Pratite nas

Pregled

Zvizdić pisao Plenkoviću: Utvrditi granicu pa onda graditi Pelješki most

Objavljeno

na

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uputio je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću pismo u kojemu je istaknuo kako ni jedno tijelo vlasti u BiH nikada nije dalo nužnu formalnu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta, a pri tom inzistira na tvrdnji kako je utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru nužan preduvjet da bi se takav projekt uopće realizirao.

Iako je pismo datirano sa 4. rujnom njegov sadržaj lokalni mediji u BiH objavili su tek danas, a Zvizdić je njegovo slanje pojasnio potrebom da na tragu opredijeljenja za jačanje dobrosusjedskih odnosa “predlože određene aktivnosti koje bi mogle voditi ka obostrano prihvatljivom rješenju”.

Pozivam vas da što prije održimo sastanak na stručnoj i izvršnoj razini i razmotrimo moguće modele rješavanja ovog pitanja na obostrano zadovoljstvo, ključna je Zvizdićeva poruka hrvatskom predsjedniku vlade.

Gradnja Pelješkog mosta, iako tek jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, kako navodi Zvizdić, od iznimne je važnosti za BiH jer se izravno dotiče njezina suvereniteta i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi sukladno odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i BiH i Hrvatska.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH podsjeća hrvatskog premijera na činjenice poput onih da ugovor o državnoj granici koji je potpisan 1999. nikada nije ratificiran pa stoga i nema pravno značenje kao i da je Predsjedništvo BiH 2007. usvojilo zaključak kojim se protivi gradnji mosta sve do rješavanja otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom. Nakon toga nije usvojen nijedan akt kojim bi se zaj zaključak promijenio ili poništio.

Novost u Zvizdićevu pismu je i tumačenje značenja dokumenta pod nazivom “Usuglašena zabilješka” sa sastanka stručnih skupina koje su imenovali Vijeće ministara BiH i vlada Hrvatske održanog 7. prosinca 2006. na kojemu su rješavana tehnička pitanja vezana uz gradnju Pelješkog mosta.

Vjerujem da vam je poznato kako je verifikacija stavova zauzetih na tom sastanku s bosanskohercegovačke strane uvjetovana njihovim odobrenjem od strane Vijeća ministara BiH, što je i konstatirano u točki 5. na obostrano parafiranoj zabilješci sa sastanka.

Vijeće ministara BiH, o čemu je upoznata Vlada Republike Hrvatske, nikada nije dalo suglasnost na tzv. ‘Usuglašenu zabilješku’, odnosno stavove stručnih skupina, napisao je Zvizdić poručivši tako da ne vrijedi ni dogovor o gabaritima mosta koji bi trebali osigurati neškodljivi prilaz brodova Neumskom zaljevu.

Zvizdić zaključuje kako je jasno da ni jedno tijelo vlasti u BiH nije u sklopu svojih ustavnih ovlasti dalo suglasnost da se prihvati ili potpiše bilo kakav dokument s Hrvatskom u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Kako bi se nastali problem riješio u interesu obje zemlje, Zvizdić je predložio poduzimanje koraka kojima bi se dogovorilo ukupno razgraničenje između BiH i Hrvatske, s fokusom na morsku graničnu crtu.

To, po njemu, podrazumijeva definiranje, verificiranje i prihvaćanje međunarodnog plovnog puta, odnosno koridora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more nad kojim BiH ima puni suverenitet, s otvorenim morem, sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora i na kojemu će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, zrakoplova i polaganja infrastrukturne opreme, a za Republiku Hrvatsku realizaciju komunikacijske povezanosti njezina kopnenog teritorija.

Nužnim drži i neodgodivu parlamentarnu ratifikaciju Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 1999. čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu i valjanost imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora.

Brza i uspješna ratifikacija Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje dobrih dosadašnjih i budućih susjedskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava, stoji u Zvizdićevu pismu Plenkoviću.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marija Pejčinović Burić: Sigurnosna situacija gora je nego ikad

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u Dnevniku HRT-a da je zaključak sigurnosne konferencije u Münchenu da je sigurnosna situacija gora nego ikad.

Navela je moguću eskalaciju na Korejskom poluotoku, s mogućnošću nuklearnog rata, stanje u Siriji, gdje će kriza još dugo trajati, sukob Irana i Izraela te još niz drugih mjesta. Čini se da je sve moguće. Mnogo je odgovornosti na NATO-u i EU-u da se pronađu odgovori, rekla je.

U razgovoru s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom istaknuti su dobri bilateralni odnosi, bez otvorenih pitanja. Nama je iznimno važno stanje u JI Europi, tu je Rusija važan akter i najviše smo razgovarali o stanju u BiH. Postoje crvene linije koje ne prelazimo – da je RH u NATO-u i EU-u, ali postoje i zajednički interesi, rekla je.

Objašnjavajući svoju izjavu da je rješenje graničnog spora sa Slovenijom vrlo blizu, rekla je da je hrvatski stav nepromijenjen. Mi želimo dijalog na temelju međunarodnog prava. Teško je reći kada možemo očekivati rješenje. Mi smo otvoreni, pružamo ruku. Treba sjesti za stol, ali za to treba postojati otvorenost s obje strane, kazala je ministrica.

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker izjavio je u Münchenu da će zemlje Zapadnog Balkana morati riješiti granične sporove prije nego što uđu u Europsku uniju.

Na pitanje kako će Hrvatska riješiti problem Prevlake s Crnom Gorom i granice na Dunavu sa Srbijom, rekla je da Hrvatska ta pitanja želi rješavati bilateralno. Ako se tako ne dođe do dogovora, najbolje je ići na međunarodno stalno sudsko tijelo poput Međunarodnog suda u Haagu ili Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, rekla je. Naglasila je da je ono što je EK stavio na stol uvijek bila praksa.

Verbalni izraelsko-iranski rat, Zarif poručio da je srušen mit o nepobjedivosti Izraela

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Mons. Mate Uzinić dobio nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić dobio je nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde.

Na svečanosti povodom 25. obljetnice utemeljenja HHO-a održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu u petak, 16. veljače biskupu je uručena nagrada ‘Sulejman Mašović – Luka Vincetić – Jovan Nikolić’.

U obrazlaganju nagrade pročitan je biskupov životopis te rečeno kako je njegovo ‘nakupljeno iskustvo i znanje ali i njegova kršćanska širina’ dolaze do izražaja nakon imenovanja dubrovačkim biskupom 2011. godine, piše Laudato.hr.

Prepoznata je biskupova angažiranost u međureligijskom dijalogu na području Dubrovačke biskupije ‘koja se prostire na vrućem povijesnom tlu gdje se ukrštaju različite religije. To može biti opterećenje, ali i šansa.’

Navedeni su redoviti ekumenski susreti s zahumsko-hercegovačkim i primorskim episkopom Grigorijem na Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, kao i uključivanje pravoslavne zajednice u Dane kršćanske kulture u Dubrovniku. Spomenuta je i suradnja na izdanju Dječje Biblije s Kristovom Crkvom iz Varaždina povodom 500. godina Reformacije. Istaknuto je i biskupovo osuđivanja vandalskog čina šaranja po pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku kao i u prostorijama islamske zajednice. Spomenuti su njegovi posjeti dubrovačkoj sinagogi i Medžlisu islamske zajednice, podržavanje izgradnje džamije kao i susreti s predstavnicima ovih religija.

U obrazloženju je dodano da biskup Uzinić pozornost posvećuje i ekološkim temama što je vidljivo kroz organizaciju dvodnevnog znanstvenog skupa ‘Okoliš naš svagdašnji’ te molitve za prvi Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom. Naveden je i njegov susret s hrvatskim i svjetskim znanstvenicima koji se bave energetikom.

Dubrovački biskup potiče kvalitetnije prikupljanje pomoći potrebitima kroz biskupijski Caritas, ali pomaže i stradalnike u Ukrajini, kršćane u Siriji i Iraku, te višekratno kršćane u Svetoj Zemlji. Snažno se zauzima za prava manjina, ali i većine, rečeno je. Osuđuje napade raznih skupina u svijetu poput masakra Boko Harama u Nigeriji, ali javno osuđuje i napad na satirički tjednik Charlie Hebdo u Francuskoj.

Prepoznata je i biskupova briga za branitelje i njihove obitelji kroz molitvu križnog puta padinama Srđa i mise uz Dan dubrovačkih branitelja i druge obljetnice, kao i kroz susrete s udrugama iz Domovinskog rata. Zauzima se za oprost što se vidjelo iz njegovih propovijedi u Vukovaru i na Bleiburgu, ali i u Dubrovniku u različitim prigodama.

Navodeći sve službe koje je kao biskup vršio u tijelima HBK, rečeno je kako je on sada predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj.

– Hrvatska javnost deklarirala ga je kao osobu otvorenosti i dijaloga – zaključio je predstavljač. Plaketu biskupu uručio je Jadranko Črnko.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari