Pratite nas

Intervju

Zvonko Milas: Osiguravati uvjete za održivi ostanak i opstanak Hrvata u BiH naš je prioritet

Objavljeno

na

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Središnji državni ured za Hrvate izvan Domovine ima pune ruke posla. Za Kamenjar.com govori njegov predstojnik Zvonko Milas

Zvonko Milas, predstojnik je državnog Ureda za Hrvate izvan Domovine. U ovim ljetnim danima nakon što se vratio s godišnjeg  odmora odmah je “zasukao rukave” i krenuo u rješavanje problema naših ljudi koji žive izvan Domovine. Bezbrojni su projekti koji su završeni, neki su još u tijeku, a neki se najavljuju. Sve je to pokazivalo  potrebu za jednim širim i sveobuhvatnijim razgovorom. Gospodin Milas se, unatoč zauzetosti, rado odazvao na naš poziv.

Poštovani gospodine Milas, djelatnici  Središnjeg državnog Ureda za Hrvate izvan Domovine nedavno su posjetili Bosnu i Hercegovinu. Koje su bile Vaše aktivnosti tom prigodom?

– Svaki posjet BiH i Hrvatima u BiH – uz posao je prije svega veliko zadovoljstvo.

Oduševljava me duh naših ljudi koji se unatoč brojnim poteškoćama bore i ne odustaju od svog zavičaja, posebice Hrvati u Središnjoj Bosni i Posavini koji su tijekom posljednjeg rata preživjeli najveća stradanja.

U posljednje dvije godine posjetili smo gotovo sva mjesta gdje žive Hrvati, ostalo je još samo par mjesta koje planiramo posjetiti u što skorije vrijeme (Prijedor, Usora).

Cilj svakog posjeta je upoznati potrebe ali i probleme koji muče naše ljude, ali također i vidjeti gdje postoji mogućnost suradnje na zajedničkim projektima koji će biti na dobrobit hrvatskom narodu i BiH.

Prilikom posjeta mjestima gdje Hrvati nisu u većini, koristimo prigodu uspostaviti suradnju s načelnicima koji su predstavnici druga dva naroda (Jajce, Bugojno, Teslić, Novi Travnik, Busovača… ) kako bi ih potaknuli na značajniju potporu projektima koji su od značaja za Hrvate koji tamo žive. Istovremeno je to i poruka da Republika Hrvatska i Vlada Republike Hrvatske stoji iza svakog Hrvata ma gdje živio u BiH.

Tom ste prigodom posjetili Jajce i Vareš. Poznavajući situaciju života Hrvata ali i života uopće čini se da ste imali posebni cilj putovanja. O čemu se radi?

– Svaki posjet prilika je za upoznati svakodnevnicu naših ljudi koji žive u BiH. Konačni cilj je iznaći mogućnosti kako taj svakodnevni život i kvalitetu života unaprijediti. Što je to što je prioritet što će Hrvatima u BiH poboljšati kvalitetu života. Negdje je to infrastruktura. Primjerice rekonstrukcija ceste u naselju Zaruđe u općini Vareš koja će doprinijeti razvoju turizma te gospodarstva općenito, odnosno dugoročno doprinijeti otvaranju radnih mjesta. U nekim dijelovima BiH, na našu radost, to su škole koje bilježe porast učenika poput općine Posušje. U Jajcu je, zbog velike udaljenosti do kliničkih centara, prioritet zdravstvo, odnosno Opća bolnica Jajce.

Prvi i najvažniji prioritet hrvatske vlade i naše politike je upravo BiH i jačanje položaja hrvatskog naroda te u tom smislu imamo punu potporu predsjednika Vlade RH koji je i sam često u BiH (dosada bio 9 puta u BiH)

Povećana su i financijska sredstva namijenjena Hrvatima u BiH, a više od polovice našeg ukupnog proračuna ide upravo u BiH (skoro 36 milijuna kuna u 2017.).

Već duži niz godina Središnji državni ured za Hrvate izvan Domovine financijski pomaže projekte Hrvata u BiH. Koliko su oni informirani o tomu i koliko su kvalitetni prijedlozi programa i projekata koje dobivate?

Svake godine pristižu nam sve kvalitetniji projekti. Rezultat je to naše suradnje, stalnih kontakata i bolje komunikacije. Vidjeli ste i sami da smo često na terenu. Osim toga, Ured je pokrenuo i niz radionica koje radimo u BiH, a koje su usmjerene upravo na to. Cilj je osposobiti naše ljude vještinama i potrebnim znanjima kako napisati dobar projekt, bilo EU projekt ili projekt za neke druge institucije.

Puno je novaca na raspolaganju BiH, posebice u okviru EU fondova. Napravili smo i brošuru s najbitnijim informacijama koji fondovi se mogu koristiti i za što. Naravno i dalje ostajemo na raspolaganju za svu potrebnu daljnju potporu u razradi projekta. Puno je potencijala, puno mogućnosti za dobre odnosno korisne projekte.. na nama je da ih osmislimo, uokvirimo u potrebnu formu i apliciramo. Siguran sam da će rezultati naših zajedničkih napora biti vrlo konkretni i na dugoročnu dobrobit našem narodu i cijeloj BiH.

Na što, a prema Vama, treba baciti posebni akcent kada su u pitanju Hrvati u BiH. Što je ono na čemu Vaš Ured može mnogo učiniti?

Osiguravati uvjete za održivi ostanak i opstanak Hrvata u BiH za nas je prioritet. To činimo kroz niz programa – program stipendiranja (400 stipendija za studij u BiH – ostanak mladih); program financiranja program i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u BiH – škole, bolnice, domovi zdravlja, domovi kulture, vrtići, infrastruktura, projekti koji pružaju mogućnost otvaranja radnih mjesta. Tu je i poseban program koji provodimo i koji je namijenjen svim našim zajednicama u svijetu ali najveći dio opet ide projektima Hrvata u BiH – tu su različite kulturne manifestacije, festivali, časopisi, projekti koji se provode za djecu i mlade, potpora OPG ovima, do konkretne potpore za osobe koje su slabijeg imovinskog stanja.

Važno je naglasiti da sve što radimo, radimo partnerski i u suradnji s predstavnicima Hrvata, bilo sa zajednicom bilo s predstavnicima izvršne vlasti. Slušamo i osluškujemo stvarne potrebe te u skladu s tim planiramo naše aktivnosti.

Ponosni smo na brojne zajedničke projekte – primjerice: centar za djecu s poteškoćama u razvoju u Ljubuškom i Kiseljaku, most u općini Usora i Tesliću, svetištu Majke Kondžilske; vodovod i kanalizacija u općini  Odžak; dom za starije i nemoćne u Kiseljak- Lugu, školska športska dvorana u Stolcu, Pologu, Jajcu, Kupresu, Čitluku, škola u Širokom Brijegu, Žepču, Novom Travniku, kulturni centar u Tuzli, studentski dom u Sarajevu i Mostaru …

Također, potrebe Hrvata u entitetu Republika Srpska, kojima treba potpora u povratku, različite su od potreba Hrvata u Zapadnoj Hercegovini  ili Središnjoj Bosni. Putem financiranja različitih projekata odgovaramo i na te potrebe.

Koje su aktivnosti koje Vaš Ured provodi a vezane su za Hrvate izvan Domovine koji ne žive u BiH?

– Svaki razgovor, svaki susret s našim iseljenica predstavljaju veliku radost i ponos, ali i veliku odgovornost. Na nama je da prepoznamo današnje potrebe i potencijale našeg iseljeništva i da kroz zajedničke aktivnosti osnažimo hrvatske zajednice u svijetu, našu partnersku suradnju i zajedništvo. Jedan od važnijih ciljeva i aktivnosti koji se stavljaju pred Vladu Republike Hrvatske ali i pred hrvatske zajednice širom svijeta je očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta Hrvata koji žive izvan domovine. Upravo je hrvatski jezik čuvar identiteta i stoga su naše brojne aktivnosti usmjerene prema učenju i poučavanju hrvatskog jezika. Intenzivirali smo komunikaciju, uložili više financijskih sredstava, povećali broj stipendija i interes za program učenja hrvatskog jezika je sve veći, što nas posebno veseli. Osnovali smo Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika, koji predstavlja značajan iskorak i stručni pristup. Potrebno je istaknuti da smo sa Sveučilištem u Zagrebu prošle godine potpisali Sporazum o suradnji u području obrazovanja i znanosti radi razvijanja studijskih programa te integracije i jačanja hrvatskoga zajedništva. Rezultat te suradnje je da smo već za ovu akademsku godinu osigurali smo 100 direktnih upisnih kvota za predstavnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva za upis na studij na Sveučilištu u Zagrebu. Pokrenuli smo pilot projekt „Korijeni“ u koji smo uključili mladi naraštaj, naše osnovnoškolce. Cilj tog projekta je jačanje povezanosti i suradnje osnovnih škola koje pohađaju Hrvati izvan Republike Hrvatske s osnovnim školama u Republici Hrvatskoj, a pilot projekt se trenutno provodi između osnovnih škola Chicago, Dublin, Vukovar i Široki Brijeg. Taj projekt ima veliki potencijal.

Programi potpore programima i projektima hrvatskim zajednicama u iseljeništvu jedan su od načina naše suradnje. Aktivnosti i potrebe naših zajednica u svijetu su različite i specifične, tomu tako i pristupamo. Nastojimo ostvariti vidljivost naših aktivnosti u svim područjima od kulture, obrazovanja i znanosti, gospodarstva, sporta do tradicionalnih događanja koji su dio identiteta naših zajednica u svijetu.

Hrvatske manjine imaju svoju povijesnu i političku posebnost. Upravo  međunarodnopravni instrumenti koji reguliraju prava i položaj manjina, a tu svakako treba navesti i međudržavne sporazume o zaštiti manjina, daju nam mogućnost da osiguramo zaštitu i promicanje prava pripadnika naših manjina. Intenziviran je rad međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu manjina s  Republikom Srbijom, Mađarskom, Republikom Makedonijom a najesen nam predstoji održavanje sjednice s Crnom Gorom. Ove godine s radom je započelo je i međuresorno Povjerenstvo za status Hrvata u Republici Sloveniji u čiji rad su uključeni i predstavnici naše manjine. Ured je već u 2017. godini osigurano potporu za 295 programa i projekata manjinskih zajednica u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji i tu ćemo suradnju i nadalje poticati i intenzivirati.

U prethodnom periodu učinili ste mnogo posla i vjerujemo da ste se odmorili, no što Vas čeka po povratku u svakodnevni radni ritam?

– Prvi put potpisivanje ugovora za programe i projekte Hrvata u BiH, biti će u BiH u Vitezu 31.kolovoza 2018. Time se želi poslati poruka važnosti zajedništva našeg naroda u dvije domovine ali je to i jasan signal Vlade RH za još čvršćim i snažnijim povezivanjem s našim narodom u BiH. Nastavljamo i s projektom Korijeni gdje ćemo raditi na proširenju broja osnovnih škola iz BiH (uz Široki Brijeg, bit će tu škole iz Žepča, Tolise, Viteza, osnovne škole Buna u Mostaru) sa osnovnim školama u RH i iseljeništvu. Dakako, nastavljamo s našim radionicama za prekograničnu suradnju i programe Erasmus + , za predstavnike odgojno obrazovnih ustanova iz BiH. Tu je i skorašnje lansiranje pilot projekta Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske čiji je ključni cilj umrežavanja i povezivanje svih Hrvata diljem svijeta na posebno osmišljenoj e-platformi. Također, tijekom jeseni očekujemo i prvi Nacrt nove Strategije o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a početkom studenog o.g. nas očekuje i sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH na kojoj će članovi Savjeta imati prigode raspraviti određena pitanja, i dakako, u skladu njihove savjetodavne uloge, davati konstruktivne prijedloge Vladi RH u kreiranju ili olakšavanju daljnjih mjera namijenjenih Hrvatima izvan RH.

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Međunarodni je plan iskorjenjivanje Hrvata-katolika iz BiH

Objavljeno

na

Objavio

Banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica za Kamenjar.com:

Molim Boga da upoznam sebe i ambijent oko sebe, da mi dade snage da svijet mijenjam na bolje. I baš zato kucam na mnoga vrata donoseći dramatičnu dijagnozu da je u jednom cijelom narodu nemilosrdno slomljena kralježnica. Taj narod više ne hoda ni pogureno kao što je hodao pod turskom vlašću. On sada puže.  On nema snage ni da se podigne malo – na koljena

Europska Akademija Banjolučke biskupije u Zagrebu je promovirala Zbornik radova sa skupa “Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća”.

Događaju promocije bio je nazočan i banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, koji jer okupljenima govorio o motivima održavanja skupa i izdavanja Zbornika. Nakon promocije zamolili smo preuzvišenog oca biskupa da za  čitatelje www.kamenjar.com kratko prokomentira trenutnu situaciju u entitetu iz kojega dolazi i u državi u kojoj živi. Evo što nam je rekao tom prigodom:

– Ja bih najprije pitao: što se podrazumijeva kad se kaže BiH? Pitam to, zato što, kad redovito slušam medije i političare iz Hrvatske kad govore o BiH, uglavnom njih 99 % misle samo na Federaciju BiH, a to je samo polovica od već priznate države Bosne i Hercegovine.  Za Hrvate u drugoj polovici BiH ne brine nitko.

Pa, ako hrvati koji potječu iz BiH, Vaše i moje BiH, ne znaju za taj ostatak ostataka, jer tamo od predratnih 220 tisuća katolika sada nema više od osam tisuća. Dakle, sada nakon 23 godine rata nisu se vratili. S pravom se pitam što su onda radile dosadašnje garniture hrvatskih političara BiH ali i susjedne Hrvatske , koja je bila jamac u Daytonu i garantirali po njegovu duhu da će se Hrvati moći vratiti i tamo ostati i to ne kao roblje, nego živjeti ravnopravno s drugima. Što su učinili?

Njihovo je djelo planirani nestanak, iskorjenjivanje najstarijega naroda, hrvatskoga, na tom području BiH, iz te polovice BiH koja se danas naziva Republika srpska po međunarodnoj odredbi, a danas je (ja sam to javno govorio), pitanje vremena kada će i Hrvati u F BiH doći na red. Dakle, međunarodni je plan iskorjenjivanje Hrvata-katolika iz Bosne.

Pitao me je veleposlanik jedne utjecajne svjetske sile jednom prigodom odakle dolazim? Kad sam rekao da sam  iz BIH, pogledao me je i pitao pod kim želim da se mi nalazimo: pod Erdoganom ili pod Putinom? Odgovorio sam da želimo biti svoj na svome.

Međutim, drugi su već odlučili pod kim ćemo mi biti, a to znači da nas neće ni biti. Meni su govorili brojni stranci: “Biskupe, zašto se Vi ljutite? Zašto protestirate? Trebali ste  znati da za vas tamo više nema tla pod nogama, niti zraka da udišete niti sunca da Vas obasjava. Vi nemate što tamo raditi. Vi ste trostruko krivi: Krvi ste kao katolik, krivi ste kao Hrvat i krivi ste kao rođeni Banjolučanin. Kako čovjek može biti krv samo zato što je živ? Ali, evo, današnji samozvani Bogovi, tako odlučuju o ljudima, pa se pitam: gdje su moji intelektualci, katolici da kažu: “Čekajte malo, ja poštujem tebe i tražim da i ti mene poštuješ. Ja tražim da imam pravo biti čovjek sa onim pravima koja mi je Bog dao i nitko mi ih nema pravo uzeti, a to je zacrtano i na karti ljudskih prava, a to su sva prava koja imaju i svi  pripadnici drugih naroda, naših susjednih, ali i svih drugih diljem Europe i svijeta.

U Hrvatskoj i BiH vidimo mnogo mladih ljudi koji bi se rado zalagali za naše tradicionalne vrijednosti. Međutim, često nemaju potporu.  Vi, Oče biskupe, govorite tako da Vas je jednostavno razumjeti.

 – Nije me napustila nada kako bih vjerovao i znao da imam dosta istomišljenika. Moja je zadaća da ih pokušam pronaći i međusobno povezati da zajednički umrežavamo konstruktivce. Jer, konstruktivci su uvijek upitni. Ako oni nisu ispravni, onda destrukcija dolazi do izražaja i baš zato konstruktivce trebamo pronaći i obodriti ih, ohrabriti.

Mi svima trebamo pokazati svoje pravo lice: temeljito, konstruktivno, humano, solidarno. Solidarno ne sa mnom kao biskupom, nego s istinom, maksimalnom i objektivno utemeljenom istinom, kako bi ona mogla rasplamsati vatru u našim srcima i doprinijeti još mnogim drugim projektima za našu sveopću dobrobit.

Hrvati u Bih nemaju potporu. Manjka potpora iz Republike Hrvatske i svijeta. Trebamo li se konačno okrenuti sami sebi i Božjoj Providnosti?

 – Molim Boga da upoznam sebe i ambijent oko sebe, da mi dade snage da svijet mijenjam na bolje. I baš zato kucam na mnoga vrata donoseći dramatičnu dijagnozu da je u jednom cijelom narodu nemilosrdno slomljena kralježnica.

Taj narod više ne hoda ni pogureno kao što je hodao pod turskom vlašću. On sada puže.  On nema snage ni da se podigne malo – na koljena. Evo, to je problem. Što se to događa s mojom generacijom intelektualaca u Zagrebu, u Hrvatskoj, diljem Europe? Ako je moja Banja Luka “močvara”, a jeste u svakom pogledu, jako mi je žao zbog toga, jer to je moj rodni grad, ali se pitam: zašto Zagreb mora biti intelektualna močvara. Intelektualna, kulturna, solidarna i kršćanska močvara?

Zagrebu se ne može osporiti da intelektualno nije jak, da nije kršćanski. Pitam se kako onda nema solidarnosti sa istinom koja vrišti, koja vapi u pomoć.  Dođite, spasite čovjeka i u Republici Srpskoj, poglavito u Posavini i drugim  dijelovima Bosne i Hercegovine.

Učinjeno je mnogo nepravde i nesreće, a onaj koji je dopustio tu nepravdu i koji ništa ne poduzima da se nepravda ukloni, on je sukrivac. Zločin je zločin i zlo je zlo, a odobriti zlo je još gore. To su pokvarenost i zločin. Ako ja znam da je nešto zlo i dopuštam da se to uradi i ništa ne činim da se to zlo makne, onda sam daleko veći krivac. Zato sam zabrinut za budućnost Hrvatske i Europe pogotovo kršćanske i katoličke, gdje smo izdali Božju istinu o Bogu i Božju istinu o čovjeku, jer je samo Bog gospodar ljudskih života. Čovjek treba biti zahvalan Bogu i biti solidaran s ljudima.

Ne, samo s katolicima, a mi tamo pokušavamo biti dobri našim susjedima, koji nisu ni Hrvati niti katolici. Time im želimo pokazati pravo lice i hrvatskoga naroda i katoličke Crkve. No, pitanje je hoće li nam to i u buduće biti moguće. Ja se nadam i zato molim Bogu.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Komšića su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva dejtonskog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

O prosvjedu u Vukovaru, godišnjem izvješću koje je podnio Saboru te ostalim aktualnim temama, u Dnevniku HRT-a govorio je premijer Andrej Plenković.

Na početku intervjua novinar Damir Smrtić pitao je premijera kako bi ocijenio dvije godine Vlade, je li zadovoljan učinjenim i je li moglo bolje.

Kao i sve u život uvijek može bolje. Tijekom predstavljanja samog izvješća o radu Vlade vrlo smo precizno istaknuli što smo do sada napravili, koji su izazovi pred nama, na koji način provodimo reforme, a sve to u bitnom trokutu: fiskalna konsolidacija, imali smo suficit prošle godine, imamo ga i nakon prvih šest mjeseci ove godine, no tu stavljam mali upitnik zbog jamstava za brodogradnju. Imat ćemo suficit i na kraju godine da toga nema.

Dakle, odgovorno, stabilno, rast na zdravim temeljima. Strukturne reforme u svim ključnim sektorima, porezna reforma u tri vala, mirovinska reforma u javnom savjetovanju, pravosudna reforma, spajanje ureda državne uprave sa županijama – važan dio reforme u sektoru javne uprave. Sve ono što radimo za bolje poslovno okruženje koje mora privući i investicije, jačanje svih institucija bile su – to bih rekao da je bila ključna poruka danas. I u konačnici 2 milijarde eura ulaganja u ovoj godini je najveće ulaganje u jednoj godini u povijesti Hrvatske. To mora biti ona šansa za privlačenje novih investicija i novih radnih mjesta.

Vlada se nosi sa svim problemima i onim što smo si zadali kao zadaću i onim što nam je došlo na dnevni red kao brojni tranzicijski problemi – kriza u Agrokoru, a sada je aktualna priča s brodogradnjom, rekao je premijer Plenković.

Reforme

Ovo je već godina reformi. Jako je važno da ljudi vide da ćemo nakon 1. siječnja 2019. ukupno rasteretiti gospodarstvo i građane za 6,3 milijarde kuna. Mirovinska reforma – tri temeljna cilja, u okolnostima  kada je omjer onih koji rade i onih koji su u mirovini 1: 1,26.

Treba napraviti održivost sustava, povećati mirovine i spriječiti da zbog postojećih propisa oni koji uskoro budu išli u mirovinu budu diskriminirani ili budu čak u situaciji da imaju manje mirovine nego najniže. Idemo za tim da ljudi, naši umirovljenici, ljudi treće dobi, koji su radili, trudili se većinu svoje karijere dobiju pristojne mirovine od kojih se može živjeti. Znamo i sami da je prosječni staž u Hrvatskoj 30 giodina, a u Njemačkoj 38 godina, rekao je.

Odlazak mladih iz Hrvatske

Komentirajući trend odlaska mladih iz Hrvatske, kazao je kako je temeljni uvjet za zaustavljanje tog trenda obrazovanje. Radimo na tome da imamo nove kvalitetne kurikulume koji će učiniti da mladi dobiju obrazovanje kojim će biti konkurentni. Ušli smo u EU prije više od pet godina. Sloboda kretanja jedna je od temeljnih sloboda. Iseljavanje koje se sada događa događa se i zbog liberalizacije tržišta rada. To je dvosmjerna mobilnost. Mladi, oplemenjeni novim znanjima, sigurno će se i vraćati u Hrvatsku, rekao je.

Brodogradnja

Hrvatska vlada u siječnju je dala državno jamstvo od 716 milijuna kuna Uljaniku. Cijela grupa živi na državnom jamstvu cijelu ovu godinu. To je odgovor onima koji misle da Vlada ne čini dovoljno za brodogradnju.

U ovom trenutku, u tijesnoj suradnji s Upravom, radnicima, sindikatima, drugim potencijalnim strateškim partnerima, i drugim zaninteresiranima, a ima ih, i s Europskom komisijom nađemo rješenje koje treba biti održivo. To znači da ljudi i dalje rade, da se riješe problemi koji su akumulirani.

Država je, prema mojim informacijama, izložena s oko 560 mil. eura. To su sve jamstva dana u ranijim vladama. Što se tiče osiguranja plaća radnicima Uljanika, postoje mehanizmi na način kako je to bilo napravljeno za srpanj i kolovoz, ali u ovom trenutku ne vidim varijantu da bude napravljeno slično. To sam ja jasno rekao radnicima i sindikatima prije mjesec i pol, a to sam im ponovio i za vrijeme sjednice Vlade u Puli. Moramo učiniti brodogradnju održivom na načelima tržišne ekonomije, kazao je premijer.

Eksplozija u rafineriji u Bosanskom Brodu – zabrinutost građana Slavonskog Broda. Što može Hrvatska napraviti međunarodnim putem?

Plinofikacija rafinerije u Bosanskom Brodu projekt je Vlade već više od godinu dana. Obnova produktovoda koji bi omogućio plinofikaciju projekt je na kojem vlada radi, potpisan je odgovarajući sporazum. Za to je nadležan ministar Ćorić, vodili su se razgovori i s vlasnicima rafinerije.

Razgovori koje je danas predsjednica Republike održala u Slavonskom Brodu su dobri. Nadam se da će se projekt realizirati u narednih godinu dana. Ako dođe do plinofikacije, rad rafinerije trebao bi bitno manje onečišćavati zrak u Slavonskom Brodu. Na taj način pomogli bismo našim sugrađanima tamo.

Inače, jučer sam bio u intenzivnoj komunikaciji s gradonačelnikom i županom, svima nadležnima u Sl. Brodu i nadležnim ministrima. Čekali smo treba li pomoći, međutim ozlijeđeni su zbrinuti unutar medicinskih službi u Bosanskom Brodu, objasnio je premijer.

BiH – Željko Komšić član Predsjedništva BiH i njegova oštra retorika. Je li s njim moguće surađivati?

To što je Komšić govorio o tome iznad čijeg se mora gradi Pelješki most, pokazuje temeljno nepoznavanje sadržaja sporazuma o granici kojeg su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović 1999. godine. Taj se sporazum privremeno primjenjuje. Nema nikakve dileme da je Hrvatska odlučila izgraditi Pelješki most, to je naš strateški projekt.

Most će se izgraditi i realizirati, teritorijalno povezati jug Hrvatske s ostatkom države nakon 300 godina. Europska komisija je ozbiljna institucija. Nema adrese s kojom nisam osobno razgovarao o tome da 357 milijuna eura nepovratnih sredstava Hrvatska dobije za izgradnju Pelješkog mosta, naglasio je Plenković.

Što se tiče suradnje s Komšićem, koji je izabran u sredinama gdje je Hrvata jako malo, njega su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva dejtonskog sporazuma. Smisao i Federacije BiH i uopće dogovora dejtonsko-pariškog je bilo da u predsjedništvu budu tri člana predsjedništva. Ne zato da bi jedan narod birao dva u Federaciji BiH, to jest u jednoj izbornoj jedinici, nego da i Hrvati i Bošnjaci imaju svog politički legitimnog člana predsjedništva. I to je poruka koja se sada događa treći puta. Smatramo da to nije dobro.

Razgovarat ćemo s BiH, ali svakako smo jako zabrinuti da se uopće dovodi u ovakvu situaciju temeljem jednog orkestriranog glasovanja koje nije dobro ni za položaj Hrvata u BiH, a ni za cijelu zemlju, rekao je Plenković.

O prosvjedu u Vukovaru

Jasno ću odijeliti dvije dimenzije koje sam rekao odmah kad je došlo do najave provjeda. Prva je što se tiče procesuiranja ratnih zločina – prvo oni ne zastarijevaju, drugo hrvatska pravosudna tijela su procesuirala brojne ratne zločine pred hrvatskim sudovima, dio zločina koji se zbio u Vukovaru ili na Ovčari procesuiran je pred haškim sudom, dio je procesuiran i pred specijaliziranim sudom u Srbiji. Dakle na tri instance se u pravosudnom smislu nastojalo riješiti taj problem.

Predsjednk Tuđman donio je državničku odluku, nakon Bljeska i Oluje diplomatskim putem, mirnom reintegracijom izbjegne nove žrtve, nove poginule, nove ranjene. Odlučio je napraviti mirnu reintegraciju Hrvatskog podunavlja. Ta činjenica je bitna i za Penavu i za njegove prethodnike i za ljude koji tamo žive

 

Novizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH upozorava Hrvatsku da pazi kako se ponaša

 

 

 

Božo Ljubić: Izbor Komšića je akt neprijateljstva prema Hrvatima u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari