Pratite nas

Intervju

ZVONKO MILAS ‘Naš nacionalni i gospodarski interes je poticati povratak iseljenika’

Objavljeno

na

G. Milas, kako se snalazite na novoj poziciji? Već ste naveliko krenuli u posao, obišli ste Hrvate u BiH, sastali se s Hrvatima iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Austrije, Argentine, Mađarske

– Moram priznati da nisam očekivao da će odmah po preuzimanju dužnosti stići toliko poziva za posjetom od strane naših zajednica i udruga koje djeluju izvan Hrvatske. To pokazuje kolika je njihova želja, ali i potreba za uspostavljanjem kvalitetne suradnje s matičnom domovinom. Čestitke i dobre želje stižu sa svih kontinenata – što samo govori o hrvatskom bogatstvu i potencijalu, nažalost, raseljenom diljem svijeta. Kad kažem nažalost – mislim na misao pokojnog kardinala Kuharića koji je rekao da se domovina nikad ne napušta bez tuge. Milijuni naših sunarodnjaka diljem svijeta, koji su iz različitih razloga, bilo ekonomskih ili političkih, napuštali svoj dom i danas su snažno vezani za Hrvatsku. Stoga mi ova dužnost predstavlja iznimnu odgovornost, ali i čast. Moj cilj i želja je da Ured postane središte dobrih ideja za jačanje suradnje, polazište kreativnih inicijativa za unapređenje naših međusobnih odnosa i mjesto susreta domovine i svih Hrvata izvan Lijepe naše.

[ad id=”93788″]

Što vi vidite kao najveće probleme hrvatskog iseljeništva u čije rješavanje ste krenuli ili to uskoro planirate?

– Kao prioritet u radu s našim iseljeničkim zajednicama postavili smo potrebu jačanja veza domovinske i iseljene Hrvatske s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, osobito među naraštajima Hrvata rođenima u iseljeništvu. Kada govorim o jačanju tih veza prije svega mislim na potrebu jačeg kulturnog i gospodarskog povezivanja iseljeništva s domovinom te poticanja njihova snažnijeg uključivanja u cjelokupni društveni i politički život Hrvatske. Naš konačni cilj je potaknuti i poticati njihov povratak i trajni ostanak u Hrvatskoj. U tom smislu prepreka zna biti nepoznavanje jezika. Kako to nikome od naših sunarodnjaka koji žive izvan Lijepe naše ne bi bio problem, neke mjere i korake smo već napravili. Naime, već dugi niz godina postoji program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj. No, on je bio vremenski ograničen na jedan ili eventualno dva semestra po stipendistu. Kako to nije dovoljno za uspješno svakodnevno, ali i poslovno komuniciranje, ove godine smo, s ciljem poticanja ostanka naših stipendista u domovini svojih predaka – bilo zbog nastavka studija ili zbog trajnog nastanjena u Republici Hrvatskoj, omogućili odobrenje stipendija za treći i/ili četvrti semestar. Osim učenja jezika, prilika je to i da bolje upoznaju našu kulturnu i prirodnu baštinu, naše ljude, što će, vjerujem biti dodatni motiv za trajni povratak.

Mislite li da je ostvarivo da se uskoro uvede elektroničko glasovanje na izborima na kojima iseljenici imaju pravo glasa?

– Na posljednjim parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj u studenom 2015., u XI. Izbornoj jedinici glasovalo je 28.917 birača, od toga najveći broj birača u Bosni i Hercegovini. Kada znamo da je broj Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske stostruko veći, svi mi u Hrvatskoj se trebamo zapitati poštujemo li osnovna demokratska prava i načela – osigurati svojim državljanima pravo da biraju svoje zastupnike tj. glasuju. Dosadašnja praksa smanjivanja broja biračkih mjesta onemogućila je to pravo brojnim našim sunarodnjacima. Čuo sam i da su od strane nekih udruga pokrenute i ustavne tužbe. Sve to nije dobro za ukupni razvoj i unapređenje naših međusobnih dobrih odnosa. I šalje lošu poruku. Stoga smatram da je tu nepravdu potrebno što žurnije ispraviti. Hrvati izvan Hrvatske imaju pravo i trebaju imati iste mogućnosti za ostvarivanje tog prava kao i građani koji žive u RH. A hoće li to biti elektroničko ili dopisno glasovanje ili će se osigurati veći broj biračkih mjesta, neka procjeni struka.

 
Milas tijekom susreta s učenicima, pripadnicima hrvatske manjine iz Rumunjske (Karaševo) koji su prvi puta posjetili domovinu svojih predaka

Neki iseljenici koji bi se željeli u mirovini vratiti u Hrvatsku od toga odustaju jer smatraju da im država uzima preveliki dio mirovine. Primjerice, oni iz Švicarske. Mislite li da su moguće reforme poreznog sustava u smjeru koji bi im povratak učinio privlačnim?

– Po mom sudu pitanje dvostrukog oporezivanja mirovina naših umirovljenika/povratnika je davno trebalo riješiti. Naša želja i naš interes je da se vrate i da žive u svojoj domovini. Prije svega, nadamo se da će se za njihovim primjerom povesti i njihova djeca i unuci. S njihovim povratkom mijenja se i demografska, ali i gospodarska slika Hrvatske. U tom smislu, naša zadaća je ukloniti sve administrativne i druge barijere da svima koji se žele vratiti – to i omogućimo.

Kako vratiti povjerenje iseljenika u institucije hrvatske države? Mnogi od njih su vrlo skeptični prema ulaganjima, povratku i sl. s obzirom na loša iskustva iz prošlosti.

– Povjerenje je važna, ako ne i najvažnija, karika u svim odnosima. Loša iskustva iz prošlosti su iskustva iz prošlosti. Svatko od nas ih zasigurno ima. No vjerujem da iste greške, kao već zrela država, nećemo ponavljati. Naime, naš je trajni nacionalni i gospodarski interes, a ne samo zakonska obveza, kako sam već rekao, poticati povratak iseljenika i njihova ulaganja u Hrvatskoj. Hrvatska je ulaskom u EU postala poduzetnički i gospodarski atraktivna zemlja. Naši iseljenici su prepoznali taj potencijal te su neke inicijative s njihove strane već pokrenute – od organiziranja konferencija na ovu temu do konkretnih projekata. No, po mom sudu i mi i Hrvatskoj se moramo aktivnije uključiti i na tom novom poduzetničkom valu zanimanja za suradnju na gospodarskom polju, preuzeti značajniju ulogu. Dobra volja, ali i zakonski okvir postoji – potrebno ga je staviti u funkciju. Mi u Državnom uredu ćemo zasigurno biti pokretači tih promjena te ćemo svakako nastojati i ustrajavati u snažnijem otvaranju gospodarske komunikacije i suradnje između Hrvatske i hrvatskog iseljeništva.
 
Predstojnik Milas i Miroslav Piplica, predsjednik Austrijsko – hrvatske zajednice za kulturu i šport i član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske 

Što mislite o ideji da se u okviru Vašeg ureda organizira dodjela nagrada zaslužnim iseljenicima, a što bi se moglo organizirati u Zagrebu i postati tradicija?

– Mi u Uredu smo već razgovarali o tome. Zakonska podloga za takvo što postoji. Naime, u čl.11 Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske stoji – citiram: ‘Vlada Republike Hrvatske dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske’. Mislim da je važno da se ovaj prijedlog realizira te da se i na simboličan način – dodjelom priznanja – valorizira nemjerljiv doprinos Hrvata izvan Republike Hrvatske u stvaranju, razvitku ali i promociji naše domovine diljem svijeta. Samo činjenica da su sva tri hrvatska nobelovca rođena ili su djelovali izvan Lijepe naše dovoljno govori o potrebi da i mi u Hrvatskoj trebamo prepoznavati i vrednovati brojne uspjehe i postignuća Hrvata koji žive izvan granica naše zemlje. Jer svaki uspjeh, svaka njihova nagrada i nas u Hrvatskoj čine neizmjerno ponosnim.
Planirate li uskoro i neka putovanja na dalje relacije, kako bi se još bolje upoznali sa iseljenicima iz Argentine, Australije, SAD…?

– I u svom dosadašnjem radu, imao sam prigodu upoznati brojne naše iseljeničke zajednice i njihov rad. Ostao sam zadivljen s koliko ljubavi, primjerice druga i treća generacija potomaka naših iseljenika i dan danas pričaju o domovini svojih očeva, djedova i baki. Vezanost uz Hrvatsku je neraskidiva. Ponosno ističu pripadnost svom hrvatskom narodu, a njegovanje i čuvanje hrvatskog identiteta je prioritet u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Stoga se veselim ponovnim susretima, a rad s hrvatskim iseljeničkim zajednicama bit će u svakodnevnom fokusu cijelog Ureda.

Zoran Stupar/Croexpress
https://kamenjar.com/polozaj-hrvatske-nacionalne-manjine-u-madarskoj/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Kolinda Grabar-Kitarović – ‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Objavljeno

na

Objavio

Portal njemačke inicijative Lica demokracije (Faces of Democracy) objavio je danas veliki intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u kojem je ona ponovila svoju poznatu tvrdnju kako je demokraciju sanjala još dok je, kao djevojčica, odrastala u komunističkoj Jugoslaviji.

– Sjećam se koliko sam, kao djevojčica koja je odrastala u komunističkoj Jugoslaviji, čeznula za demokracijom. Željela sam pobjeći od opresije, nedostatka slobode i manjka prava na osobni izbor. To me motiviralo da postanem studentica na razmjeni u Sjedinjenim Američkim Državama. Kada sam se vratila, bilo mi je još teže prihvatiti sustav promašenih ekonomskih politika, nedostatak vrijednosti, nedostatak poštovanja i demokratskih institucija te nejednakost građana pred državom i zakonom. Tada sam se pridružila pokretu za nezavisnost Hrvatske koja je željela postati dijelom obitelji demokratskih zemalja – rekla je Grabar-Kitarović za Faces of Democracy.

Ulazak u Schengen i Eurozonu su prioriteti

Predsjednica je istaknula kako najvažnijim europskim postignućima smatra mir, slobodu, demokraciju, jednakost i ljudska prava.

– Lako je slobodu koja nam je dana uzeti zdravo za gotovo. Lako je zaboraviti snažnu želju zemalja iza takozvane Željezne zavjese, iza visokog zida koji je razdvajao Europu, da postanu dijelom slobodnog svijeta. Ali ta nas je želja vodila i ohrabrivala u borbi za demokraciju. Hrvatska se toga dobro sjeća, a moje osobno iskustvo učinilo je da mnogo više poštujem demokraciju i demokratske vrijednosti. Kao zemlja koja je imala tešku povijest, komunizam i rat kojim je morala steći svoju slobodu, mi itekako cijenimo mir, slobodu, demokraciju, prosperitet i stabilnost – rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

U nastavku je komentirala i predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom Unijom u prvoj polovici 2020., odgovarajući na pitanje što je s ulaskom u Eurozonu te u Schengen.

– Ulazak u Schengen i Eurozonu neki su od naših nacionalnih prioriteta na kojima ćemo raditi u narednom periodu, a na globalnoj razini smo spremni započeti proces pridruživanja OECD-u. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom fokusirat ćemo se na rast i razvoj, naročito mladih, energetiku, prijevoz, digitalizaciju, te na osnaživanje sigurnosti naših građana. Trudit ćemo se učiniti vidljivima naše politike u kojima možemo demonstrirati svoj “know-how”, poput turizma i pomorstva. Naš je cilj i proširenje Europske Unije, ili – kako ja to volim zvati – njena konsolidacija. Stoga ćemo dvadeset i dvije godine nakon prvog Zagreb summita održati EU-WB summit u svibnju iduće godine, kako bismo vidjeli i proširili perspektive zemalja Jugoistočne Europe – kazala je hrvatska predsjednica.

‘Val iseljavanja je usporio’

Osvrnula se i na hrvatsko članstvo u NATO savezu komentiravši kako je NATO desetljećima ključni stup euroatlantske sigurnosti.

– U našem su okruženju izazovi nestabilnosti koji se protežu od juga do istoka, bilo da se radi o tradicionalnim opasnostima ili novim sigurnosnim izazovima poput hibridnih prijetnji, terorizma, ekstremizma ili nekontrolirane migracije masa. U takvim okolnostima važnost NATO-a za Europu i Hrvatsku, za sigurnost i stabilnost, ostaje neupitna. Hrvatska predanost NATO-u rezultat je želje za postizanjem europskih ciljeva – slobode i mira. To smo dokazali svojim aktivnim sudjelovanjem u svim većim NATO-ovim misijama i operacijama, u Afganistanu, Kosovu i na Mediteranu, kao i u akciji Forward Presence u Litvi i Poljskoj – pojasnila je predsjednica.

Iako je načelno podržala osnivanje europskih sigurnosnih snaga, Grabar-Kitarović rekla je kako smatra da će NATO ostati ključnim elementom europske sigurnosti.

Novinar u pitanju ističe i problem iseljavanja s kojima se Hrvatska suočava, navodeći bez citiranja izvora podatak o 50 tisuća iseljenih iz Hrvatske, od kojih mnogo odlazi baš u Njemačku. Stoga ga je zanimalo kako predsjednica namjerava zaustaviti taj odljev mozgova.

– Odljev mozgova prisutan je kao posljedica našeg ulaska u EU. Sve nove zemlje članice iskusile su taj fenomen. Demografija je visoko na mojoj agendi kao predsjednice od početka mandata. Hrvatska ima talentirane i obrazovane mlade ljude koji dobro prolaze na tržištu rada širom Europe. Uvjerena sam da se postupak iseljavanja usporava, no pred nama je još mnogo posla. Važno je da usvojimo politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Povećanje broja radnih mjesta i rast BDP-a u kombinaciji sa specifičnim, ciljanim mjerama za mlade krucijalni su u ovom trenutku. Također, moramo početi stimulirati povratak naših nedavnih iseljenika – rekla je predsjednica.

Navela je i kako je Hrvatska zemlja jednakosti po spolu.

– Mi smo jedna od samo četiri od 193 zemlje članice UN-a na svijetu koja ima ženu na čelu države izabranu voljom naroda. Imali smo ženu premijerku, ministrice vanjskih poslova, obrane… Ponosna sam što sam nedavno preuzela predsjedavajuće mjesto u Vijeću žena lidera (CWWL), jedine organizacije na svijetu koja okuplja sadašnje i bivše predsjednice država i vlade. U Hrvatskoj je rodna ravnopravnost zacrtana Ustavom kao jedna od najvažnijih ustavnih vrijednosti. Imamo čitav raspon institucionalnih mehanizama kojima štitimo građane od diskriminacije temeljene na spolu kao i od svih oblika obiteljskog nasilja. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima Pučku pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Naš posao nije gotov sve dok nije postignuta puna ravnopravnost spolova, u Europi i u cijelom svijetu – rekla je.

‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Predsjednica je podsjetila da je hrvatska zahvaljujući poduzetim mjerama povećala broj žena poduzetnica za 23 posto u proteklih 15 godina. Imamo manju razliku u plaćama između muškaraca i žene nego što je to europski prosjek (10 posto u odnosu na europskih 16 posto). Od 2003. 344 žene iz Hrvatske sudjelovale su u mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta. Naravno, mislim da nema dana kada ne primijetim barem neki oblik diskriminacije, rodnih stereotipa i jezika koji je na granici govora mržnje – istaknula je Grabar-Kitarović.

Portal Faces of Democracy podsjeća da je predsjednica “osvojila srca ljudi diljem svijeta” kao vatrena navijačica tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Stoga ih je zanimalo hoće li i na prvenstvu u Kataru osvanuti u kockicama ako osvoji drugi predsjednički mandat.

– Prvo moram još jednom reći koliko sam, neizmjerno ponosna na našu reprezentaciju i povijesno drugo mjesto na SP-u u Rusiji. Ponosna sam na način kojim su igrali, ali i na njihovu strast te srce koje su ostavili na terenu. Ponosna sam i na ljude u Hrvatskoj, njihov osjećaj ponosa, zajedništva, pripadnosti i ljubavi prema Hrvatskoj, što se tih dana moglo osjetiti u cijeloj zemlji. Naravno da se tome nadam i u Kataru. Bila predsjednica ili ne, sigurno ću u kockastom dresu navijati za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Škoro misli ozbiljno!? – ‘Neću bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene’

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro misli ozbiljno. To je dojam koji se stekne kada dva sata s ovim estradnim umjetnikom razgovarate o njegovoj mogućoj predsjedničkoj kandidaturi. Na nedavnoj HRT-ovoj izbornoj anketi osvojio je 9 posto glasova, a da nitko nije ni znao da bi on mogao ući u bitku za Pantovčak, piše JutarnjiList.

Škoro još uvijek ne otkriva hoće li se uistinu upustiti u utrku protiv aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i najvjerojatnije bivšeg premijera Zorana Milanovića, no sudeći prema njegovim odgovorima, to je zapravo vrlo izgledno. I vrlo je jasno tko ga gura i čijoj se potpori nada ovaj pjevač, doktor znanosti, narodni zabavljač s fakultetskim diplomama iz građevine i ekonomije, televizijski voditelj, nekadašnji član HDZ-a na čijoj je listi 2008. izabran u Sabor i koji je još 90-ih obavljao dužnost generalnog konzula u Mađarskoj.

Koliko je ovo ozbiljno?

– U životu je sve ozbiljno. U sve što radim ulazim ozbiljno i volio bih da ljudi onda to shvate tako. Baš kao što to shvaća moja publika. Ne volim površnost ni kad su u pitanju moje pjesme, moji koncerti ili moji studenti.

No mnogi vas smatraju neozbiljnim.

– Znate, uvijek je sve pitanje forme i sadržaja. Vodim se temeljnim vrijednostima koje sam popio s majčinim mlijekom. Ne rasuđujem ljude po članskim iskaznicama, izgledu, obrazovanju, vjeri, naciji, po onome što čujem o njima, nego na temelju vlastitog dojma i sposobnosti. Stvar je tog sadržaja i forme. Ja taj sadržaj, neke ozbiljne stvari ponekad zapakiram u neku zafrkanciju, neku ironiju, no to je već stvar forme i mog karaktera. Takav sam. Kao što je takav bio moj otac, posebno moj stric Pero, pa moj djed i brat od mog djeda, čuveni stric Andrija. Za njega kažu da je bio zafrkant, ali mudar zafrkant. On kada bi nešto okrenuo na šalu, trebalo bi dva, tri puta okrenuti i vidjeti što se nalazi ispod kamena. Ovo je ozbiljno, no trebalo bi dva, tri puta okrenuti kamen da se vidi što se nalazi ispod kamena. Bez ikakve primisli, bez fige u džepu.

Golica li vas ta mogućnost da početkom sljedeće godine stanete na Trg svetog Marka i krenete čitati ‘prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda…’.

– Sviđa mi se riječ golica. No nisam razmišljao ni približno tako daleko. Dapače, do prije neki dan nisam uopće ozbiljno razmišljao o mogućnosti kandidature. Puno toga bih se trebao odreći i žrtvovati da bih radio posao u kojem znam da će mi raditi sve ono što će mi raditi. A opet, nisam od onih koji će bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene, kazao je Škoro, piše JutarnjiList.

Thompson o Škori kao predsjedničkom kandidatu i bi li se možda i on kandidirao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari