Pratite nas

Kronika

Žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu dobit će odštetu

Objavljeno

na

Žrtve silovanja u Domovinskom ratu, muškarci i žene hrvatski državljani, imat će pravo na jednokratnu novčanu nakanadu te trajnu i mjesečnu naknadu za pretrpljeno stradanje i patnju.

Prema konačnom prijedlogu Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, za žrtve je propisana jednokratna novčana naknada u iznosu od 100 tisuća kuna, odnosno povećana novčana naknada u iznosu od 150 tisuća kuna za teže posljedice proživljenog seksualnog nasilja, kao i mjesečna novčana naknada u iznosu 73 posto proračunske osnovice, što trenutačno iznosi 2428 kuna. Pravo bi ostvarivale žrtve seksualnog nasilja odnosno nasljednici prvog nasljednog reda i posvojenici. Žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu imat će pravo i na pravnu pomoć u ostvarivanju svojih prava, osigurava im se zdravstvena pomoć te pravo na obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, a omogućavaju im se i redoviti godišnji liječnički sistematski pregledi te smještaj u ustanove za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.

Konačni prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i status žrtava, za laudato.hr komentirala je predsjednica udruge „Žene u Domovinskom ratu“, Marija Slišković.

[ad id=”68099″]

Što za žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu znači ovaj zakon?

Nakon razotkrivanja ovog ratnog zločina žrtve su osjetile podršku i to je bilo vrlo značajno. Zakon koji regulira njihov status i prava je nešto na čemu se radilo tri godine i ocjenjujemo ga kao veliku pobjedu našeg rada, ustrajnosti i upornosti za istinu o proživljenim torturama u vremenu agresije na Hrvatsku. Žrtvama je značajna materijalna potpora u podizanju kvalitete života što je vrlo značajno ako znamo da se posljedice tortura odražavaju na zdravstveno stanje i da su potrebe za osnovni život velike.

Koje su pozitivne strane ovog zakona i ima li možda nešto što njime nije dobro regulirano? Kako je do sada bio reguliran status žrtava seksualnog nasilja u Domovinskome ratu?

Ovaj zakon prije svega stavlja počinjeni ratni zločin u pravi kontekst. Ne radi se o običnom stradavanju nego o ratnom zločinu koji ne zastarijeva i uvijek je moguće progoniti počinitelje. Do sada žrtve nisu mogle svoj status definirati u kategoriju žrtve ratnog zlocine nego u različite kategorije civilnog stradavanja. Imamo žrtve koje dobivaju invalidninu na osnovu ovog stradavanja a u rješenju im piše PTSP.
Ovaj prijedlog zakona predložen je Vladi a do ulaska u Sabor ćemo imati vremena ukazati na eventualne nedostatke i putem saborskih zastupnika uložiti amandmane.

Da li je konačni prijedlog zakona donesen prekasno?

Nikada nije prekasno stati uz žrtvu. On dolazi zakašnjelo, ali ipak na vrijeme da još živim žrtvama pomogne.

Postoji li već ovakav zakon u svijetu?

Ovaj zakon je onaj po kojem će sve zemlje koje budu donosile svoje zakone imati na uvid. To je važno jer će se iskazati na koji je način Hrvatska odredila potporu žrtvama a i ukazivat će na činjenicu da se ovaj zločin dogodio u vrijeme agresije Srbije na Hrvatsku jer je tako i definiran u čl. 1 „ za vrijeme oružane agresije na RH, utvrdeno Deklaracijom o Domovinskom ratu“.
Zakon donosi i tko nemože ostvariti prava „da nije bila pripadnik,pomagač ili suradnik  neprijateljskih vojnih i …“ Takoder se donosi  „RH , za isplačenu novčanu naknadu žrtvi seksualnog nasilja, ima pravo regresa od štetnika“.

Što je sve udruga „Žene u Domovinskom ratu“ poduzela da se nakon 20 godina donose konačni prijedlog zakona koji žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskome ratu osigurava pravo na tretiranje s poštovanjem i pravo na priznanje patnje?

Uzeli smo zahtjevnu i odgovornu ulogu o zločinu javno progovoriti. Napravili smo knjigu i film pod nazivom „Sunčica“, po najmlađoj osmomjesečnoj zatočenici i tim putem potaknuli javni govor i traženje djelovanje državnih institucija u pravcu izrade zakona i progona i pravnih procesa prema počiniteljima. Hvala Bogu nismo iznevjerili žrtve i one su danas pred mogučnošću korištenja svojih prava.

Tko se još  angažirao u borbi za prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskome ratu?

Najprije i najvažnije treba zahvaliti žrtvama da su podrškom počele javno svjedočiti. Učinili su to za sebe ali i za one koji nemaju tu snagu. Mnogi pojedinci su pridonijeli organizirajući predstavljanje knjige i projekciju filma. Reagirala su mnoga povjerenstva za ravnopravnost spolova, žene Škveranke, udruge za ženska prava. Zahvala i Ministarstvu branitelja koji je na poticaj UNDP i voditeljice ureda u Zagrebu gđe Loiuse Vinton započeo i završi rad na ovom zakonu.

Prema odredbama ovog zakona, briše se rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava. Koje je mišljenje „Udruge“ o tome?

Nije moguće imati ograničen rok za prijavu ako znamo da se radi o ratnom zločinu i da progon nikada ne zastarijeva. Došli bi u situaciju da možemo suditi počinitelju a žrtva bi ostala bez svojih prava jer se nije prijavila do odredenog vremena.

Koliki je procjenjenji broj žrtava seksualnog nasilja u Domovinskome ratu?

Za Hrvatsku će zauvijek ostati nepoznanica dimenzije zločina i tortura koju su naši ljudi proživjeli u vrijeme agresije. Nakon dvadeset godina proteka vremena, mnogi više nisu živi a mnogi se nikada neće prijaviti. Ovaj ratni zločin za mnoge će ostati samo njihova patnja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari