udruga zaslužuje, ilustratore iz Udruge, izdavača Udrugu i prve čitatelje kao i recenzente. I pravo na glavnog lika koji ne postoji.“ Autor dodaje da će u drugome tisku ispraviti nekoliko jezičnih sitnica, popraviti podnožje knjige te dodati i taj drugi naslov „Tragač“ jer glavni se lik tako naziva, iako je neimenovan, neshvaćen, neuspio, neostvaren i nejasan. Također, sprema i nastavak romana koji će se ponovo osloniti, kao i prvi „U traganju za izgubljenim totemom“, na sudjelovanje članova, vjerne zapise o događajima i aktivnostima, povijest Udruge, iskustva članova, čitateljsko iskustvo književnosti i onoga što to nije te u kojem će radnju smjestiti najprije na poznata vinkovačka i jarminačka mjesta, a zatim ju razbacati po cijeloj Hrvatskoj i vjerojatno inozemstvu jer katolički izviđači putuju posvuda i upoznaju mnogo toga. Osim toga, priprema zbirku vrlo dugih istoslovnih priča (u kojiima sve riječi počinju istim slovom) koje su potaknute najviše socijalno-političkim temama. Obećava knjigu u kojoj će predgovor, pogovor, zahvale i biografija biti napisane istim početnim slovom svake riječi i jedna je čak od njih, vrlo duga, posvećena Hrvatskom nogometnom klubu „Hajduk“ i dugom razdoblju bez titule.

„Naša udruga djeluje od 1997. godine, a već oko 1994. godine naše su osnivanje potaknuli talijanski katolički skauti, krovna organizacija AGESCI. Puno je jarminačke djece prošlo kroz našu udrugu jer kvaliteta se našega rada očito prepoznaje najprije u našem mjestu. Želimo ponuditi pustolovinu i svijet, igru i učenje, ali i odgoj u vjeri kako bi jednoga dana ta djeca bila odgovorni građani svijeta“, navodi Tomislav Delaš, dugogodišnji i trenutni predsjednik Udruge.

Ilustratorica Karla Culi, učenica vinkovačke gimnazije koja je zajedno s devetogodišnjim poletarcem Rokom Brodarom ilustrirala naslovnicu, tvrdi da „korice romana predstavljaju svijet koji je bezbojan ako u njemu nema dječjega, pustolovnoga. Zato su korice sive, a zapisnik o izviđaštvu, koji je glavni lik pronašao i iz kojeg saznaje o nama, raznih boja.“

Sav prihod od donacija usmjeren je u daljnji dobrotvorni rad Udruge, odnosno organizirat će se velika višednevna izviđačka aktivnost za jarminačku djecu i djecu vinkovačkoga kraja.

Antonija Huljev

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Izložba Hrvatska u srcu Europe

Objavljeno

na

Objavio

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom organizra Izložbu umjetničkih fotografija Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i  srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske – 25 godina poslije.

Izložba će biti svečano otvorena u petak, 5. lipnja 2020. godine u 12 sati. O izložbi će govoriti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta Hrvatskih studija, akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske.

U prigodno pripremljenoj brošuri, koja se sastoji od uobičajenog pregleda izložbenog sadržaja, uvršteni su prigodni tekstovi prof. dr. sc. Pave Barišića, prof. dr. sc. Radoslava Katičića te akademika Mislava Ježića.

Izložba Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske otvorena je u siječnju 1996. godine u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tri mjeseca poslije  u UNESCO-u u Parizu, a potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO i približiti članstvu u ujedinjenoj Europi.

Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnom krajoliku cijelom duljinom svoje rezvedene obale. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju.

Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje Srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj. Obje tradicije, latinska i slavenska, njegovale su se trajno u hrvatskoj kulturi, književnosti i u službenoj uporabi sve do naših vremena, te je po njima Hrvatska obilježena kao zapadnoeuropska i ujedno slavenska zemlja.

Izložba je upriličena uz potporu Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari