O knjizi „Vareš i vareški kraj kroz stoljeća“ je govorio njen urednik i autor, književnik Željko Ivanković, urednik fotografije Mladenko Marijanović i u ime nakladnika Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak. Prisutnima se obratio i domaćin predstavljanja, ravnatelj Matice Mijo Marić

Divot-izdanje „Vareš i vareški kraj kroz stoljeća”, prva monografija o tom brdskom srednjobosanskom gradu i rudom bogatom kraju  predstavljena je 14. studenoga u Hrvatskoj matici iseljenika. O knjizi je govorio književnik Željko Ivanković, urednik knjige i autor teksta, urednik fotografije Mladenko Marijanović i u ime nakladnika Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak. Također, prisutnima se obratio i domaćin predstavljanja, ravnatelj Matice Mijo Marić.

– Ovom doista veličanstvenom knjigom – bogatoga sadržaja i magične likovnosti – autorski tim Željka Ivankovića oživotvorio je dušu Vareša – i u radosti i u tjeskobi – u nadi ljudskoga života, vidljivoj u onoj jednostavnoj Andrićevoj devizi „da je čovjek dužan svome zavičaju“. Ova je knjiga više od zavičajne monografije, ona je raskošni pisani spomenik od najstarijih do suvremenih naraštaja kroničara Vareša u svim granama ljudske djelatnosti – od metalurgije do književnosti. U 65 tematskih cjelina s nadahnutim epilogom opisani su dominantni kulturni, povijesni i gospodarski izazovi Vareša i njegove prirodne ljepote, zaključio je Matičin ravnatelj Mijo Maarić obraćajući se publici i gostima.

Predstavljanju su, uz brojne zagrebačke i domaće Vareške i Varešake nazočili: izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića i zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić; predsjednik zagrebačke Gradske skupštine prof. dr. sc. Drago Prgomet, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Toni Biluš, koordinator zagrebačke promocije akademik Anto Markotić, voditelj Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata u BiH u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Ivan Zeba te prvi urednik hrvatskog lista Bobovac Čedomir Jelić, čija se proslava 300. broj upravo sprema.

Monografija na gotovo 400 stranica, popraćenih s više od 600 fotografija i ilustracija i odgovarajućim znanstvenim aparatom, obogaćena je i dodatkom – Leksikonom uglednih Varešana koji je priredio Vladimir Ruf. Zagrebačka promocija, nakon kolovoške premijere u Varešu, održala se pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Vodila ju je, s puno mara, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo i urednica Matičina ljetopisa Vesna Kukavica.

Spomen Vareša star je oko 550 godina, a ipak, navodi urednik monografije, vareški kraj s Dabravinama, Zvjezdangradom, Bobovcem, Perunom, Borovicom, Dubošticom, Jelaškama, Oćevijom, Brgulama ispisuje povijest dugu dva tisućljeća. Na jednom mjestu su tako sabrani, i ukoričeni, svi zapisi i spoznaje generacija istraživača kao što su Radimsky, Sergejevski, Kreševljaković, Filipović, Bešlagić, Basler, Anđelić, Đaković, Mikolji, Džaja…, kao i Benić, Batinić, Katzer, Ćorović, Protić, Palavestra, Zirdum, Bugarski… ili, pak, Varešani kao što su Žuljić, Gavran, Tokmačić, Matić, Mlivončić. O takvoj su knjizi, naime, dosada sanjale generacije Varešana, pa je i općinska vlast, u razdoblju od 1966. do 1978., u barem tri navrata, pokušavala izdati, iako bezuspješno. To je, nakon četverogodišnjega rada, uspjelo izdavaču – vareškoj podružnici HKD „Napredak“. Respektabilnu uredničku ekipu, uz već spomenute, činili su i Mladen Divković, dizajner i likovno-tehnički i grafički urednik  te Jelena Jurić, lektorica i redaktorica.

O knjizi kao ‘dragocjenom spomeniku i memorabiliji ‘znalački je pisao, nažalost zbog unaprijed preuzetih obveza odsutni ali najavljeni promotor, književnik Miljenko Jergović, kazavši kako je i ova, kao i svaka dobra i već pomalo starinska zavičajna monografija, puna anegdotalnih zanimljivosti, antropoloških i povijesnih bizarnosti, ali i izvanrednog, rijetko viđenog vizualnog materijala. Tu je, rekao je, i kratki, vrlo instruktivni pregled Vareša u književnosti i umjetnosti, te, na samom kraju, mali leksikon vareških uglednika, od fra Matije Divkovića i fra Filipa Lastrića, preko Novaka Simića i Mila Cipre, do glumca Bore Stjepanovića, pravoslavnog vladike Grigorija, književnice Aleksandre Kardum, profesorice Mirjane Kasapović.

Iznenadi se čovjek tko je sve iz ili od Vareša. Jergović, među inim, poručuje kako Ivanković uravnoteženo piše o vareškom kraju kao jednom od katoličkih središta Bosne, o procesu islamizacije, o doseljavanju pravoslavaca iz istočne Hercegovine i Crne Gore nakon što je Eugen Savojski krajem sedamnaestog stoljeća poharao i opustošio Bosnu, i o okolnostima stvaranja one kulturne i nacionalne strukture kakvu prepoznajemo u dvadesetom stoljeću. Lijepo bi bilo kad bi, kao što je to običaj u bogatijim i razvijenijim kulturama, zaključuje, bila objavljena i u standardnom knjiškom formatu, bez ilustracija ili s krajnje reduciranim fotomaterijalom. Monografije, naime, služe za listanje. Jergovičevu recenziju pročitala je studentica Mihaela Lekić, moderatorica ljetošnjeg vareškog predstavljanja monografije.

Ukratko, promotori i brojna nazočna publika bez sumnje se slažu u ocjeni kako je predstavljena monografija namijenjena onima koji Vareš vole i znaju, ali još više onima koji ga žele upoznati, razumjeti, zapamtiti i zavoljeti.

Diana Šimurina-Šoufek

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

ZVONA VUKOVARA

Tiho plaču zvona stara
tu u srcu Vukovara,
oplakuju sve heroje
napaćene zemlje moje.

Oplakuju tužnu majku,
što je svoga sina dala
i broje joj suzu svaku,
što je s njenog lica pala!

Čekala je ona njega
i molila da se vrati,
volila ga iznad svega,
a sad u samoći pati.

Tužnom ocu pogled luta
tamo negdje u daljinu,
koliko je samo puta
pošao u susret sinu!?

Varaju ga suzne oči
pa ih često rukom briše,
srce hoće da iskoči,
ne može izdržat više!

Teška je to sudbina
i žalosti nema veće,
kad čekaš svoga sina
a znaš da više doći neće!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?