Connect with us

Pregled

Zvonko Milas: Od 1. siječnja kreće tzv. Peti kanal HTV-a za hrvatsko iseljeništvo

Published

on

U Mostaru i Sarajevu opet otvaramo dopisništva HRT-a koja su ukinuli Radman i SDP!

Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas u petak je u Hrvatskom saboru podnio, punim nazivom, Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2016. godinu.

Zaštita prava i interesa Hrvata izvan RH

Opstojnost i prosperitet hrvatskog naroda izvan RH predstavljaju važan preduvjet za ostvarivanje cjelovitoga demografskog, političkog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske.

Temeljne su zadaće Središnjeg ureda, između ostalog, zaštita prava i interesa Hrvata izvan RH; uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan RH te jačanje njihovih zajednica; poboljšanje suradnje, posebno one gospodarske s Hrvatima izvan RH; poticanje povrataka iseljenika (dijaspore) u RH i njihovo uključivanje u njen gospodarski i društveni život; koordinacija i nadzor aktivnosti između ministarstava i ostalih tijela državne uprave pri suradnji s Hrvatima izvan RH – rekao je Milas u uvodnom dijelu svog obraćanja.

Državni tajnik Milas potom je predstavio programe i projekte koje Ured provodi u suradnji s Hrvatima u BiH, hrvatskom manjinom u 12 europskih zemalja (Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji) te našim iseljeništvom u europskim i prekooceanskim zemljama:

Povećana pomoć za Hrvate u BiH

Za 65 programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH prošle je godine Vlada RH odobrila 20 milijuna kuna, a našim manjinskim zajednicama dodijeljena su tri milijuna kuna.

Za programe i projekte hrvatskih iseljeničkih udruga u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi osigurano je pak 1,1 milijun kuna. Tu su i stipendiranja studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan RH, Program učenja hrvatskog jezika, financiranje nakladništva hrvatskog iseljeništva… sve s ciljem promicanja veza, jačanja suradnje i očuvanja identiteta Hrvata iz cijelog svijeta.

Vrijedi naglasiti da je naša Vlada, predvođena predsjednikom Plenkovićem, 2017. još i povećala izdvajanja za programe i projekte od interesa za Hrvate izvan RH u odnosu na prošlu godinu.

Suradnja s Katoličkom Crkvom

Naglasio je da Središnji državni ured posebno dobro surađuje s Hrvatskom maticom iseljenika, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te saborskim Odborom za Hrvate izvan RH:

Također, važno je istaknuti konstruktivnu suradnju s Katoličkom Crkvom, odnosno s Hrvatskom inozemnom pastvom (Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu zajednički je ured Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine – op. ur.) i hrvatskim katoličkim misijama koje su desetljećima bile nositelji očuvanja hrvatskog identiteta diljem svijeta.

Dopisno glasovanje

Na koncu izlaganja, Milas je istaknuo da je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković kao zadaće od strateškog interesa istaknuo potrebu pronalaženja zakonskih rješenja i mjerodavnih propisa  za olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda, njihove potomke i bračne drugove te za primjereno ostvarivanje biračkog prava, tj. mogućnost uvođenja dopisnog glasovanja:

Djela, a ne riječi!

Hrvatski narod u BiH je strateška prioritetna Vladina zadaća, a odlazak među ljude je podjednako važan kao i konkretna materijalna pomoć. Predsjednik Plenković u prvoj godini svog mandata već je sedam puta posjetio BiH!

Mogu najaviti da u Mostaru i Sarajevu uskoro ponovno otvaramo HRT-ova dopisništva koja je bez nekoga suvislog objašnjenja ukinuo Gordan Radman u mandatu SDP-ove Vlade, a da od 1. siječnja kreće tzv. Peti kanal HTV-a za hrvatsko iseljeništvo.

Potpora svih klubova

Središnji državni ured za Hrvate izvan RH prvi je put od svog osnutka 2012. podnijelo Izvješće Hrvatskom saboru te za svoj rad, neuobičajeno, dobilo potporu svih klubova zastupnika.

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

facebook komentari

Advertisement
Comments

Pregled

Nika Pinter: ‘Lijepo je da se misli o tome što presuda hrvatskoj šestorki znači, ali sada je kasno!’

Published

on

Foto: Narod.hr

„Sve ovo trebalo je reći znatno ranije – i ovaj skup sazvati i o svemu ovome govoriti. Ne možda 2004., nego i prije. Ali se sjećam 2004. kada smo Suzana Tomanović koja je bila u obrani g. Prlića, i ja, od svakoga tko nas je htio slušati molili da nam se pomogne, da se obrani pomogne. Ne, nismo tražili novce. Tražili smo konzultacije, tražili smo mogućnost da imamo dobre stručnjake, tražili smo osobe koje bi nam pomagale da na odgovarajući način argumentirano odgovorimo na teze koje su besramno bile obrušene na Hrvatsku u toj optužnici protiv Šestorke“ rekla je Nika Pinter, odvjetnica generala Praljka, u završnom dijelu znanstvenog skupa HAZU koji se održao u petak, 23. veljače, pod nazivom: „Pouke Haškog tribunala. Što se htjelo, a što se postiglo?“.

Obraćanje odvjetnice Pinter u vremenu predviđenom za raspravu, ostavilo je snažan dojam na sve okupljene na znanstvenom skupu, na kojemu je kroz prethodna izlaganja analizirana uloga, djelovanje i ostavština Haškog suda, prenosi Narod.hr.

Na skupu su sudjelovali akademik Davorin Rudolf, predsjednik Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zatim Davor Derenčinović, profesor kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, odvjetnica Milivoja Petkovića Vesna Alaburić, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak, publicistkinja Višnja Starešina, povjesničar dr. Davor Marijan, znanstveni savjetnik s Hrvatskog instituta za povijest te odvjetnik Veljko Miljević. Skup je moderirao akademik Vlatko Silobrčić.

Među okupljenima u publici, akademik Rudolf pojedinačno je pozdravio dr. Božu Ljubića, predsjednika saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Koje su pouke Haškog suda?

Kakve nam je pouke, lekcije, dojmove ostavio Haški tribunal? Koji su prinosi Tribunala međunarodnome kaznenome pravu i međunarodnom sudovanju? Kakvi su učinci presuda u područjima bivše Jugoslavije, posebice u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini?

„Je li doista u djelokrugu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučivati o osnivanju međunarodnih sudova, je li primjereno odlukama Tribunala devet puta dopunjavati Statut, a još češće mijenjati pravila postupka, kako objasniti goleme razlike u kaznama sadržanim u prvostupanjskim i drugostupanjskim presudama u istome predmetu, pretjerano dugo trajanje sudskih postupaka, primjenu nekih kaznenih normi anglosaksonskoga prava u europskome pravnom poretku i primjenu tih normi retroaktivno, je li opravdan izbor sudaca, tužitelja i isljednika iz različitih pravnih sustava i zemljopisno udaljenih zemalja, izbor u sudska tijela političara bez potrebitoga pravnoga iskustva, pretjerani utjecaj Velike Britanije na rad Tribunala“, rekao je akademik Davorin Rudolf u uvodnom izlaganju znanstvenog skupa.

Davorin Rudolf: U djelokrugu Haškog suda nisu bili zločini protiv mira, tj. zločini vođenja agresivnog rata

U svom izlaganju akademik Rudolf upozorio je kako Haški sud u svom djelokrugu nije imao procesuiranje najtežih zločina međunarodnog prava- zločina protiv mira, tj. zločina vođenja agresivnog rata, uspoređujući nadležnosti Haškog suda s onima Suda u Nürnbergu nakon Drugog svjetskog rata.

„Propust je, po meni, golem i neopravdan“ rekao je akademik Rudolf te na kraju poručio:

„Haški tribunal za Jugoslaviju ostavio nam je, nakon zatvaranja, lekciju i poruku: intelektualne elite, uključujući, dakako i hrvatsku elitu, nas ovdje u dvorani, ako hoćete, i političke elite, Ujedinjeni narodi, međunarodne humanitarne organizacije, dužni su usrtrajati u naporima da se jasno utvrdi nadležnost za kažnjavanje zločina protiv mira Međunarodnoga kaznenoga suda sa sjedištem u Haagu, „Rimskog suda“ kako ga se ponekad naziva.

Prof. Derenčinović: Haški sud ponajmanje se bavio utvrđivanjem kaznene odgovornosti

Dr. sc. Davor Derenčinović, profesor kaznenog prava s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je o Haškom tribunalu teško govoriti jednoznačno, no da je daleko više razloga zbog kojih bismo mogli i trebali biti nezadovoljni radom Haškog tribunala. naveo je brojne problematična pitanja njegovog djelovanja.

Podsjetio je da za zločine u Hrvatskoj nema nijedne pravomoćne presude Haškog tribunala.

Kazao je i da se Haški tribunal ponajmanje bavio utvrđivanjem kaznene odgovornosti, a da se više se bavio pitanjima povijesti. „Tu ovlast si je sud prisvojio. Sudovi nisu najbolja mjesta za utvrđivanje povijesti, niti pouzdana historiografska oruđa. Haškom tribunalu zadaća nije bila utvrditi istinu jer je model kaznenog postupka bio anglosaksonskog tipa, kroz sučeljavanje optužnice i obrane, pri čemu se glas žrtve ne može dovoljno glasno čuti, niti na odgovarajući način utvrditi materijalna istina“, rekao je Derenčinović, predbacivši Haškom tribunalu primjenu načela zapovjedne odgovornosti u najekstenzivnijem obliku.

Alaburić: Pojedincima se sudilo i za zločine za koje nisu oni ni znali da su počinjeni

Odvjetnica Vesna Alaburić koja je na Haškom tribunalu branila generala Milivoja Petkovića kazala je da je osnutak ad hoc suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi bio svojevrstan eksperiment, pri čemu se po prvi put sudilo svim zaraćenim stranama. „Kao braniteljica generala Petkovića morala sam zaboraviti sve što znam o kaznenom pravo i uči u jedan drugačiji svijet pravila“, kazala je Vesna Alaburić, istaknuvši da ne postoji dokaz da su politički čelnici Hrvata u BiH planirali počinjenje zločina i da su zločinačkim sredstvima htjeli ostvariti neki politički cilj.

„Ono što je sporno u Haškom tribunalu je što princip odgovornosti za zločine počinjene u grupi ekspandirao do razmjera da za zločine odgovara pojedinac koji o njima uopće nije ništa znao, koji je tek možda na Haškom sudu prvi put čuo za takve zločine. Na primjer, moj klijent general Petković proglašen je odgovornim za zločine koji su počinjeni u vrijeme kada je on bio na mirovnoj konferenciji u Ženevi, ili za zločine počinjene u Dretelju u srpnju 1993., a on je za njih saznao u veljači 1994.“

Odvjetnica Alaburić istaknula je da je u međunarodnom sudovanju važno načelo jednakopravosti, kako ono ne bi bilo rezultat odnosa moći na međunarodnoj sceni.

Čičak: Već presuda Blaškiću 2000. spominje odgovornost Hrvatske u sukobima u BiH, što je Hrvatska od tada učinila protiv te teze?

Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, istaknuo je važnost satisfakcije žrtvama zločina i kazao da Haški tribunal nije imao nadležnost suditi narodima, skupinama i političkim projektima, nego pojedincima.

Čičak je istaknuo da nakon presude Tihomiru Blaškiću 2000., u kojoj se prvi put spominje odgovornost Hrvatske u sukobima u BiH, njegov odvjetnik Anto Nobilo nije uložio žalbu na taj dio presude, što bi značilo da je time Hrvatska pristala na tvrdnju suda da je to bio međunarodni sukob. Upitao je što su hrvatski ministri pravosuđa u 18 godina, nakon prvostupanjske presude Tihomiru Blaškiću, učinili da se umanji teza o međunarodnoj upletenosti Hrvatske u ratni sukob u BiH.

Čičak je upozorio je da je na djelu novi model ratovanja koji treba kontrolirati kako svijet ne bi srljao u propast. Osvrnuo se na riječi pape Franje da je Treći svjetski rat već počeo, a da se zasad vodi putem medija, podsjetivši na činjenicu da su „prvi meci“ na području Jugoslavije „ispaljeni iz medija, a ne iz vatrenog oružja“ i da su „te poruke i ta mržnja razarali ljude i društvo te stvarali klimu rata“: „Sjećamo se časopisa koji su izlazili u Beogradu sa ciljem stigmatizacije Hrvata kao genocidnog naroda…“

Starešina: Od samog osnutka i formiranja Statuta, Haški sud je bo instrument politike

„Dvojbe koje od početka do današnjih dana prate Haški sud, je li on bio političko ili pravno tijelo- su od samog početka lažne i obmanjujuće.
Haški sud je, od osnivanja, bio instrument politike. Bilo je samo pitanje kako će politika upravljati tim instrumentom“ rekla je u svom izlaganju Višnja Starešina, te nastavila:

„Statutom je određeno da tužitelja bira i njegov rad nadzire političko tijelo – Vijeće sigurnosti. Sudska istraga povjerena je uredu tužitelja. Time je tužiteljstvo već samim osnivačkim aktom postalo gospodar Suda, a glavni tužitelj i njegov glavni operativac, u liku zamjenika tužitelja- postali su neokrunjeni kraljevi tog suda. I tako je ostalo: od početka do kraja.“

„Obrana je od početka izgubila šansu čak i privida ravnopravnosti u postupku. Nema tog odvjetnika koji je svojim odvjetničkim vještinama mogao pobijediti takvo tužiteljstvo u postupcima koji su bili politički bitni.“ istaknula je.

Osvrnula se i na simboliku datuma u djelovanju Haškog suda:

„Haški je sud osnovan 25. svibnja 1993., na rođendan „druga” Tita, „najvećeg sina naroda i narodnosti Jugoslavije, 5 godina nakon što su prestali nositi posljednju štafetu Titu nakon Tita. Posljednja presuda Haškog suda, hrvatskoj Šestorci, izrečena je 29.11.2017., na rođendan Titove Jugoslavije“

„Rezultat djelovanja Haškog suda je ogledalo onoga što je hrvatska država činila prema tom Sudu.“ rekla je Starešina i završila porukom:

„Kao posljednja slika s Haškog suda ostala je presuda o svehrvatskom udruženom zločinačkom pothvatu i slika umirućeg generala Praljka koji je popio otrov kao posljednji čin protesta prema toj presudi i načinu na koji je ona donesena.
Ako tu sliku institucionalna Hrvatska ne shvati, i kao posljednju opomenu za dosadašnje činjenje i nečinjenje, čekaju nas skore neugodnosti iz BiH i to zaista neće biti nikakvo iznenađenje.“

Dr. Davor Marijan: Mnoštvo dokumenata koje je objavio Haški sud gotovo nitko dosad nije istraživao

Povjesničar dr. sc. Davor Marijan je, kao pozitivnu ostavštinu Haškog suda, naveo veliku količinu prikupljenih dokumenata i drugih dokaznih materijala, koji su javno dostupni na stranicama Tribunala te predstavljaju materijal koji tek treba biti detaljno analiziran jer ga je dosad malo tko od povjesničara ili ostale zainteresirane javnosti istraživao.

Govoreći o slabostima Tribunala posebno je istaknuo kako je podignuto jako malo optužnica za zločine u Hrvatskoj.

Zadnji izlagač bio je odvjetnik Veljko Miljević, nakon čijeg je natupa slijedilo vrijeme za raspravu.

Tijekom rasprave posebno je upozoreno na težak položaj u kojemu se, nakon posljednje presude, nalaze Hrvati u BiH, osobito sada kada je u tijeku rasprava o nužnosti promjena izbornog zakona.

Najdojmljivije bilo je obraćanje odvjetnice Pinter koja je, uz već navedene riječi, istaknula:

„Nedopustivo je da se govori o tome da je HVO i HV vršila sistematični progon muslimanskog pučanstva, potpuno zanemarujući da je kraj 1992. i 1993. godina jek ofenzive Armije BiH na prostore na kojima su živjeli Hrvati.
Dakle, Hrvati se brane od prosinca 1992., a odnos snaga je bio 1 naprema 7. Kako Hrvati koji su napadani mogu imati plan da vrše široko rasprostranjeni sistematski napad?” rekla je i dodala:

“Želim pokazati da je sada lijepo da se misli o tome što presuda znači, ali je kasno. Za mog generala Praljka je kasno.

Poruka njegovog čina je bila: neću ti priznati da me osudiš samo na temelju toga što imaš moć, borit ću se do zadnjeg časa i neću ti priznati pobjedu.” rekla je Pinter i poručila:

„Moć je donijela odluku u predmetu šestorke. Moć je presudila i Hrvatskoj i Hrvatima u BiH.“

Narod.hr

Hrvatski aglomerat zbunjenih uhljeba (HAZU) održao je nekakvu tribinu o radu haškog suda.

facebook komentari

Continue Reading

Pregled

Hrvatski inovatori osvojili u Maleziji 11 odličja, glavnu nagradu i dva zlata

Published

on

By

Foto: Hina

Hrvatski inovatori i poduzetnici postigli su veliki uspjeh na međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija – MTE 2018. u malezijskom Kuala Lumpuru, osvojivši 11 odličja za sedam inovacija i novih proizvoda, a najbolji hrvatski izlagač je Vjekoslav Majetić (DOK-ING) dobivši glavnu nagradu i zlatnu medalju, priopćio je u subotu Savez inovatora Zagreba.

Hrvatski izlagači osvojili su 11 odličja, uključujući glavnu nagradu i dva zlata, dok je hrvatski izložbeni prostor ocijenjen drugim najboljim pa su organizatori izložbe uručili posebno priznanje Hrvatskoj gospodarskoj komori i Savezu inovatora Zagreba.

Najbolji hrvatski izlagač bio je Vjekoslav Majetić (DOK-ING) s inovacijom ‘Rudarski buldožer – MVD-XLPD’ za koju je osvojio glavnu nagradu i zlatnu medalju. Zlatno odličje osvojila je i Sanja Lončarek za inovaciju ‘LELS – drvene natikače s promjenjivim gornjištem’.

Srebrne medalje pripale su Mirjani Brlečić (Priroda liječi) za inovaciju ‘HYALURON+VITAMINS intenzivna revitalizirajuća linija’ i Zvonimiru Viduki (Altpro) za ‘Sustav za automatsko zaustavljanje vlakova AP AUTOSTOP’, koji je dobio i posebnu nagradu iranskog izaslanstva.

Brončane medalje osvojili su Melita Pavlek-Moćan i Mira Moćan (Cosmel) za inovaciju ‘OMEGA 6 CREAM – HYDRO za suhu i dehidriranu kožu’ i Pavao Potočki za ‘MINI ELEKTRONSKI BOX’.

Marian Ciprian Mitrić iz zagrebačke I. tehničke škole Tesla nagrađen je posebnom diplomom i nagradom iranskog izaslanstva za inovaciju „Glasovni termometar“.

Ostvareni brojni kontakti radi komercijalizacije hrvatskih proizvoda

MTE je ove godine okupio oko 600 inovacija iz Malezije i 17 država jugoistočne Azije i Europe pri čemu su ostvareni brojni kontakti radi komercijalizacije hrvatskih inovacija na malezijskom tržištu.

U sklopu XV. Inovacijske misije Hrvatske gospodarske komore, organizirani su izravni B2B sastanci hrvatskih inovatora i azijskih poduzetnika s ciljem komercijalizacije hrvatskih inovacija te na poticanje poslovne suradnje između Hrvatske, Malezije te općenito zemalja Jugoistočne Azije.

U hrvatskom Veleposlanstvu u Kuala Lumpuru održani su razgovori s bangladeškim državnim izaslanstvom zainteresiranim za komercijalizaciju proizvoda DOK-ING i Priroda liječi.

Nastup hrvatskih izlagača organizirali su Savez hrvatskih inovatora, Savez inovatora Zagreba i Hrvatska gospodarska komora. Oni su dogovorili posebnu promidžbu 10. hrvatskog sudjelovanja na toj izložbi 2019. koja će prvi puta u svojoj 18-godišnjoj povijesti imati zemlju partnera, Hrvatsku.

Hrvatsko izaslanstvo predstavilo je 43. hrvatski salon inovacija ‘INOVA – BUDI UZOR 2018’, koji se u studenom održava u Zagrebu, a prema obećanjima voditelja nacionalnih izaslanstava ta bi hrvatska izložba inovacija mogla privući brojne inovatora iz Malezije, Indonezije, Singapura, Irana i Tajvana.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading