Pratite nas

Najave

ZVON za Vukovar svake godine 18. studenoga u 18 sati i 11 minuta

Objavljeno

na

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, a s ciljem da se taj spomen održi živim u svim građanima naše Domovine, Franjevački samostan u Vukovaru odlučio je upotpuniti obilježavanje 18. studenoga u Vukovaru s dvije nove inicijative „ZVON za Vukovar“ i „Zid križeva“.

Inicijativa „ZVON za Vukovar“ odnosi se na ideju da svake godine 18. studenoga u točno 18 sati i 11 minuta zvona svake crkve u Hrvatskoj zazvone u znak sjećanja na žrtvu Vukovara, pozivajući na molitvu kako za žrtve zlodjela tako i za one koji su ih počinili.

Druga inicijativa pod nazivom „Zid križeva“ rodila se spontano. Naime, mnogi hodočasnici koji su proteklih godina pohodili Franjevački samostan prilikom posjeta Vukovaru na dar su poklanjali križeve koje su donosili iz svojih župa. Promatrajući tu spontanu želju hodočasnika iz raznih župa da njihovi križevi ostanu u Vukovaru kao znak da su ga pohodili, franjevci su je odlučili proširiti i ovjekovječiti na poseban način.

Sukladno tome su prilikom formiranja Franjevačkog muzeja Vukovar izdvojili prostor u kojem će izložiti, osim ovih križeva koji su doneseni tijekom godina, i po jedan križ iz svake župe u Hrvatskoj. Franjevci pozivaju sve župne zajednice da hodočasteći u Vukovar donesu križ na dar iz svojega mjesta. Križ treba biti u veličini do 30 centimetara s naznačenim imenom župe i mjesta na poleđini.

Tumačeći u dopisu razloge ovih inicijativa, gvardijan franjevačkog samostana fra Ivica Jagodić istaknuo je da je Dan sjećanja na žrtvu Vukovara jedna od najvažnijih obljetnica novije hrvatske povijesti uopće.

„Baš kao i proteklih godina, i ove će se godine toga dana deseci tisuća hodočasnika uputiti istim onim poznatim nam putem, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja, kojim je koračala kolona prognanih Vukovaraca na isti ovaj dan prije 27 godina, a kako bi odali počast žrtvi grada Vukovara. Vjerujem da važnost ovog događaja za sve građane ove zemlje nije potrebno osobito isticati, dok tome najbolje svjedoči snažna medijska pozornost koja je tih dana usmjerena na Vukovar, kao i veliki broj ljudi koji nazoče samom obilježavanju“, napomenuo je fra Ivica.

Upozorio je pri tome da „unatoč svim naporima da se žrtva Vukovara naglasi i da se svijest o njoj održi živom u srcima hrvatskog naroda, vrijeme, baš kao i uvijek, čini svoje“. Primijetio je da se nakon 27 punih godina smanjuje svijest o toj iznimno važnoj obljetnici, osobito među mladima. Potkrijepio je to rezultatima ankete rađene Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010. u kojoj se ispitanike pitalo što se u novijoj hrvatskoj povijesti dogodilo 18. studenoga, a niti jedan od 40 ispitanika nije znao točno odgovoriti.

ika

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Poziv na izvedbu predstave ‘Skupljanje kostiju’

Objavljeno

na

Objavio

Uoči obilježavanja 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Maslenica 93“ Udruga veterana 4. gardijske brigade u suradnji sa župom Sv. Spasa i KUU Sv. Kliment Gornje Sitno organizira izvedbu predstave „Skupljanje kostiju“ u nedjelju, 20. siječnja 2019. godine u 19 sati, u Kripti – pastoralnoj dvorani u župi Sv. Spasa na Mejašima.

Riječ je o ratnoj monodrami u izvedbi dramske umjetnice Mladenke Gruice i KUU Sv. Kliment Gornje Sitno, nastala na motivima svjedočanstva pokojne Grle Pedić o stradavanju u mjestu Paljuv u zadarskom zaleđu za vrijeme Domovinskog rata, a koje je oslobođeno akcijom Maslenica.

Prije same izvedbe ratne monodrame bit će služena sveta Misa za Domovinu i sve poginule i nestale hrvatske branitelje u VRO „Maslenica 93.“ u župi Sv. Spasa na Mejašima s početkom u 18 sati, koju će predvoditi župnik don Anđelko Dukić te župni vikar don Ante Bitunjac.

Također Udruga veterana 4. gardijske brigade će prije svete Mise u prostorijama Udruge ugostiti sudionike akcije spašavanja na Maslenici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu u državnom posjetu Turskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu u uzvratnom državnom posjetu Republici Turskoj na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Kako se u utorak doznaje u Uredu predsjednice, državni posjet Turskoj predsjednica Grabar-Kitarović započet će polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka, te radnim sastankom s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.

Nakon svečanog dočeka u Uredu turskog predsjednika predsjednica Grabar-Kitarović i turski predsjednik Erdogan imat će tête-á-tête razgovor nakon čega slijedi bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.

U nazočnosti dvoje predsjednika potpisat će se Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH, kazali su izvori iz Ureda predsjednice.

Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma.

Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH potpisat će muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.

Nakon potpisivanja tih dokumenta predviđene su izjave za novinare dvoje predsjednika.

Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja i ovaj posjet bit će još jedna prilika za nastavak i jačanje dijaloga na najvišoj razini između dviju država, ističu izvori iz Ureda predsjednice.

Turski predsjednik Erdogan boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., kada je sudjelovao na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj.

Predsjednica Grabar-Kitarović boravila je u radnom posjetu Turskoj u siječnju 2018., a dvoje predsjednika susrelo se i na margini jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Na svečanom obilježavanju 100 godina islama u Hrvatskoj turski predsjednik izrazio je zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice u hrvatskom društvu istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, te poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

Važna tema razgovora dvoje predsjednika bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.

Predsjednik Erdogan rekao je na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016. da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje posebice je istaknuo turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.

U tom pogledu od tada je ostvaren napredak.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.

U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, doznaje se iz izvora u Uredu predsjednice.

Godine 2015. trgovinska razmjena s Turskom iznosila je 348,8 milijuna američkih dolara.

Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku.

Posjet se događa u važnom vanjskopolitičkom trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.

Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i gdje ima značajna ulaganja.

U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Isto tako, Hrvatska će ponovno izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.

Hrvatska je, kako je prošle godine u Ankari naglasila predsjednica Grabar-Kitarović, posebice zahvalna Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om sklopljenog 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari