Pratite nas

Pregled

Zvizdić pisao Plenkoviću: Utvrditi granicu pa onda graditi Pelješki most

Objavljeno

na

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uputio je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću pismo u kojemu je istaknuo kako ni jedno tijelo vlasti u BiH nikada nije dalo nužnu formalnu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta, a pri tom inzistira na tvrdnji kako je utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru nužan preduvjet da bi se takav projekt uopće realizirao.

Iako je pismo datirano sa 4. rujnom njegov sadržaj lokalni mediji u BiH objavili su tek danas, a Zvizdić je njegovo slanje pojasnio potrebom da na tragu opredijeljenja za jačanje dobrosusjedskih odnosa “predlože određene aktivnosti koje bi mogle voditi ka obostrano prihvatljivom rješenju”.

Pozivam vas da što prije održimo sastanak na stručnoj i izvršnoj razini i razmotrimo moguće modele rješavanja ovog pitanja na obostrano zadovoljstvo, ključna je Zvizdićeva poruka hrvatskom predsjedniku vlade.

Gradnja Pelješkog mosta, iako tek jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, kako navodi Zvizdić, od iznimne je važnosti za BiH jer se izravno dotiče njezina suvereniteta i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi sukladno odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i BiH i Hrvatska.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH podsjeća hrvatskog premijera na činjenice poput onih da ugovor o državnoj granici koji je potpisan 1999. nikada nije ratificiran pa stoga i nema pravno značenje kao i da je Predsjedništvo BiH 2007. usvojilo zaključak kojim se protivi gradnji mosta sve do rješavanja otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom. Nakon toga nije usvojen nijedan akt kojim bi se zaj zaključak promijenio ili poništio.

Novost u Zvizdićevu pismu je i tumačenje značenja dokumenta pod nazivom “Usuglašena zabilješka” sa sastanka stručnih skupina koje su imenovali Vijeće ministara BiH i vlada Hrvatske održanog 7. prosinca 2006. na kojemu su rješavana tehnička pitanja vezana uz gradnju Pelješkog mosta.

Vjerujem da vam je poznato kako je verifikacija stavova zauzetih na tom sastanku s bosanskohercegovačke strane uvjetovana njihovim odobrenjem od strane Vijeća ministara BiH, što je i konstatirano u točki 5. na obostrano parafiranoj zabilješci sa sastanka.

Vijeće ministara BiH, o čemu je upoznata Vlada Republike Hrvatske, nikada nije dalo suglasnost na tzv. ‘Usuglašenu zabilješku’, odnosno stavove stručnih skupina, napisao je Zvizdić poručivši tako da ne vrijedi ni dogovor o gabaritima mosta koji bi trebali osigurati neškodljivi prilaz brodova Neumskom zaljevu.

Zvizdić zaključuje kako je jasno da ni jedno tijelo vlasti u BiH nije u sklopu svojih ustavnih ovlasti dalo suglasnost da se prihvati ili potpiše bilo kakav dokument s Hrvatskom u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Kako bi se nastali problem riješio u interesu obje zemlje, Zvizdić je predložio poduzimanje koraka kojima bi se dogovorilo ukupno razgraničenje između BiH i Hrvatske, s fokusom na morsku graničnu crtu.

To, po njemu, podrazumijeva definiranje, verificiranje i prihvaćanje međunarodnog plovnog puta, odnosno koridora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more nad kojim BiH ima puni suverenitet, s otvorenim morem, sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora i na kojemu će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, zrakoplova i polaganja infrastrukturne opreme, a za Republiku Hrvatsku realizaciju komunikacijske povezanosti njezina kopnenog teritorija.

Nužnim drži i neodgodivu parlamentarnu ratifikaciju Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 1999. čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu i valjanost imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora.

Brza i uspješna ratifikacija Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje dobrih dosadašnjih i budućih susjedskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava, stoji u Zvizdićevu pismu Plenkoviću.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Slunju završeno suđenje Thompsonu zbog pokliča “Za dom spremni”

Objavljeno

na

Objavio

U Slunju je u srijedu protiv pjevača Marka Perkovića Thompsona završio dokazni prekršajni postupak po optužnom prijedlogu za remećenje javnog reda i mira vezano za poklič “Za dom spremni” tijekom izvođenja pjesme “Bojna Čavoglave” na koncertu u Slunju 8. kolovoza prošle godine na proslavi obljetnice vojno redarstvene akcije “Oluje”, a izricanje presude najavljeno je za 2. svibnja.

Thompson se ni danas, kao ni prethodnom od ukupno dva izvedena ročišta nije odazvao, a branio ga je odvjetnik Davorin Karačić, koristeći se originalnim nosačem slike i zvuka te podacima Hrvatskog društva skladatelja (HDS), kako bi dokazao da su riječi spornog pozdrava ustvari stihovi pjesme “Bojna Čavoglave”.

Inače, Thompson je i ranije u medijima isticao kako na spomenutom, kao i na svim ostalim koncertima nije uzvikivao nikakav ustaški poklič, već je pjevao svoje pjesme koje su kao i kod svih drugih autora zaštićene zakonima Republike Hrvatske te se kao takve legalno reproduciraju.

Kroz dokazni postupak te danas u svom završnom govoru Karačić je isticao kako se pjesma “Bojna Čavoglave” uz stihove “Za dom spremni” izvodi još od 1991. godine, da je prema podacima HDS-a, koji se bavi zaštitom autorskih muzičkih prava, ta pjesma na televizijskim i radijskim postajama od 1998. do 2017. izvedena čak 1.700 puta te uvijek na koncertima uživo, ali da pjevač nikada zbog toga nije bio kažnjen.

Odvjetnik: “Bojna Čavoglave” nikad nije bila izvedena bez stihova “Za dom spremni”, oni su dio izdatih nosača zvuka

“Pjesma ‘Bojna Čavoglave’ nikada nije izvedena bez predmetnih stihova, oni su dio službeno izdatih nosača zvuka Croatia Recordsa te službenog spota uz pjesmu na kojoj su snimke Marka Perkovića Thompsona i njegovih suboraca iz HOS-a, postrojbe Hrvatske oružane snage s kojom je on 1991. godine branio selo Čavoglave od srpske agresije”, rekao je Karačić.

Na početku ročišta svjedočio je djelatnik karlovačke Policijske uprave Ivan Kramarić, koji je konstatirao kako je temeljem pregledavanja snimke koncerta iz Slunja utvrđeno počinjenje prekršaja javnog reda i mira iz članka 5. Prekršajnog zakona, a da inače “nije bilo neprimjerenih obilježja niti kontra pjesama te je atmosfera bila s nacionalnim nabojem, sve pozitivno”.

Na zahtjev odvjetnika da se izjasni što smatra spornim u pozdravu “Za dom spremni”, Kramarić je odgovorio kako se o tome ne može izjasniti, ali i potvrdio kako nakon ranijih Thompsonovih koncerata u Karlovačkoj županiji tamošnja Policijska uprava nije dizala optužne prijedloge.

Nakon što su pregledane video snimke spornog slunjskog koncerta te jedne od mnogih nasumično odabranih snimki drugih koncerata, sutkinja Nada Turkalj odbila je kao nevažan prijedlog obrane da se u ovom predmetu od Ministarstva uprave zatraži dokumentacija iz koje je vidljivo da je sastavni dio registracije udruga branitelja HOS-a i grb s pozdravom “Za dom spremni”.

“To znači da se pozdrav ‘Za dom spremni’ ne može tumačiti jednoznačno i isključivo povezivati s totalitarnim režimom Nezavisne države Hrvatske, već u kontekstu pod kojim je izrečen, veličajući Domovinski rat, tim prije što okrivljenik nije spomenuo ni NDH ni ustaše, niti je kritične zgode bilo neprimjerene simbolike, niti ikakve primisli na NDH”, pojasnio je Karačić prijedlog obrane.

Na zadnje ročište nije došao nitko u ime tužitelja

Inače, ročištu se nije odazvao nitko u ime ovlaštenog tužitelja, što je sutkinja i konstatirala u sudski zapisnik.

Kao jedan od argumenata da bi okrivljenog Marka Perkovića trebalo osloboditi u ovom predmetu njegov odvjetnik je naveo i činjenicu da je optužni prijedlog podignut na temelju policijske prijave, a ne nekog od građana, dok je sudska praksa da se po članku 5. za remećenja javnog reda i mira postupa po dojavi građana.

Upitao je sud ne bi li se, da je ovdje riječ o veličanju ustaštva, radilo o širenju mržnje što je kažnjivo po Kaznenom zakonu (čl. 325), no da se u ovom predmetu nije postupilo tako.

Naime, Thompsonu se sudi prema zakonu o prekršaju protiv javnog reda i mira, koji tumači da je okrivljeni prekršio članak koji se odnosi na one “koji na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem i isticanjem simbola tekstova, slika i crteža remete javni red i mir”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

MUP: Hrvatski mladić vlasnik najvećeg svjetskog ilegalnog servisa za kibernetičke napade

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Vlasnik najvećeg svjetskog ilegalnog internetskog servisa za kibernetičke napade, Webstresser.org, 19-godišnji je Hrvat, izvijestio je MUP koji je mladića uhitio i prijavio za nedjela protiv računalnih sustava pa mu prijeti zatvorska kazna od jedne do osam godina.

U MUP-u ističu da je Webstresser.org najveći svjetski internetski servis na kojem su korisnici mogli unajmiti uslugu DDoS (Distributed Denial of Service) kibernetičkih napada na vlasnike internetskih stranica u cijelom svijetu. S više od 136.000 registriranih korisnika i četiri milijuna kibernetičkih napada do travnja 2018. Webstresser je predstavljao najveću prijetnju za ključne on-line usluge koje nude banke, poslovni sektor i državne institucije širom svijeta.

„Webstresserom je upravljao devetnaestogodišnji hrvatski državljanin koji je uhićen 24. travnja 2018. te je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo Teška kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, za koje je zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina”, objavio je MUP na svojoj internetskoj stranici.

Dodaju da su kriminalističko istraživanje proveli službenici novoosnovane Službe kibernetičke sigurnosti „te time potvrdili spremnost hrvatske policije da se bori s najsloženijim oblicima kibernetičkih prijetnji”.

Osim hrvatskih policajaca, u operativnoj akciji su, uz podršku Europola, sudjelovale i nacionalne policijske službe Nizozemske, Velike Britanije, Kanade, Srbije, Španjolske, Italije i Hong Konga koje su uhitile pomagače i korisnike usluga DDoS napada. Te je međunarodna policijska suradnja, dodaju u MUP-u, bila ključna za izvrsne rezultate operativne akcije koja je provedena pod kodnim imenom Manufaktura.

Tijekom provođenja DDoS napada, koje je omogućavao Webstresser, napadač daljinski upravlja povezanim uređajima spojenima na internet te usmjerava veliku količinu internetskog prometa prema određenoj web stranici ili internetskoj platformi, što za posljedicu ima usporavanje rada web stranice žrtve ili njenu potpunu nedostupnost te tako korisnici Internet servisa nisu u mogućnosti pristupiti različitim on-line uslugama.

Nekada su počinitelji koji su izvršavali DDoS napade trebali biti dobro upućeni u načine funkcioniranja internetske tehnologije, no s pojavom ilegalnih servisa poput Webstressera, to više nije slučaj. Svaki korisnik Webstressera mogao je platiti naknadu putem on-line platformi za plaćanje ili u kriptovalutama poput Bitcoina te mu je za iznos već od 15 EUR na raspolaganje stavljena infrastruktura koja omogućuje DDoS napade na web stranice po izboru korisnika.

U tijeku je postupak onemogućavanja pristupa internetskoj domeni https://webstresser.org čime će se spriječiti kibernetički napadi u budućnosti, ističe MUP.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati