Pratite nas

Događaji

ZVONKO KUSIĆ: U kolektivnoj memoriji nacije ne postoji osoba koja bi više od Zrinskog simbolizirala domoljublje i naciju

Objavljeno

na

Povodom 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog jučer je u Šenkovcu kraj Čakovca na prigodnoj svečanosti u organizaciji Zrinske garde Čakovec otkriveno poprsje Zrinskog, rad čakovečkog umjetnika Mihaela Štebiha.

Tom su prigodom brojna izaslanstva iz Hrvatske i Mađarske položila vijence i zapalila svijeće kod mauzoleja obitelji Zrinski gdje su bili pokopani pripadnici ove hrvatske velikaške obitelji, a gdje je bila sahranjena i glava Nikole Šubića Zrinskog, koju je Zrinskom, nakon što je poginuo u obrani Sigeta od osmanske opsade 7. rujna 1566., dao odsjeći janjičarski zapovjednik.

Na svečanosti u Šenkovcu bio je i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, ujedno i predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, priopćio je u ponedjeljak navečer HAZU.

Kako se navodi, akademik Kusić istaknuo je na svečanosti da je Nikola Šubić Zrinski utjelovljenje hrvatskoga nacionalnog identiteta, a u kolektivnoj memoriji nacije ne postoji osoba koja bi više od Zrinskog simbolizirala domoljublje i naciju.

“Svaka nacija mora imati heroje na kojima se stvara onaj poriv koji je postojao i u Domovinskom ratu. Sve što se stvaralo kroz povijest i gradilo jednu naciju ne bi se moglo stvoriti da nije bilo onih koji su za to bili spremni umrijeti.

To je bio i Nikola Šubić Zrinski, kao i naši branitelji u Domovinskom ratu. Mi smo privilegirana generacija koja je doživjela slobodnu Hrvatsku, tisućljetni san da imamo svoju državu”, rekao je predsjednik HAZU.

Dodao je kako su, u toj kolektivnoj memoriji i u stvaranju identiteta nacije, mnogi utkali svoj rad i svoju žrtvu, a tu spada i obitelj Šubić Zrinski, velikaška obitelj iz 12. stoljeća porijeklom iz Bribira u Dalmaciji koja je kroz 800 godina ne samo prožela povijest Hrvatske, nego na neki način i ujedinila hrvatske krajeve.

“Meni je osobito drago da je Međimurska županija kao jedna od najrazvijenijih dio ove velike i slavne prošlosti kojom se ujedinjuje hrvatsko nacionalno biće“, rekao je akademik Kusić.

Pomoćnica ministra kulture Iva Hraste Sočo istaknula je da je u jubilarnoj godini pogibije Nikole Šubića Zrinskog potrebno obilježiti sva mjesta povezana s njim jer je on simbol borbe hrvatskog naroda za slobodu i pravicu, a protiv onih koji žele ugroziti najviše vrijednosti.

“Iako je Zrinski kod Sigeta položio život, mi se i danas njime ponosimo i stoga je Sigetska bitka njegova velika moralna pobjeda. Vjerujem da će njegov život, djelo i žrtva ostati uzor novim naraštajima kako se voli svoja domovina“, rekla je Hraste Sočo.

Međimurski župan Matija Posavec poručio je da je Zrinskom bitka kod Sigeta donijela svjetsku slavu te da bi, bez obrane toga grada, Europa danas drugačije izgledala.

Najavio je da će 16. rujna u Čakovcu biti otvorena izložba na kojoj će se izložiti kaciga i sablja Nikole Šubića Zrinskog koji se čuvaju u Beču.

Izaslanica tehničkoga premijera Tihomira Oreškovića Sunčana Glavak poručila je da “Zrinski ostaje putokaz i opomena kako se voli domovina”, dok je izaslanik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Slavko Barić ocijenio da je Sigetska bitka jedan od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti u kojoj je Zrinski pokazao odlike vođe i domoljuba, zbog čega je izvor nadahnuća i za umjetnike, kao i za vojnike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari