Pratite nas

Vijesti

Žrtve Burića štale u Garevcu pouzdano dokazuju postojanje ‘posavskog Bleiburga’.

Objavljeno

na

Žrtve Burića štale u Garevcu pouzdano dokazuju postojanje posavskog Bleiburga. O tim događajima i tragediji Hrvata Bosanske Posavine piše u Marko Babić u knjizi „Bosanskoposavski Bleiburg : žrtve Burića Štale u Garevcu“. Od 545 ubijenih zarobljenih vojnika (od toga 76 izvedenih iz bolnice u Prudu), čak 246 ubijenih je Hrvata iz sela Garevac pokraj Modriče.

Do travnja 1945. i ulaska partizana u Bosansku Posavinu, te partizanskih pokolja, Hrvati Bosanske Posavine konstantno su stradavali i bili ubijani od četnika u razdoblju od 1941.-1945. godine.

Brojni zločini četnika obilježili su život Hrvata Bosanske Posavine u II. svjetskom ratu od samog početka u travnju 1941. i pokolja u Derventi, a još veću tragediju hrvatski narod tog kraja doživio je dolaskom partizana koji su počinili brojne pokolje nad civilima i zarobljenicima ovog hrvatskog kraja. Kada su u travnju 1945. partizani ušli u Bosansku Posavinu, počeli su masovni zločini nad Hrvatima ovog kraja.

Derventa i pokolji četnika još u travnju 1941. godine

Tako već tijekom travanjskog rata 1941. Bosanska Posavina je imala svoje žrtve. Poglavito je stradala Derventa i njezina okolica. Srpski su vojnici 12. travnja 1941. umorili: Peju Matijavića, Jozu Krijana, Niku Principa, Jozu Kljajića, Matu Glavaša, Iliju Kozinu, te Anđu Sušić i njezinu šestogodišnju kći Anicu. Sutradan, 13. travnja 1941., četnici su ubili: Blaža Kovačevića, Stipu Zirduma, Luciju Koljan i njezinu majku Mariju, ženu Jakova Miloša iz Dervente, Šimu Markanovića i Anku Orozović. Jelku Ravlić četnici su smrtno ranili: umrla je nakon što je bespomoćna iskrvarila. Dva dana prije, 11. travnja 1941., srpski kapetan Marušić strpao je u zatvor u Derventi sedmoricu Hrvata, koje su četnici sutradan pobili. Računa se da je u danima nakon proglašenja NDH, u Derventi i njezinoj okolici od srbočetnika stradalo najmanje dvadesetpetero Hrvata, uglavnom civila.

Brojna pustošenja četnika i partizana u Bosanskoj Posavini ostala su nezabilježena, jer se o tim pokoljima nije smjelo, pod prijetnjom zatvora, govoriti čak 45 godina. Žrtve – Hrvati – morali su šutjeti.

Zločini četnika i partizana u Odžaku i okolici

No, ipak ostalo je dosta toga i zapamćeno. Usporedbe radi, četnici su ubili u II. svjetskom ratu 158 osoba u odžačkom kraju, a partizani krajem rata i nakon prestanka rata 1.754 osobe (preživjeli svjedoče da su brojni četnici pred kraj rata umjesto kokarde stavili petokraku na kapu).

Dokumentarni film Marija Raguža „Odžak – Pouka povijesti“ govori o zločinima četnika i partizana nad Hrvatima Bosnaske Posavine. Film je gledatelje ostavio bez daha. Kroz svjedočanstva preživjelih, film govori o stradanju Hrvata odžačko-modričkog kraja koncem II. svjetskog rata.

Bosanski Šamac, Hasićani i Tišina

Prošlost hrvatskog naroda općine Bosanski Šamac iznimno je duga i bogata događajima, ali mnogi od tih događaja, sve do današnjih dana, ostali su obavijeni velom tajni.
Jedan od tih, za sudbinu hrvatskoga naroda bosanskošamačke općine iznimno važnih događaja, zbio se krajem Drugog svjetskog rata, na Uskrs 1945. godine. Krvavi uskršnji događaj o kojemu se desetljećima nije smjelo pričati, kojega nije bilo preporučljivo čak ni spominjati, a još manje ga proučavati ili istraživati.

Mlađi čitatelji zasigurno će se pitati zašto se o tom događaju nije smjelo pričati, zašto ga se nije smjelo proučavati ili istraživati?, piše hasicani.com.

U desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, komunistički režim činio je sve da se četnički zločini počinjeni nad Hrvatima što više prikriju i umanje, što je i razumljivo kada se zna da su na čelu tog represivnog sistema bili uglavnom isti ljudi koji su zločin i počinili.
Prikrivanje i umanjivanje četničkih zločina najefikasnije se provodilo metodom „brisanja prošlosti“. Na sve se načine nastojalo iz pamćenja hrvatskog naroda izbrisati prošlost, pa čak i samo sjećanje na nju – a sve zato da bi se jednoga dana, u “nekim boljim vremenima” što lakše i bezbolnije nastavilo tamo gdje se, u jednom trenutku povijesti, stalo.

A ta vremena su, svjedoci smo, gotovo pola stoljeća kasnije i došla.

Zločin koji je nad hrvatskim narodom bosanskošamačke općine izvršen na Uskrs 1992. godine, bio je samo repriza zločina počinjenog na Uskrs 1945. godine!

Četnički napadi na hrvatska sela općine Bosanskog Šamca u razdoblju 1941.-1945. bili su skoro svakodnevni, a jedan od najsnažnijih izveden je dana 4. siječnja.1945. godine. Sela su napadnuta iz više pravaca, a glavnina udara bila je na Gornji Hasić, iz pravca Kruškovog Polja. Napad na Donji Hasić i Hrvatsku Tišinu izveden je iz pravca srpskih sela Crkvine i Škarića (slučajno ili ne, istom taktikom se poslužilo i u nedavnom ratu, 1992. godine. Povijest se ponavlja!). Napad je od strane branitelja dočekan spremno i organizirano, u cjelini je razbijen i odbijen, nakon čega su se četnici, uz velike gubitke u ljudstvu, povukli i primirili. Barem na neko vrijeme.

Točnije, sve do Uskrsa 1945. godine.

Nakon što su sredinom travnja 1945. zauzele Hasiće i Tišinu, združene partizanske i četničke jedinice sve snage su preusmjerile na grad Bosanski Šamac. Kada je postalo jasno da ista sudbina koju su doživjeli Hasići i Tišina očekuje i Šamac, izbjeglo stanovništvo spas je potražilo u selu Prudu.

Garevac i Burića Štale – masovno ubijanje i klanje 545 zarobljenih vojnika NDH

Borbe za Prud trajale su još tjednima, a njegovim padom uslijedilo je još jedno, ovaj put još veće krvoproliće: mnogi Hrvati, uglavnom civili koji su se dotad sklanjali po podrumima kuća i koji ni na koji način nisu sudjelovali u borbama, zaklani su ili strijeljani bez ikakvog suda ili osude, a najveći “zločin” im je bio taj što su Hrvati.

Glavno stratište za likvidaciju bila je bara Starača u Prudu, gdje je noževima, sjekirama, maljevima i čekićima ubijeno više desetina Hasićana. U Prudu su ubijene stotine civila i zarobljenih vojnika.

Na posavskom ratištu 1945. predalo se partizanima 628 vojnika NDH. Nakon predaje oni su zatvoreni u Burića štalu u Garevcu iz koje je izvedeno i masakrirano 545 zarobljenih vojnika. O toj hrvatskoj tragediji i partizanskim zločinima u Garevcu do sada se vrlo malo pisalo. U knjizi  „Bosanskoposavski Bleiburg“ taj dio temelji se na svjedočenju Marka Marića, koji je preživio pokolj zatočenika u Burića štali. Analizira se tematska literatura o II. svjetskom ratu i poraću i zaključuje da je ona, glede Bosanske Posavine, manjkava i nepouzdana.

Ovaj dan pokolja obilježava se u selu Garevac kod Modriče. Ubojstvo 545 zarobljenih vojnika, među kojima je bilo i 76 ranjenika i bolničara iz bolnice u Prudu. Od tog broja, iz samog Garevca bilo je 246 ubijenih Nakon predaje 628 hrvatskih vojnika partizanima, uz obećanje da će im biti pravedno suđeno, oni su bili zatočeni u Burića štali u Garevcu od 23. do 28. svibnja 1945. godine. Međutim, umjesto bilo kakvog suda, odatle su u skupinama odvođeni u obližnje šume gdje su na okrutan način ubijani i potom bacani u rijeku Bosnu…

Masakriranje ranjenika u Prudu i zarobljene vojske zatočene u Burića štali jedna je od najvećih zločina II. svjetskog rata uopće. Knjiga je istodobno prinos Posavskom žrtvoslovu II. svjetskoga rata i poraća. Ona donosi statističke podatke o broju žrtava za 178 posavskih naselja, sadrži statistički pregled za 10.111 hrvatskih žrtava po posavskim župama, ali utvrđeni broj žrtava nije konačan.

Žrtve Burića štale u Garevcu pouzdano dokazuju postojanje posavskog Bleiburga.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

Plenković: HDZ sigurno ne vrbuje kandidate s lista Domovinskog pokreta

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak u Rijeci da HDZ sigurno ne vrbuje ljude s lista Domovinskog pokreta u Dalmaciji te da ne zna o čemu to Miroslav Škoro govori.

Miroslav Škoro izjavio je u utorak da “jedna od vodećih stranaka nudi pozicije kandidatima s liste Domovinskog pokreta u Dalmaciji”. Na opasku novinara da Škoro tvrdi kako za to ima i dokaze, Plenković je poručio neka ih pokaže.

“U svojim nastupima su se Domovinski pokret i sam Škoro pokazali sjajnim saveznicima SDP-u u predsjedničkim izborima. Glasujući za Škoru, dobili su SDP-ova predsjednika na Pantovčaku. Siguran sam da tu vježbu birači od centra udesno više ne žele ponoviti”, rekao je Plenković.

“Ja na Škoru gledam kao na čovjeka koji je nekada bio HDZ-ov saborski zastupnik, generalni konzul u Pečuhu kojeg je imenovao HDZ i koji je pjevao u nizu kampanja HDZ-a”, rekao je i dodao kako mu “nije jasan njegov angažman i cijeli taj koncept što će netko s temama koje je HDZ apsolvirao prije 30 godina” pridonijeti budućnosti Hrvatske 2020.

Ustvrdio je da sadašnji HDZ želi graditi Hrvatsku “za njeno četvrto desetljeće na temeljima Domovinskog rata i ključnim vrijednostima na kojima je nastala, kroz moderni, novi suverenizam oplemenjen našim utjecajem na europskoj razini”.

Ostojićev restart samoizolacije  

Govoreći o Rajku Ostojiću, ocijenio je da je “taj SDP-ov kandidat u 2. izbornoj jedinici radio teatar i spektakl te glumio epidemiologa, infektologa i virologa, odlazio demonstrativno u samoizolaciju, a odjednom je jutros osvanuo na Zabavnom radiju na sučeljavanju s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom, svega četiri-pet dana nakon nedovršene i neuspjele samoizolacije”. “Taj potez u cijelosti oslikava sav jad i čemer SDP-ove kampanje, koji nastoji izmisliti teme jer nema sadržaja”, ustvrdio je i istaknuo da je to “restart samoizolacije”.

Na novinarsko pitanje o temama razgovora s Angelom Merkel tijekom dana, Plenković je odgovorio da joj je zaželio sreću i uspjeh u preuzimanju predsjedanja Vijećem Europske unije od Hrvatske u ponoć.

“Razgovarali smo o instrumentima ekonomskog opravaka, zatražio sam potporu u tome da Njemačka podrži Hrvatsku u okviru eurogrupe na putu k eurozoni i drugim temama”, rekao je.

Andrej Plenković posjetio je tijekom dana nekoliko mjesta u Istri i na Kvarneru obilazeći 7. i 8. izbornu jedinicu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Radije ćemo na nove izbore nego podržati SDP i HDZ

Objavljeno

na

Objavio

Večernji list TV

Čelnik Mosta i nositelj liste u 10. izbornoj jedinici za predstojeće parlamentarne izbore, Božo Petrov, u utorak je gostovao u studiju Večernjeg lista.

Vaš kolega Marin MIletić iz Rijeke u jednom je intervjuu nedavno kazao da Most ne može u koaliciju sa SDP-om jer Božo (misleći na vas) ne bi mogao doći pred oči majci i baki. Je li njegova tvrdnja točna?

Moja baka je pokojna, ali sjećam se da sam joj još 2016. objašnjavao da njezin “Vranjo” više nije živ i da se događa smjena generacija na političkoj sceni te da smo nova snaga upravo mi u Mostu. Sada vidimo da se ta smjena generacija nekompromitiranih ljudi dogodila. Mi se borimo za ono za što su se, primjerice, borili naši branitelji. Za otvorenu, demokratsku i uređenu državu. Ljudi koji su se borili nisu sanjali državu u kakvoj danas živimo. To je sigurno.

Ali nekompromitiranih ljudi ima na svakom ideološkom spektru. Zbog čega onda Marin Miletić isključuje bilo kakvu suradnju s ljevicom, odnosno sa SDP-om?

Ma ne bih rekao da je odbacio, nego je više zafrkantski htio ukazati na to da su obje velike stranke zapravo identične u svojoj biti. Te dvije velike stranke su se godinama izmjenjivale i gradile sustav kakav imamo danas. Dovoljno dugo su bile na vlasti da su nešto mogle promijeniti ali nisu.

Je li se iz toga onda može iščitati da ćete nakon izbora možda ići s drugom stranom, odnosno s HDZ-om? To bi vam bio treći put.

Most je izlazio iz vlasite vlade zbog ideala i poštenja. Nismo šutjeli nego smo izašli. Za nas je prestalo biti mjesta kad smo se počeli obračunavati s kriminalom i korupcijom. Dok je tako sigurno nema suradnje s takvim strankama. Kad se odluče baviti čišćenjem korupcije onda možemo razgovarati.

Ali do sada se sticao dojam da je Mostu svejedno s kime će koalirati sve dok se ispunjavaju uvjeti za borbu protiv korupcije. No izjava Marina Miletića o SDP-u upućuje da to nije baš tako, kao da se radi o nekoj figi u džepu…

Ja ću vam sad ponoviti još jednom. Za mene su HDZ i SDP identični. Nema razlike. Neće dobiti našu podršku dok ne odluče uvesti elektroničko glasanja, borbu protiv korupcije, izborni zakon i reformu javne uprave. Mi svoju priču možemo graditi samo s novim ljudima koji su spremni na promjene SDP i HDZ to nisu.

Postoji li minimalna šansa da Most na ovim izborima koalira bilo s HDZ-om ili sa SDP-om?

Odgovorit ću vam protupitanjem. Je li vi vidite da su se HDZ ili SDP počeli obračunavati s korupcijom? Nama su važni naši građani. Ako mi u Vladi ne možemo biti ravnopravan partner i ako ne možemo ostvariti ono što smo biračima obećali onda u takvoj Vladi naprosto nemamo što raditi.  Ne slažem se s nekima koji kažu da se u politiku ide samo radi vlasti. Što smo se mi trebali prodati za komadić vlasti? Prodati svoje obraze? Da, mogli smo. Bili smo dva puta u vlasti i oba puta smo je napustili kad smo vidjeli da ne možemo ostvariti promjene. Nitko nam nije branio da dižemo ruke, uhljebljujemo ljude, trošiti novac…

Koliko se može čuti od Mosta vi imate jedan od najvažnijih uvjeta, a to je provedba referenduma po zamisli inicijative Narod odlučuje. Ukoliko neka velika stranka odluči podržati taj vaš prijedlog, biste li onda koalirali s njima? 

To su oni već odbili. Sumnjam u nekakvo čudo koje će ih natjerati da to podrže, jer volja naroda i referendumske inicijative upravo idu na štetu političkim elitama.

Nije nemoguće da se nakon ovih izbora vlast ne uspije sastaviti pa bismo mogli ponovno na birališta. Je li Most spreman preuzeti odgovornost za takav scenarij? 

I deset puta je ok izaći na izbore ako će se dogoditi situacija u kojoj će nestati ljudi koji štete ovoj državi i pojaviti se neki koji žele istinske promjene. Ljudima je dosta, postali su svjesni svega.

Dakle, ako bude presudni za sastavljanje nove Vlade, radije ćete na nove izbore nego sklopiti koaliciju sa HDZ-om ili SDP-om?

Ja ne vidim da se kod njih ništa promijenilo niti će se promijeniti tako da izgledniji su novi izbori od naše suradnje s njima.

Domovinski pokret za sada je istaknuo samo jedan i isključivi uvjet za suradnju s HDZ-om, a to je Vlada bez Plenkovića na čelu? To je zapravo recept Mosta od prijašnjih vremena kada ste zahtijevali vladu HDZ-a bez Karamarka. Smatrate li danas da je HDZ bolji od Karamarkovog vremena?

Ja vam samo mogu kazati da je Tihomir Orešković bio najuspješniji hrvatski premijer, a to pokazuju sve relevantne brojke. Bio je uspješniji od Zorana Milanovića, bio bi uspješniji od Tomislava Karamarka, a posljednji podaci pokazuju da je uspješniji i od Andreja Plenkovića. Jedino u njegovo vrijeme se smanjivao javni dug, ali ne nominalno i kozmetički već to pokazuju apsolutne brojke.

Postoje li još kakvi uvjeti osim tog referneduma koje biste postavili za potencijalnu postizbornu koaliciju s nekom od dvije velike stranke?

Naš uvjet je naš program – zdravorazumski i logički. Onaj tko želi očistiti Hrvatsku od kriminala i potaknuti reforme i ojačati demokraciju može biti naš partner.

Ali kako bi vam HDZ ili SDP trebali pokazati da su spremni za suradnju?

Oni bi trebali prvo četiri godine raditi i pokazati djela, a ne samo pričati. Trebali bi raditi naporno pa čak i pod cijenu da izgube iduće izbore, ali samo da se napokon u Hrvatskoj stvari pokrenu na bolje. Primjerice, i jedna i druga stranka odmah bi nakon izbora trebala raspisati referendum za izmjenu izbornog zakona.

A vi biste tada odmah tražili da se raspišu novi izbori po novim izbornim pravilima. Zašto bi neka velika stranka na to pristala ako je gotovo sigurno da bi izgubila većinu?

Ja nisam rekao da će oni na to pristati. Ja samo govorim što je pošteno. Pazite, imate sad taj Stožer koji pokušava svim pozitivnima na COVID-19 uskratiti pravo glasa iako naš Ustav jamči svakome biračko pravo. To su bezvezarije koje su prešle u stadij apsurda. Zašto jednostavno nisu omogućili uvjete za glasovanje, a ne ljudima uskraćivati ustavna i rođenjem zajamčena prava?

Može li se zbog toga propitivati legitimnost samih izbora?

Naravno da može jer je to protuustavno. Mi smo odavno tražili da se uvede elektroničko glasovanje. Nisu htjeli.

Hoće li se Most zbog toga možda žaliti Ustavnom sudu?

Ja mislim da bi se Ustavnom sudu trebala obratiti svaka osoba koja se nađe u takvoj situaciji. Pa u kakvoj mi državi živimo, više se ni Ustav kao najviši pravni akt ne poštuje.

Bojite li se niske izlaznosti na izborima? Vi niste stranka s jakom infrastrukturom kao što su HDZ i SDP. Hoćete li uspjeti animirati svoje birače? 

Građanima treba jasno reći da na izborima ne glasuju za političare nego za sebe. Toga trebaju biti svjesni. Jer ako podrže opciju koja istinski želi učiniti promjene, onda to znači da će se te promjene refletirati i na buduće zakone, a zbog tih zakona njihov će život biti lagodniji, moći će zaraditi onih par tisuća kuna više zbog kojih nam danas djeca bježe u Europu…

A što ako netko s temperaturom znatno većom od 37 stupnjeva ode na izbore? 

Neka izađe na izbore! Zašto ne? Neka im Stožer onda pokuša oduzeti njihovo ustavno pravo…

Niste mi odgovorili, ako bude niža izlaznost hoće li se to odraziti lošije i na vaš rezultat? 

Građani će o tome odlučiti. Ovo je važan trenutak za građane, njihove obitelji i njihove prijatelje.

Vi imate zanimljivu točku programa, a koja se tiče mirovinskog sustava. Zalažete se za liberalizaciju i priželjkujete nove igrače na tržištu kako bi se podigli kriteriji i ojačala konkurencija. No, u posljednje vrijeme sve se više spominje nacionalizacija drugog mirovinskog stupa kako bi se pokrili državni troškovi jer će nedostajati 5-6 milijardi kuna mjesečno…

Ne slažem se s time. To nije njihov novac, to je naš novac. To je novac građana. To nije pravedno prema ljudima. Neka režu uhljebe, a ne uzimati ljudima novac. Kao znamo da nije pravedno, ali treba nam. Dosta je takve politike! S druge strane, HDZ se tamo gdje treba štedjeti onda se ponaša kao pijani bogataš.

U vašem programu ima riječi i o migrantima. Spominjete vojsku na granici. Što bi vojska trebala raditi na granici? 

U teoriji pomoći policiji na granici od tisuću kilometara. Jednostavno zbog boljeg pokrivanja u slučaju da se sve ne može. Znači vojska bi samo pomagala policiji da obavlja svoje primarne poslove.

Što u ovom trenutku u Hrvatskoj hitno treba napraviti? 

Poboljšati investicijku klimu, riješiti se korupcije i reformirati upravu. Tako vam raste BDP, a kad raste BDP ljudi su sretniji i bogatiji, ima više mjesta za demokraciju. Mi smo sada u situaciji da hitno trebamo privući investitore, ako to sad ne napravimo čekat ćemo još 30 godina. Svi su uspjeli, Česi, Poljaci… Samo smo mi vječno u dnu jer se bahatimo s porezima, država postavlja uvjete investitoru, porezna represija je velika, trebaš nekome dati u kuverti, a sve treba biti obrnuto.

Kad smo već kod investicija, jedan od osumnjičenih u aferi Vjetroelektrane Milenko Bašić kazao je kako ga je vaš tadašnji ministar, dakle Mostovac Slaven Dobrović ucjenjivao tražeći od njega ulaganja u Etičnu banku.

Prvi put čujem za to. Čisto sumnjam da je bilo tko iz Mosta ikada tražio takvo što. Ja bih volio da gospodin tuži pa da se ide na sud i sve dokaže. Nema vam u Mostu takvih ljudi, ali dosta je znakovito da je biznis s vjetroelektranama krenuo onog dana kad je Most napustio vladu.

I za kraj, kakav je vaš stav o pobačaju. Ljudi s vaših lista poput gospodina MIletića i Raspudića odavno su kazali da su apsolutno protiv pa čak i onda ako je do začeća došlo mimo ženine volje. No, kakav je vaš stav, stav stranke?

Bilo bi smiješno očekivati da o tako kompleksnoj temi možemo razgovarati na intervjuu i gdje bih trebao u manje od dvije minute reći i argumentirati odgovor. To je previše važno pitanje da bi se o njemu pričalo površno i da bi služilo u ideološke i dnevno-političke svrhe. Radije bih da stvorimo mirnu i pristojnu atmosferu i svi pričamo s argumentima. Ovo u posljednje vrijeme, ovi blic odgovori “za” i “protiv” su zapravo uvreda razumu i svim ženama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari