Pratite nas

Kultura

Zvonko Milas:  Fra Didak mi je profesionalno nadahnuće i svojevrsni primjer

Objavljeno

na

-Upravo je jedna od najvažnijih zadaća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je strateški cilj Vlade Republike Hrvatske, povezivanje Hrvata, ma gdje živjeli, te poticanje svijesti o jedinstvenosti hrvatskog nacionalnog bića. Ova kulturna manifestacija doprinosi tome. Ponosni smo jer je doprinos cijelom projektu dala i hrvatska Vlada putem natječaja za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH, naglasio je Milas i pozvao na zajedništvo kakvo je zagovarao fra Buntić.

Ime fra Didaka Buntića, velikog hercegovačkog franjevca, prosvjetitelja i humanitarca pripada u krug velikana hrvatskoga roda. On je u godinama gladi krajem I. Svjetskog rata, svojom razboritošću i aktivnošću osigurao smještaj i hranu brojnoj hercegovačkoj djeci i pri tom nije gledao niti na vjeru niti na naciju. Svojim urođenim poslovnim štihom fra Didak je u to vrijeme poticao hercegovačke seljake na unaprijeđenje gospodarstva. Imao je širok diapazon djelovanja te se brojni razvojni projekti toga vremena vežu za njegovo ime.

U sjećanje na ovog velikana hrvatskoga roda u Gradnićima se ove godine po 16. put događaju “Didakovi dani”, velika manifestacija posvećena ovom čovjeku, kojega mnogi nazivaju ocem Hercegovine. I upravo je na otvaranja ovogodišnje manifestacije fra Didaku u čast Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kazao kako su njemu osobno rad i djelovanje fra Didaka profesionalno nadahnuće i svojevrsni primjer:

-Upravo je jedna od najvažnijih zadaća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je strateški cilj Vlade Republike Hrvatske, povezivanje Hrvata, ma gdje živjeli, te poticanje svijesti o jedinstvenosti hrvatskog nacionalnog bića. Ova kulturna manifestacija doprinosi tome. Ponosni smo jer je doprinos cijelom projektu dala i hrvatska Vlada putem natječaja za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH, naglasio je Milas i pozvao na zajedništvo kakvo je zagovarao fra Buntić.

Zvonko Milas je i otvorio ovogodišnje 16. po redu Didakove dane, a koji, stoji u članku na internet stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, iz godine u godinu obnavljaju sjećanje na čovjeka koji je ostavio duboki trag u povijesti hrvatskoga čovjeka.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Po njima naša povijest se piše!

Objavljeno

na

Objavio

Svaki rat svoju priču ima!

RATNICI

Svaki rat svoju priču ima,
nisam ratnik, rastao sam s njima!
Oni su me naučili životu,
s njima sam upoznao Golgotu!

S njima sam ispraćao noći,
dok kap sna tražile su oči.
Uz njih čekao sam zore,
gledao sunce dok miluje gore.

Gledao njihova promrzla lica,
dok u kolo se hvatala vijavica,
dok je sva ta ratna strahota
uzimala danak mladih života!

Uvijek rado ih se sjetim!
Stihom u susret im poletim.
I često su mojim pjesmam tema,
mada mnogi’ među nama nema!

Mada mnogi s nama nisu više,
ovu suznu dolinu napustiše.
Al’ zauvijek su prijatelji moji,
istinski i pravi, hrvatski heroji!

I dok živim pisat ću o njima,
dok imalo života u meni ima.
Jer oni zaslužuju mnogo više,
po njima naša povijest se piše!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

‘Grad bez ptica’

Objavljeno

na

Objavio

Grad bez ptica

Hrvatska matica iseljenika kao organizator i domaćin poziva Vas na predstavljanje novog romana Grad bez ptica, Anite Martinac koje će se održati u četvrtak 20. veljače u 19.00 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu (Trg Stjepana Radića 3.)

U programu sudjeluju: Ante Beljo i general Ivan Tolj, koji će se osvrnuti na ovo djelo ne samo kroz književnu vrijednost nego i zastupljenost teme o povijesno političkoj i vojnoj važnosti. Program će modelirati Lejdi Oreb, a ulomke iz romana govorit će glumac Robert Kurbaša i autorica.

Anita Martinac (Mihić) rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru, gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata. Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, HKD Napredak Mostar, Hrvatske izvandomovinske lirike te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Dosad je objavila pjesme Krvari brig 1994., Ljubim te pjesmama 2012., U pogledu 2012., U susret Riječi 2013., Druga riječ je ljubav 2014., Budna 2017., romane Medaljon 2015., Posljednji 2016., Od Franje do Franje 2017., zbirku novela život nema naslova 2018. i bajke kako je Pjev naučio raditi 2019.

Novi roman Grad bez ptica 2019. objavilo je Središte Hrvatskoga svjetskog kongresa za istraživanje totalitarizma. Knjiga opseže 229 str. i satkana je od 45 poglavlja, u kojima kroz optiku neposrednih sudionika donosi kako njihovu jedinstvenu i pojedinačnu sudbinu, tako i cjelokupnu sliku presjeka stanja u periodu od 1990. do 1992. na području Hercegovine. Radnja novoga romana, intrigantnog naziva, smještena je upravo u Mostar, rodni grad književnice, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo, koje je obilježeno sukobima i ratom. 

Književnica Anita Martinac u isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči čitatelju daje ključ da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu. Svi likovi su stvarne osobe, kao i događaji o kojima piše. Po riječima književnih kritičara, Martinac je obogatila hrvatsku književnost, a više puta je i nagrađivana za svoj rad. (https://anitamartinac.com/ )

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari