Pratite nas

Istaknuto

Župan Dobroslavić: Hrvatska je bila žrtva agresije u kojoj je trebala nestati

Objavljeno

na

Povodom proslave Dana općine Konavle te 25. godišnjice oslobođenja te općine u Domovinskom ratu u Domu kulture u Cavtatu je u petak navečer održan okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici postrojbi Hrvatske vojske koje su oslobodile jug Hrvatske, a tom je prigodom istaknut doprinos gardijskih brigada.

Izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić izjavio je tom prilikom kako se jug Hrvatske nije mogao osloboditi bez gardijskih brigada, što se 1992. godine dogodilo najprije u svibnju u jednom dijelu širega dubrovačkog područja, a potom u listopadu i u Konavlima.

“Hrvatska je bila žrtva agresije u kojoj je trebala nestati. Napad na šire dubrovačko područje je počeo 1. listopada 1991. i u Konavlima i u Slanome i Čepikućama. To je bila bezumna agresija. Zahvalni smo svim braniteljima, a posebno onima bez čije pomoći ne bismo oslobodili ovo područje. Posebno teške zadaće su imali 1. i 4 brigada. Ostvarili smo pobjedu bez mrlje, a o tome najviše trebaju govoriti oni koji su tu pobjedu i ostvarili”, izjavio je župan Dobroslavić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić rekao je kako je rat u Konavlima imao drukčije okolnosti u odnosu na druge krajeve.

“U Konavlima je došlo do prodora neprijateljskih postrojbi. Neprijatelju je trebalo 15 dana da dođe od Debelog brijega do Cavtata. Kod nas je velik broj ljudi ostao u hotelima i neprijatelj je ostao zatečen. Mislim da smo jedini teritorij gdje je dio branitelja ostao tijekom čitavog vremena okupacije okružen neprijateljem. Oni nisu dovoljno priznati. Konavle su razorene gotovo u potpunosti, ali smo se oporavili. Imali smo veliku pomoć države”, rekao je Lasić.

Lasić je podsjetio kako se upravo u Cavtatu pokušala uspostaviti marionetska država, nova Dubrovačka republika s Acom Apolonijem kao knezom.
“Oni i danas svojataju naše znanstvenike i pisce. Zato podržavam inicijativu župana Dobroslavića da se zračna luka u Čilipima nazove imenom Ruđera Boškovića”, zaključio je Lasić.

Pukovnik Eduard Čengija iz 163. brigade Hrvatske vojske Dubrovnik rekao je kako je na dubrovačkom području akcija oslobođenja vođena u dva ešalona.
‘U prvom su bile gardijske brigade, a u drugom rezervne, koje su zauzimale položaje kako bi se gardijske brigade mogle odmoriti. Stvaralo se povjerenje između postrojbi. Srce nam je bilo veliko kada je 2. gardijska brigada došla iz pravca Ivanice”, istaknuo je Čengija.

“Na 6. prosinca 1991. godine, kad se dogodio najteži napad na Dubrovnik, imali smo oko 900 vojnika ukupno, a najjače oružje bili su 120-milimetarski minobacači bez nišanske opreme. Bili smo u blokadi, ali smo imali prave ljude, a kad smo pripremali deblokadu, imali smo višestruko više oružja”, rekao je Čengija.

Na okruglom stolu su sudjelovali i general pukovnik Marijan Mareković iz 1. gardijske brigade (GBR) ‘Tigrovi’, satnik Krešimir Maretić iz 2. GBR ‘Gromovi’, brigadir Jozo Šerić iz 4. GBR ‘Pauci’, Ivo Simović-Crni iz satnije Konavle te Ilija Vučemilović Šimunović iz Udruge ratnih veterana 1. GBR ‘Tigrovi’ te dr. sc. Natko Martinić Jeričić iz Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari